Mislim da je došlo vrijeme da se malo detaljnije pozabavimo pozitivnim efektima emigiracije prema zemljama EU nakon spuštanja barijera prema hrvatskoj radnoj snazi kojoj svjedočimo.
U medijskom prostoru Hrvatske možemo čuti uglavnom zloslutne, katastrofičarske priče i reportaže s autobusnih kolodvora, obojane patetikom, sablažnjivanjem te posljedičnim raspravama o "opstojnosti", "rodnoj grudi" te "demografskom slomu".
Osobno imam potpuno suprotno stajalište i u potpunosti podržavam (da ne kažem potičem i nagovaram) sve one koji mogu, dovoljno su mladi, obrazovani i znaju strane jezike da emigriraju. Ne samo zato što smatram da će im biti bolje (jer naravno neće svima biti bolje u inozemstvu), nego zato što smatram da će njihov odlazak u Hrvatskoj napraviti dubinske i korijenite promjene tkz. "game changer" nakon kojih mnoge stvari neće biti iste.
Idemo odmah s pozitivom:
Odlaskom jednih ojačava se pregovaračka snaga onih kojih ostaju
Svejedočimo da rastu realno i bruto i neto plaće te da vlada nadmetanje političara oko snižavanja stopa poreza na dohodak (pogotovo ovih koje "gađaju" programere, inženjere i liječnike recimo). Kuknjava poslodavaca će biti sve veća, zahtjevi radne snage će biti sve veći tako da imamo još ohoho prostora do ekvilibrija ovdje. Bila bi zabluda smatrati da će svima jednako porasti plaće, jer se to u sličnim zemljama nije dogodilo. Starijim zaposlenicima, neobrazovanoj i "nezapošljivoj" radnoj snazi te onima koji su bili vezani na potrošnju onih koji odlaze plaće će vjerojatno padati.
Očekivano pokretanje novog investicijskog vala
Kako će se stvoriti prilično velika rupa i nedostatak radne snage (po meni će peak biti 250 - 300 tisuća iseljenih), oni koji imaju kapital će se morati okrenuti investicijama u kapitalno intenzivne djelatnosti, automatizaciju i svekoliko podizanje produktivnosti. Kao što smo vidjeli u raspravama na temi "Ubrzanje oporavka" najbogatiji Hrvati leže na jako velikim količinama cash-a. Jedini način da ne počnu realno gubiti na njemu će biti investicije, jer ako ne budu investirali, ovi koji su emigrirali te ovi doma kojima će se plaće povećati počet će ih nezaustavljivo stizati i prestizati (zapravo to prestizanje se već događa).
Veliki suficit tekućeg računa platne bilance i priljev kapitala
Kao što vidimo doznake iz inozemstva rastu i rast će još jače, a kako je recentna povijest EU pokazala emigracija nije jednosmjeran proces. Naime oni kojima dosadi vani vratit će se sa ozbiljnom količinom kapitala doma, a doma će se uvjeti nužno morati promijeniti za prihvaćanje toga kapitala bez ucjena birokracije i lokalnih šerifa. Istih onih koje će najviše pogoditi smanjenje poreza na dohodak pa će ako ne žele kolektivan odlazak u pučku kuhinju morat biti puno ljubazniji po šalterima i uredima. Suficit tekućeg računa dalje vodi do urušaja i aktivnih i pasivni kamata, što su sve iznimno dobre vijesti (barem za onih 99%).
Povećanje robusnosti u slučaju globalne svjetske krize
Kako novi financijski slom nikad ne možemo zanemariti (niti baš biti sigurni kad bi mogao oplesti), pripremati se na njega može na dva načina:
a) Potpuno se izolirati od vanjskog svijeta poput preppers-a.
b) Otići vani i namlatiti lovicu dok se još može.
Naime, ako se doista slomi (napominjem da se ne zna baš kad bi se moglo "slomiti") puno je bolje biti recimo u Njemačkoj pa ako se i dobije otkaz može se vratiti u Hrvatsku s značajnim kapitalom za preživljavanje do oporavka (oburužan stečenim vještinama, lovom, iskustvima i stranim jezicima). Altrernativna situacije bi bila da se globalni slom dogodi, a svi su manje-više zarobljeni u Hrvatskoj kao što je bio slučaj 2008. Po meni jedan od glavnih razloga zašto recimo Poljska nije skoro pa osjetila zadnji financijski slom je bila robusnost koju su imali zbog lovice zarađene u UK.
Troškovi stanovanja i cijena poljoprivrednog zemljišta će biti niži
Ovdje su neke stvari očigledne pogotovo što se tiče kontinentalne Hrvatske (pogotovo Slavonije ) da je vjerujem svima jasno. Ono što ja predviđam da će se dogoditi u Slavoniji recimo je veliko okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta zbog pada cijena, a što će konačno dignuti produktivnost tamo (nakon svih ovih godina bacanja novca na poticaje i potpore). Uz napomenu da će cijena nekretnina na Jadranu porasti, jer će ih u budućnosti moći kupiti i populacija koja upravo iseljava.
Dakle potencijal je tu, kako će se sve okrenuti te hoće li emigracija preći "kritičnu masu" pa od Hrvatske napraviti Haiti ili Bosnu i Hercegovinu zapravo ne ovisi o onima koji idu nego o onima koji ostaju. Hoće li se pak oni koji ostanu znati prilagoditi novonastaloj situaciji nije ipak do kraja jasno, ali to ćemo lako prepoznati ako obratimo pažanju na recimo:
* Da li se smanjuje stopa poreza na dohodak?
* Da li će bogati krenuti u kapitalne investicije?
* Da li će se skršiti birokratske barijere za ulaganja?
* Da li će oni uhljebljeni i koji žive na tuđoj grbači pristati na stagnaciju i relativno nepovoljniji položaj?
Za kraj uvodnog upisa evo par znanstvenih članaka koji se bave tematikom, naravno potpuno zanemarenih od sijača straha i pesimizma po medijskom prostoru.
Does emigration increase the wages of non-emigrants in sending countries?
http://wol.iza.org/articles/does-emi...countries/long
The Effect of Emigration from Poland on Polish Wages
http://www.cream-migration.org/publ_.../CDP_29_12.pdf