|
Zanimljivi tekstovi:
***1***
Čak i neznatan manjak određenih hranjivih tvari može s vremenom, prema novim istraživanjima, narušiti normalno stanje naših moždanih valova i normalan rad mozga.
Najveće priznanje za otkriće kako hrana može upravljati aktivnošću mozga zaslužuju neuroendokrinolog Richard Wurtman i suradnici na Tehnološkom institutu u Cambridgeu, Masschuesetts. Prema njihovim pionirskim istraživanjima, tajna je u neurotransmiterima, kemijskim tvarima koje prosljeđuju informaciju između stanica u mozgu.
Pomoću hrane se stvaraju različiti neurotransmiteri s raznim funkcijama, ovisno o tipu sirovine koju osigurava određena hrana. Npr. triptofan, aminokiselina koju sadrži hrana bogata bjelančevinama, pretvara se u serotonin, umirujuću kemijsku tvar od koje se obično osjećate opuštenije, pospanije i manje bistre glave.
…Budući je kemija mozga iznimno složena, ovo nužno ne znači da se, kad pojedete hranu koja sadrži puno određenih aminokiselina, one šalju izravno u mozak.
Zbog svoje promjenjive veličine i koncentracije u krvi, aminokiseline 'se natječu' za ulazak u mozak" (Jean Carper "Hrana čudesni lijek").
Odlomak koji sam vam predstavila iz knjige "Hrana čudesni lijek" tek je djelić cijelog poglavlja posvećenog hrani i njezinom utjecaju na rad mozga. Rezime tog poglavlja s kojim se danas slaže većina znanstvenika jest da kod normalnih osoba uzimanje hrane vrlo bogate ugljikohidratima obično stišava aktivnosti mozga, a hrana bogata bjelančevinama može neutralizirati mentalnu usporenost izazvanu ugljihidratima (iznimke u ovom slučaju su osobe (i političarke) koje pate od predmenstrualnog sindroma (PMS-a), zimske depresije i pušači koji prolazi kroz krizu odvikavanja od nikotina. Iz nepoznatih razloga potrošnja ugljikohidrata kod dotičnih pojedinaca poboljšavaju rad mozga).
***2***
A kako mu (mozgu) najbrže i najučinkovitije možemo pomoći osim ishitrenim ispijanjem kava ili sličnih, nabildanih energetskih napitaka?
Neposredno prije ispita, govora koji morate održati, važnog poslovnog sastanka ili bilo kakvog zadatka koji zahtijeva mentalnu budnost, jedite onu hranu koja sadrži malo ugljikohidrata i masti, a puno bjelančevina", preporuča dr.sc. Judith Wurtman koja radi na istraživanjima vezanim uz prehranu i rad mozga.
U svojoj knjizi "Managing Your Mind and Mood Through Food" (Upravljanje vašim umom i raspoloženjem putem prehrane) autorica savjetuje:
• Da biste ostali budni, nemojte započeti obrok ugljikohidratima, poput kruha, prije nego što počnete jesti bjelančevine, kao što je riba. Čineći tako, poništavate najveću moguću sposobnost bjelančevinama da napuni vaš mozak energijom. Uvijek jedite prvo bjelančevine, a ugljikohidrate tek nakon što ste počeli probavljati bjelančevine, koje do mozga moraju stići prve. Redoslijed jela je važan.
• Nemojte jesti ugljikohidrate na prazan želudac ili bez neke druge hrane koja sadrži bjelančevine (npr. žitne pahuljice bogate ugljikohidratima su u redu uz mlijeko koje je bogato bjelančevinama). Jedući sam kruh, pecivo, tjesteninu, slane kekse na prazan želudac, postajete pospani i opušteni kao kad popijete alkoholno piće na prazan želudac.
• Nemojte pojesti obilan obrok bogat mastima ako želite bistar um. Previše hrane izaziva pospanost i usporenost. Masti ostaju u probavnom traktu dulje produžavajući umor. Što je obrok masniji i teži, potrebno vam je dulje vrijeme da vratite mentalnu budnost i energiju.
(Izvor: Hrana-čudesni lijek, J. Carper, izdavač Leo Commerce)
***
Kopirano s Vip portala
|