[Vilko]

Fobije i napadaji panike !

Definicija
Fobije- neurotsko stvaranje simptoma straha različitog stupnja, od tjeskobe, ustrašenosti, pa do panike, povezanog s različitim predmetima, situacijama obično bez realne podloge i povoda. Povremeno se fobije mogu javiti i kod zdravih osoba, no kod neurotika one se javljaju u obliku prisile koja im se nameće, gotovo uvijek u vezi s nekom situacijom: zatvoreni prostor, otvoreni prostor, strah od crvenjenja itd.

Panika (panično stanje)- oblik intenzivnog straha od iznenadne opasnosti; često uključuje motoriku koja omogućuje bijeg iz opasne situacije.


Panika je dio reakcije "bori se ili bježi" ("fight or flight"), i bitan je dio našeg obrambenog sustava. U svakodnevnom govoru "paničarenje" je dobilo drugi, izvrnuti smisao, pa znači nešto poput izrazite plašljivosti, odnosno kukavičluka.

Većina nas će osjetiti paniku u nekoj neugodnoj, ali za paniku prigodnoj situaciji. Svjetlo na semaforu je zeleno za pješake, mi prelazimo ulicu, ali odjednom nailazi automobil velikom brzinom i ne pokazuje znakove kočenja. Panika je prigodna reakcija u ovakvoj situaciji- trčimo, što nas noge brže nose.
Ali što ako neka bezazlena, svakodnevna situacija stvori takav odgovor- ili što je gore, što ako osjetimo paniku bez nikakvog prepoznatljivog razloga i bez ikakvog upozorenja. I dok neki ljudi uživaju biti prestrašeni na smrt- zašto uopće i snimaju horore - sasvim je drugo iskustvo kada ne znate zašto se osjećate prepadnuti, zašto ste ustrašeni, niti znate kada će to prestati.

Češće fobije
Moguće je imati fobiju za bilo što, ali najčešće su fobije:
-odlazak zubaru
-letenje
-krv
-socijalne fobije
-agorafobije (strah od otvorenog prostora)
-klaustrofobije (strah od zatvorenog prostora)
-strah pred crvenjenjem (eritrofobija)
strah pred strahovima (fobofobija)

Kad osoba koja pati od fobije dođe u kontakt , ili zna da će uskoro doći u kontakt sa stvarima i situacijama kojih se boji, ona razvijaju neke akutne fizičke simptome tjeskobe.
Anksioznost se može prezentirati velikim brojem simptoma, a različiti ljudi reagiraju različitim simptomima.
Za mnoge ljude, to je dovoljno da potpuno počnu zaobilaziti što god da im smeta - to može dovesti do toga da cijeli život postane strukturiran oko izbjegavanja posebnih situacija ili objekata.
No ponekad, takve se situacije ne mogu izbjeći - godine neodlaženja zubaru mogu prouzročiti jaka oštećenja zuba i potrebu za hitnim liječenjem, ili susret koji se ne može izbjeći - kada je osoba s fobijskim poremećajem prisiljena uči u takvu situaciju javlja se osjećaj straha, nakon čega često nastupa napad panike.
Riječ "često" je vrlo važna- panika nije neizbježna, i ne javlja se uvijek u spomenutim situacijama. Mnogi ljudi s fobijama će iznenaditi sebe i proći kroz situaciju, iako je oni doživljavaju kao jako neprijatnu.

Simptomi napada panike su:
-brzo, uzlupano srce
-gubljenje daha
-bol u prsima
-crvenjenje i znojenje
-osjećanje bolesti
-trešnjama ruku ili cijelog tijela
-osjećaj bolesti
-smetenost
-suha usta
-potreba ići na zahod
-osjećaj slabosti.
Iskustvo može biti tako neugodno i intenzivno da bolesnik često misli da proživljava akutni srčani udar. Neke osobe osjećaju reakcije svog tijela tako izraženima, ekstremnima i van kontrole da imaju osjećaj da su tek promatrači cijele situacije.
Iako ne opisuju nešto poput "van tjelesnog" iskustava, oni opisuju osjećaj kao da su postali izdvojeni od onoga što događa - kao da je cijela situacija postala previše nestvarna. Ova pojava se odnosi na pojam "depersonalizacije". Iako ova pojava može izgledati kao rasterećenje i olakšanje od paničnog napadaja- pojava depersonalizacije čini je u biti još gorom.

Druga je grupa bolesnika, koja izgleda, doživljava napade panike iz čistog mira, spontano. To se često može pripisati osjećaju opće tjeskobe- koja je karakterizirana neprestanim ponavljanjem simptoma koji u paničnom napadu doživljavaju svoj vrhunac. Ali napadaji panike mogu se javiti i sasvim iz čistog mira. Kad se tako nešto dogodi, javlja se strah od ponovnog proživljavanja takvog napadaja u istoj situaciji, što može uroditi razvijanjem fobije i opće tjeskobe. Kao što je to često slučaj, tjeskoba počinje hraniti samu sebe i stvar se začarani krug.

Kako je čest ovaj poremećaj?
Neke su fobije češće od drugih. Čak do 10% ljudi osjeti fobiju zbog letenja, odlaska zubaru, ili prizora krvi godišnje. Takve reakcije se opisuju kao jednostavne fobije. Socijalne fobije su rjeđe, 25/1000 osoba će ih iskusiti tijekom godine. Agorafobiju će imati 30/1000 ljudi, a češća je kod žena otprilike za duplo. Napadi panike nastupit će kod 10-30/1000 ljudi tijekom godine, otprilike dva puta češće kod žena.

Što mogu učini da pomognem sebi?
Relaksacija
Prvi korak rješavanja fobija i panike je razbijanje začaranog kruga. Učenje tehnika relaksacije može biti jako korisno.
Desenzitacija
Probajte u svojoj mašti zamisliti situaciju u kojoj se stvara tjeskoba, i odredite kolika je ta stupanj tjeskobe. Zatim, probajte smanjiti anksioznost u toj situaciji koristeći se metodama relaksacije. Ovaj način nije jednostavan, jer zahtjeva upornost,, volju i mnogo vježbanja. Mnogim ljudima će biti potrebna i stručna pomoć ili savjet.

Ponekad samo-pomoć i psihoterapija neće biti dovoljni pa će biti potrebno da liječnik opće prakse ili psihijatar propišu lijekove, najčešće sedative, trankvilizatore za kraće vrijeme.