Quote:
1801 kaže:
Trebao bih objašnjenje izmjene godišnjih doba, obzirom da se navodi nagib Zemlje kao glavni čimbenik a ne udaljenost Zemlje od Sunca. Po tome ispada da je zbog 6.500 km obrnutost godišnjih doba na Zemlji sjeverne i južne polutke, dok je razlika najdalje i najbliže udaljenosti Zemlje od Sunca 5 milijuna km. Koje je objašnjenje?
|
Quote:
volatile kaže:
Zemljina os rotacije nije strogo vertikalna (iako u svemiru ne postoji "vertikalno"). Zamisli da se otklon ne mijenja (oscilacije nebitne za ovu temu). Zamisli i kuglu koja rotira pod nagibom oko sunca. Izmjenjuju se dijelovi kugle koji su zbog nagiba osi rotacije "bliži/dalji" od sunca.
|
U boldanom leži najveći problem u razumijevanju godišnjih doba. Ta promjena udaljenosti zbog nagiba je potpuno zanemariva. Godišnja doba ne nastaju zbog razlike u udaljenosti, već zbog kuta upada sunčevih zraka.
Zbog nagiba Zemljine osi, na
Rakovoj obratnici na prvi dan ljeta Sunčeva energija pada pod pravim kutem u odnosu na površinu Zemlje, dok na prvi dan zime pada pod kutem od cca 47° i zbog toga manje energije pada na Zemlju.
To se (relativno) lako može izračunati preko prostornog kuta i ravnine, ali postoji lakši način za intuitivno shvatiti preko eksperimenta.
Uzmi svjetilju usmjerenog snopa, stani na 150 cm od zida i primjeti kolika je površina osvijetljena. Sad se udalji za 2 cm, pa približi za 5 cm. Koliko se površina promijenila?
Nakon toga pomakni svjetiljku tako da baca svjetlo pod kutem od 45°, ali namjesti je tako da bude udaljena 150 cm od centralne točke na kojoj snop pada na zid. Primjeti da je sad osvijetljena površina znatno veća.
Energija snopa je ista, a što je veća površina na koju pada, to će manje energije ploha primiti po jedini površine.