[žalac_1]

slafko kaže:

Supercool.

Što se tiče sukoba Rima i Kartage, ovdje Rim na svoje brodove (koji su kopije kartažanskih) ugrađuje mostove. Znali su da u sukobu brodova nemaju baš nekih šansi za pobjedu i odlučili su borbu prenijeti tamo gdje je njihovo pješaštvo bilo nadmoćno - palube brodova. Mislim da prije toga forsiranja borbe prsa o prsa nije bilo u većim razmjerima.

Glede rasporeda brodovlja u bitkama, jedan od većih genijalaca je bio Temistoklo. Protiv Perzijanaca je grčke brodove rasporedio u slovo C kako bih lakše okružili neprijatelja. Naravno, ludi Perzijanci su svoje rasporedili u (obrnuto) D jer su brijali probiti grčki centar. Rezultat - katastrofa brojčano premoćne perzijske flote. Male i brze grčke galije su bez problema koristile kaos u kojemu su se našle veliki i tromi perzijski brodovi.

Podsjeti me, topove na brodove prva stavlja Genova, zar ne? Zatim i Venecija.
Da li je Rim imao veću pomorsku tragediju od one kod Camarine? Tamo su izgubili oko 180 brodova i desetke tisuća ljudi.

navodno su upravo mostovi bili veliki krivac (uz pretrpanost) što otežane galije nisu mogle izdržati oluju pa su popucale i otišle na dno. Teške galije u pravilu su stradavale na svakoj većoj oluji. I ne samo u tom slučaju između Camarine i rta Paschino (Pachynus).
Nakon Prvog punskog rata mostovi su se sve manje koristili.

Kako sam našao na netu, između 264. i 259., tijekom prvih godina Prvog punskog rata Rimljani su na moru izgubili oko 100 000 ljudi.

za topove, tko ih je na Mediteranu prvi počeo ugrađivati, Venecija ili Genova, ne znam.