U daljnjem tekstu ću pod vjernikom podrazumijevati osobu sa skupom uvjerenja, takvim da čini nekakvu cijelinu...
Smatram da je bitno razlikovati vjernike, vjeru, i nosioce vjere. Nosioc vjere može biti npr., crkva kao institucija, politička ili društvena organizacija, ili možda javno mnijenje (iako je i ono nekako formirano).
Djelovanje nosioca vjere je posebna priča, pa dalje ne govorim o njima.
Da li će netko biti žrtva manipulatora (ili u kojoj mjeri) ovisi o karakteristikama njegove ličnosti, tj. o nekim bitnim 'crtama'. Ako govorimo o pripadnosti nekom kulturnom krugu ili svjetonazoru, mislim da nema načina da se prepozna 'jedinstven' profil, naročito ako broj pripadnika prelazi koju stotinu, o milijunima da ne govorim...
Sam si rekao da čovjek treba 'priču' u kojoj će živjeti. Ta 'priča' mu pruža i neke vrijednosti, putokaze prema kojima se ravna u životu. Ako doživiš pravi brodolom u životu (iako si uvjeren da si pravilno slijedio tragove), vjerojatno ćeš početi sumnjati, možda i prekinuti sa dotadašnjom 'slikom svijeta', a možda je i zadržiš, tada je ona izdržala iskušenje.
Prije toga, ponavljam, sve zavisi od tebe i tvoje neposredne okoline (obitelj, prijatelji, uopće uža društvena skupina kojoj pripadaš) kako ćeš prakticirati svoju vjeru. Da li je ona običaj, predstava, konformizam, ponekad utjeha, sredstvo za zadobivanje moći ili utvrđuje ono što je već dobro u čovjeku... Netko smatra da mu vjera nalaže bezuvjetnu pomoć potrebitima, ne samo pripadniku svoje vjere, a drugi je čvrsto uvjeren da mu ta ista vjera nalaže da na leđima poraženog neprijatelja ureže simbol svoje vjere (ako je riječ o znanosti, epruvetu... ).
Govoreći iz osobnog iskustva... kada priđem fotografiji pokojnog oca, za mene je to put do njega. Za moju majku taj put završava na nebu. Ona vidi tako... vjera u to daje joj snagu. Da se radi o papiru sa foto-kemikalijama i komadu stakla... u redu, ali ta činjenica mi je samo pljeva na vjetru.

Preko znanosti i njenih metoda ne možemo izabrati vrijednosnu orijentaciju u životu. Neki znanstvenik može ponuditi manje ili više uvjerljivu hipotezu kako su moral i etika nastali razvojem ljudske vrste, i to je sve.
rekne generalni sekretar KP Rumunjske drugu Gorbačovu na njihovom posljednjem sastanku...

šala, nemam pojma da li je tako rekao, ali u koji god kontekst stavio ovo, zvuči nezgodno. Slobodu pojedinac može zlorabiti, ali da se to spriječi ili barem oteža, služe zakoni i moralne vrijednosti sredine u kojoj djeluje. Nametnuti se sloboda ne može. Ako govorimo o politici, da li je narod slobodno glasovao ako je sa puškama doveden pred glasačke kutije?
Mislim da brkaš slobodu pojedinca sa slobodom djelovanja institucije, a što se Dawkinsove petlje tiče... vjerojatno je na ratnoj nozi sa religioznim fundamentalistima američke nove desnice (kreacionizam i te priče), ali nije on usamljeni jahač, postoji više udruga znanstvenika ateista (kao što postoje i postojali su jako,jako produktivni znanstvenici sa vjerskim uvjerenjima).