Quote:
pkarla kaže:
Ovo o cemu ste pisali mi je jako poznato kao za zadaću, sjedenje u autobusu.... I to je jako teško... Drago mi je da je vaša kćer sretna i zadovoljna i da će tako ostati. Molim vas, ako možete mi javite ili privatnom porukom nekad kasnije kako joj je , je li sretna.... Možda mi olaksate odluku, jer sam i ja na žalost svjesna da škole nije briga za našu djecu.
|
Mi smo još prekratko u novoj školi, da bismo mogli reći da je tamo sve divno i bajkovito, vjerojatno svaka škola ima svoje probleme, ali za sada na djetetu vidim da se osjeća zadovoljno i prihvaćeno. Možda smo samo imali sreću, vidjet ćemo.
Quote:
AnnieW kaže:
A čuj, to se može možda u većem gradu gdje ima više škola za birati. Mi imamo samo jednu, slijedeća je predaleko, osim toga, djeca kod nas idu u školu ovu , mislim da biranja nema.
Osim ako se odseliš, a to nam nije opcija.
Nije ni riješenje bježati, no drago mi je da ti je kćer sada bolje i da napreduje kako bi trebala!  |
Ako misliš da nemaš pravo izbora, jer dijete pripada teritorijalno u tu školu, nije to baš tako. Sva djeca u RH imaju pravo izbora i roditelji mogu odabrati osnovnu školu za svoje dijete, eventualno ih traže dobar razlog za promjenu. Mi smo naveli da je razlog bolji izbor izbornih predmeta (nisam htjela da dođe u novu sredinu kao dijete-slučaj), iako sam razrednici kasnije sve ispričala.
Naravno ako tog izbora zaista nemaš, preostaje ti samo da se boriš za njega, isto kao i te mame lavice, ako treba i očnjacima. Mislim da je dobro da zlostavljana djeca vide da imaju našu podršku i zaštitu kad su ugrožena.
U početku sam se osjećala zaista kao da bježimo, ali sada mislim da smo izašli iz priče kao pobjednici. Žao mi je samo ono malo dobrih klinaca koji su ostali u takvoj sredini.
Mislim da je ponekad upravo bijeg pravo rješenje. Da te na poslu izrabljuju i ne daju ti plaću, nije li pravo rješenje upravo bijeg u bolju firmu u bolje uvjete? Nije li to isto ili vrlo slično?
Što se tiče profila zlostavljača, po mom iskustvu, uvjeti iz kojih dolaze su stvarno šaroliki. I ne bih rekla da ako je dijete iz "disfunkcionale" obitelji, odmah predstavlja potencijalnu opasnost za druge.
Nama su recimo najgora iskustva bila sa djecom koja imaju "savršene" uvjete doma, mame i tate se vole, imaju dovoljno za život, vole svoju djecu... Ali tu ljubav prema djeci iskazuju na način da ih uče da su bolji od drugih. Pametniji, zaslužniji ili štoveć.
Najbolje mi je kad mi klinka u trećem razredu priča kako je ona jako inteligentna, čak jedna od najinteligentnijih i najperspektivnijih u razredu. Otkud joj ta ideja dolazi, nego od doma? Naravno da ona sa takvim svojim naučenim stavom smatra da ima pravo maltretirati druge, koji su svi redom "lošiji" od nje. Iako eto baš njoj u trećem osnovne trebaju instrukcije iz matematike...