[Mljacko]

S

samosvijest - svijest koja ima za predmet samu sebe; svijest o samome sebi kao jedinstvenome ''ja''. prepoznavajući u sebi bitnog čimbenika svijeta, samosvijest je ujedno i svijest o vlastitoj vrijednosti.

savjest - svijest pojedinca o (ne)ispravnosti vlastitih čina. vrednovanje vlastitih djelovanja u odnosu na sebe i druge.

scijentizam - svjetonazor koji daje primat znanstvenom soznavanju Svijeta i eksperimentalnoj metodologiji, a filozofsko, religijsko i umjetničko gledište stavlja u drugi plan

sekularizacija - (franc. secularisation = posvjetovljenje, od lat. saecularis = stoljetni) pretvorba crkvenog u svetovno; proce kojim nešto što je bilo pod crkvenom vlašću biva predano državi na upravljanje. povijesno je svakako bila presudna sekularizacija obrazovanja, odnosno školskog sustava.

senzualizam - krajnje empirističko stajalište koje, osim nadređuje iskustvo svim ostalim oblicima spoznaje, daje primat osjetilima. senzualitičko učenje najbolje odražavao misao Lockea:nema ničega u razumu što prethodno nije bilo u osjetilima

skepsa - (grč. skepsis = razmatranje, promišljanje) sumnja, nepovjerljivost. Descartes uvodi pojam metodičke sumnje, tj. naglašava kako se svako istraživanje bilo koje vrste rađa iz sumnje da nešto nije.

skepticizam - (grč. skepsis = razmatranje, promišljanje) učenje koje govori da spoznaja nije moguća zato svaka teza ima svoju jednakovrijednu antitezu. životni je ideal suzdržavati se od donošenja bilo kakvih sudova.

skolastika - ustaljeni naziv za srednjevjekovnu filozofiju. naziv je kasnio dobio pogrdno obilježje jer je srednjevjekovna filozofija nekritički kretala od istine nekih crkvenih i biblijskih istina nastojeći ih racionalno objasniti.

slučaj - ono što se zbiva nenamjerno, ili ono što se zbiva bez ikakva (ili barem shvatljiva) uzorka.

smisao - bit mišljenoga, misao vodilja; ono po čemu je nešto razumljivo; svrha.

socijalizam - u filozofiji politike prijelazna faza ka ostvarenju komunizma kao besklasnog društva u kojem ne postoje izrabljianja, države budućnosti.

sofisti - (grč. sofistes = mudrac, vještak) grčki putujući "filozofi". diljem grčkog svijeta punili su teatre i naplaćivali ulaznice za svoje govore. ujedno i prvi profesionalni prosvjetitelji u povijesti. cilj im je bio pod svaku cijenu ostvariti uspjeh u raspravi s nekim, bez obzira na istinitost.

sofistika - naziv pogrdne konotacije za nekoga tko u raspravi namjerno izvodi krive zaključke u svrhu "pobjede" nad sugovornikom. dobio naziv po sofistima.

solipsizam - (lat. solus = jedini + ipse = sam) spoznajnoteorijski nauk koji govori da postoji samo "ja". jedino što postoji je svijest sa svojim doživljajima; ništa izvan toga se ne može dokazati.

spekulacija - (lat. speculatio = promatranje) umovanje; čisto, od iskustva neovisno, teorijsko istraživanje.

spoznaja - djelatnost kojom čovjek utvrđuje istinu; također i rezulutat te djelatnosti (naime znanje).

spoznajna teorija - filozofijska disciplina koja istražuje porijeklo, predmet, vrijednost i mogućnost spoznaje; koja istražuje što je to znanje i kako ga dokučiti.

stoicizam - (grč. stoa = trijem) rimsko-helenističko filozofsko učenje koje se najprije bavi etičkim problemima, kao što su savladavanje emocija, samodostatnosti. bave se i pitanjem logosa kao vječne, nepromijenjive zakonomjernosti, te pitanjem kako živjeti u skladu s tom zakonomjernošću. Marko Aurelije, rimski car, bio je jedan od stoika.

svijest - osnovni doživljaj po kojem svi ostali doživljaji bivaju stalno spoznati i praćeni. svijest je takav elementarni doživljaj koji se ne da izvanjski odrediti jer određenje bilo čega upravo pretpostavlja prisutnost svijesti, pa je sve nužno određeno njome. svijest se stoga spoznaje kao samosvijest. no, u nemogućnosti da samu sebe potpuno postavi kao svoj predmet, svijest nužno izmiče samoj sebi (odnosno, samoj sebi kao predmetnom mišljenjui, dakle kao svijesti kao razumu).

svijet - sve što jest kao predmet, sveobuhvatnost svih predmeta.

svrha - krajnji cilj određenog djelovanja.