|
Prema "Arheološki tragovi kultova i religija na šibenskom području", Muzej grada Šibenika, 2008., dio Prapovijest Emila Podruga u liburnskom panteonu prevladavaju ženska božanstva ( Latra, Sentona, Ika, Irija, Jutosika, Aitika, Anzotika (poistovjećena s rimskom Venerom )... neka od njih štovana su lokalno, a neka na širem području Liburnije, pa i Histrije. Zbog bolje zastupljenosti poznatih božica nad bogovima, smatra se da je uloga žena u liburnskom društvu bila posebno istaknuta, te su Liburni po toj osnovi bliži Etruščanima na Apenskinskom poluotoku, negoli susjednim balkanskim narodima.
Potom imamo borbu Peruna i Velesa za Mokoš... čitam negdje da se u vezi s uskršnjim bogovima slavio njen dan u prvu nedjelju nakon tog uskrsa... čitajući potom o zlatnoj jabuci, sastavnoj priči mitologije mnogih naroda, te običaju u mom selu Jabuka da se slavi tzv. Osmina, ili prva nedjelja iza Velike Gospe (a da nije odmah idući dan)... pitam se je li obožavanje Magne Mater, Kibele u Egejskom bazenu, Gejom u Grčkoj, božicom plodnosti u Babilonu, Koubabom u porječju Eufrata, Terra Mater kod Latina, Isis kod Egipćana i Ištar kod Akađana, odnosno razlike u stupnju obožavanja iste oblikovale granicu istoka i zapada među Ilirima, tj. postoji li mogućnost da je sukob katolicizma i pravoslavlja nastavak sukoba ilirskih tradicija, kao modela razlikovanja susjednih Liburna i istočnijih plemena u vezi s njihovim odnosom prema kultovima Velike Majke?
__________________
UPOZORENJE: Gledanje ovog sadržaja može dovesti do povećanja kamatnih stopa na vašim stambenim kreditima!
|