lijecenje mioma embolizacijom:
EMBOLIZACIJA MIOMA
Spomenuli ste kako se zahvati intervencijske radiologije primjenjuju uglavnom za kardiovaskularne bolesti, no zavidne ste rezultati postigli i u ginekologiji jer se baš u splitskoj bolnici već više godina uspješno provodi embolizacija mioma.
Prva embolizacija uterinih arterija u bolesnica s miomom uterusa obavljena je 1995. godine. Njezina primjena u svijetu počinje 1997. godine, prve embolizacije u Splitu izvodimo već 1999. godine i Split je to počeo raditi prvi u Hrvatskoj. Važno je naglasiti kako uspješna terapija mioma postoji i bez toga, no intervencijska radiologija nudi najprihvatljiviji način. Radi se o embolizaciji arterija koje miom opskrbljuju krvlju, zahvat se radi pod lokalnom anestezijom i traje između 20 i 40 minuta, a podrazumijeva uvlačenje katetera kroz prepone u arterije promjera dva milimetra, nakon čega se posebnim medicinskim silikonom začepe žile i obustavi krvna opskrba mioma na lijevoj i desnoj strani. Nakon embolizacije arterija, miom se, zbog nedostatka krvi, smanjuje i ženini problemi su riješeni. Zahvat je popularan ponajprije zato što se tako izbjegava vađenje maternice, što je često kod klasičnih zahvata, i zbog čega se žene teško i odlučuju na operaciju. U američkoj literaturi postoji izraz “empty woman” (prazna žena) jer psiha žene se mijenja kada se dira uterus. Kod intervencijske radiologije je dobro što je zahvat jednostavan, brz, bez komplikacija i s vrlo visokim postotkom uspješnosti.
Kako komentirate prigovore da se pacijenti pri takvim zahvatima izlažu prevelikim zračenjima?
Ako rade ljudi koji su vješti kateterizaciji, onda zahvat u pravilu ne traje dugo. Rendgensko prosvjetljavanje se koristi od desetak do petnaest minuta koliko vam treba za pregled debelog crijeva ili želuca. Primjerice, puno veću dozu zračenja pacijent dobiva na CT pregledu abdomena s kontrastom, a svi hoće ići na na taj pregled. Da je to tako mogu vam potvrditi liste čekanja na našem Zavodu za CT pregled abdomena. Što se tiče trudnoće, treba biti oprezan, važno je razgovarati s bolesnicama i upozoriti ih na moguće posljedice. No, isto tako naželjeni učinak rendgenskog zračenja postoji i kod pacijentica kod kojih se radi CT zdjelice ili primjerice snimanje bubrega kako se to popularno nazivaju snimanje “na balon”.
(PROF. DR.SC. JOSIP MAŠKOVIĆ)
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/in...zdravlje01.asp