Quote:
|
Jaya kaže:
To što ne povlačiš tu temu ne znači da si zaboravila, to upravo znači da si oprostila i više nećeš potezati.
Teško da nešto bolno možeš zaboraviti, od kuda ta amnezija odjednom?
Recimo da te dečko/muž prevari, i ti predješ dug put povratka povjerenja i ostaneš s njim. Odlučite to više nikad spominjati i krenut dalje. Ne izvlačiš to svakom svadjom na svjetlo dana, al ne vjerujem da to ikada možeš zaboraviti..
|
...kao što sam i napisala prije...ovisi što je predmet oprosta...vratiti nečije povjerenje je izuzetno teško (znam to iz iskustva)....ali isto tako smatram da je oprost i stvar subjektivnosti pojedinca...svaki pojedinac na svoj način diživljava pojedine situacije u kojima se nađe i drugačije reagira na njih odnosno ono što želim reći jest da svatko prašta na svoj način...netko je spreman oprostiti sve, a netko nije spreman oprostiti niti najmanju sitnicu...mislim da puno toga ovisi o okolnostima, situaciji, ljudima kojima praštamo, granicama naše toleranicije...itd, itd...da sada ne nabrajam...onoga trenutka kada odlučim oprostiti onda to znači da mogu živjeti s tim, da sam na neki način prešla preko toga i da to više neću spominjati...u protivnom ću živjeti s nečim što će me gristi iznutra i kad tad će se opet spomenuti u nekoj svađi...