Pogledaj jedan post
Old 09.03.2012., 03:22   #481
Thumbs up

Quote:
matteja kaže: Pogledaj post
moze li mi netko objasniti schopenhauerovu filozofiju i ono da je po njemu bit svijeta volja i predodzba.
kakve veze tocno ima utjecaj kanta na njega, sto preuzima iz njegove filozofije?
sto preuzima nietzsche kasnije od schopenhauera?

ima li netko nekakvu literaturu za preporuciti, nesto kao schopenhauer za pocetnike?
Schopenhauerova filozofija je nekakva vrst subjektivnog idealizma, slična Kantovom transcendentalizmu. Nemoguće je pojmiti svijet kakav je u stvarnosti, a da on uopće postoji može ukazivati jedino to da patimo u njemu. Dakle, svijet je skup besmislenih, proturječnih i kaotičnih predodžbi koje stvara naš um, pa nikakva istina, niti čisti, sigurni stav prema objektu nisu mogući. K tome on Kantovu 'stvar po sebi' intuicijom poistovjećuje s iracionalnom voljom (energijom) koja, laički rečeno vlada kozmosom, pa tako i s nama. Sve što se događa na svijetu je pod njenim konstantnim utjecajem. Otud izvodi fatalističku tezu da je nemoguće zadovoljiti žudnju, jer kad bi je i zadovoljili, počinje nam biti dosadno. Svijet je naseljen bezumnim luđacima, koji obuzeti divljom voljom, zadovoljavaju svoje niske strasti, jednostrane interese, nemilosrdno destruiraju sve oko sebe, ljude, kreativne genije, itd... Pesimizam je, dakle, ono u čemu završava Schopenhauer. Valja se okaniti svijeta i velikih ambicija jer svjetska povijest je lutanje bez smisla. Treba se okrenuti sebi, ali samo u smislu da se ublaži bol življenja; cilj nije da se živi (pozitivitet), već preživljava (negativitet kao užitak), kako bi sa što manje patnje skinili taj svoj život s grbače. Schopenhauer (svjetska volja) je veliki Hegelov (svjetski um/duh) antipod, koji je učitao smisao povijesti. Doduše, i Hegelu je jasno da su kozmos, svijet i život sranje i nevolja, ali suprotno Schopu pokušava poduzeti nešto, zato je on objektivni idealist (bitak izvan svijesti), za kriterij istine uzima konkretnu samosvijest (samospoznati duh), tj. čovjeka u djelovanju. Koliko god bila suprotnost tih dvaju filozofa, opet se nekako nadopunjuju, pa valja liniju zbivanja na Zapadu posljednjih 100-200 godina sintetički gledati kroz zajedničku prizmu. Schopenhauer vidi jedini način da se ukroti i umrtvi volja - u budizmu i u umjetnosti, ponajviše u glazbi koja je sama volja, itd...

Svakako, u Schopovim djelima je sve što sam gore izložio detaljnije izvedeno. Kapitalno djelo - Svet kao volja i predstava. Ako je ne možeš priuštiti, nađi si Savjeti i načela i Mudrost života (knjižice). Ima i Parerga i Paralipomena. + O temelju morala (suosjećnje). + O načelu razloga (izdanje NDH). Schopenhauerov stil je britak i jasan, duhovit i čangrizav. Po naravi je bio mrzovoljan (konzervativac) što daje dodatnu draž njegovom liku i djelu (vidi biografiju). Za manje recenzije vidi u knjigama o povijesti filozofije, npr. Russellovu Mudrost zapada ili Povijest zapadne filozofije. Tu je i Nietzscheova knjižica Schopenhauer kao odgajatelj (učitelj). Nietzsche ide za prevladavanjem svog učitelja, tj njegovog voluntarističkog malodušja, te on volju sada obrće, uzima je optimistički, vitalistički, itd...

U svakom slučaju, njegova filozofija je monumentalna i gušt za proučavati, mada nije ništa skroz revolucionarno jer samo negira, ali kad god se maknem na neku drugu filozofiju, uvijek imam njega na pameti, tj. pokaže se da je dobri stari Schopenhauer u osnovi u pravu.

Evo jedan video-tutorial:

http://www.youtube.com/watch?v=1DQMTkIOdew
__________________
Rođen sam u preriji, gdje vjetar slobodno puše i gdje ništa ne može slomiti sunčevu svjetlost.
Idol Vijandota is offline  
Odgovori s citatom