Pozdrav svima. Ukratko da se javim. Preselila sam se sa obitelji izvan Zagreba, prodali smo stan i kupili kuću sa vrtom i voćnjakom. Krenuli smo u vrtlarstvo. Imamo svu silu knjiga stranih i naših. Zadnja koju smo pročitali je bila od Vrtlarice. Međutim trenutno pohađamo tečaj permakulture i vidim neke razlike između njenih emisija i navoda u knjizi i što nama tu prenose. Pročitala sam svih 6 stranica na ovom topicu i vidim da je netko spominjao plodored - ukoliko se vodite prema permakulturnim načelima, nema svrhe brinuti o plodoredu jer na vašim povišenim gredicama bit će 2-3 različite kulture i nećete imati potrebu za plodoredom. Jer na ovaj način nećete iscrpljivati zemlju. Netko je spomenuo da treba saditi mahunarhe jer one fiksiraju dušik na svojim korjenovim dlačicama. Znači ja sam ove godine isplanirala da mi na jednoj gredici recimo bude mahunarha i uz nju npr. paradajz (nisam g još posadila jel mi flanci u kuhinji čekaju svoj red). Kako će mahunarka biti ranije zrela od paradajza onda ću kada poberem mahunarku ostaviti njene korjenčiće u zemlji koji će otpustiti dušik kojega su fiksirale i na taj način će nahraniti moju gredicu.
Što se stajskog gnojiva tiče, on je prejak i trebalo bi paziti s njegovim doziranjem. Radije kompost kojega uvijek ima više nego dovoljno. S humusom treba biti isto tako oprezan da se ne iscrpi previše šuma. Cilj nam je stvoriti slične uvijete na svojim gredicama kao što ju ima šuma i zato treba MALČIRATI. Mi smo za cca 80-100m2 vrta iskoristili oko 2/3 jedne roto bale slame kako bi pokrili naših 33 povišenih gredica na koje smo isplanirali 2-3 različite kulture. Korovi ponegdje probijaju kroz malč, ali ih se lako ukloni. Oni teži slučajevi kao što je slak, nisu prošli van. Raste nam salata bez problema, blitva koja je prezimila se probudila i nastavila rasti. Rikula (rukola ili kako ju već zovu) je već počela cvasti tako da jedva čekam sjeme da mogu pokupiti. Ona je na svojoj gredici od jeseni prošle godine. Nisu ju uništili ni mraz ni snijeg. Raštika je isto na svojoj gredici i raste u blagom polukrugu. Posadili smo dragoljub na mjestima gdje ćemo staviti paradajz, imamo puno kadifica, cinija, ružmarina, timijana, nevena... uglavnom smo prvo mislili raditi začinski vrt, ali smo odustali od toga jer želimo da nam začinske biljke rastu u blizinu ostalih povrtnica kako bi svojim djelovanjem i mirisima tjerali neželjene nametnike. U našem vrtu imamo i voluharica i krtica, ali ne suzbijamo ih nikakvim kemijskim sredstvima. Protiv krtica imamo biljku koja se zove carević i mogu reći da nisam primjetila krtičnjake u vrtu. Ako ih i imam uokolo onda tu finu i rahlu zemlju iskoristim za sadnju u teglice (danas smo baš sin i ja posadili veliku posudu punu različitih čuvarkuća). Za voluharice nemam neki provjereni biljni "lijek" ali oko nas je šuma i imamo puno jastreba i jednu gladnu mačku koja je vani, pa predpostavljam da i oni utjeruju strah i trepet tim životinjicama. Ako vam smetaju voluharice i muku mučite s njima, a ne želite ih ubijati, uvijek možete napraviti nastambu za sove visoko u drveću. Ako im osigurate nastambu i ako imaju hrane uokolo onda će suzbiti broj voluharica. Ove godine smo napravili hotel za pčele i bubamare. Imamo jaku puno bubamara i to mi je super.
Voćke nismo bojali ni sa modrom galicom niti sa vapnom. Nemamo problema. Na imanju smo zatekli puno borova koje smo počupali i podijelili (nešto i prodali za Božić), jer kisele tlo i nisam imala namjeru imati rasadnik borova. Umjesto njih sam posadila voćke koje ću moći jesti. Još nam je u namjeri riješiti se dva šimšira i čempresa jer mislim da su to ipak sablašice primjerene za groblja, a ne za kuću. Radije ću posaditi jorgovan (našla sam ispred kuće od staraca drvo koje je imalo sastrane hrpu mladica od kojih sam uzela tri grane). Sada ću te tri grane staviti u vodu u koju ću staviti granu od grbave vrbe (isto dobili 6 manjih vrba) jer sam čula da one potiču rast korjena tj zakorjenjivanje. Koliko sam vidjela isto to se može postići uz pomoć meda ili nekih komercijalnih pripravaka koji se mogu kupiti u apotekama. Ali mi smo se odlučili za organski način. Možda je to duži put, ali vjerujem da je trajniji i bolji za naše zdravlje. Eto nadam se da sam nekome pomogla, da nisam nikoga povukla za jezik i da nisam nikoga naljutila.
)) Nije mi bila namjera za ova dva zadnja navoda.