Quote:
Dalaj Sanja kaže:
Koja je funkcija učenja napamet činjenica bez razumevanja činjenica?
Pošto kažeš da negovanje mediokritetstva "nije čudno".
Bubati činjenice je jedno, učiti s razumevanjem i s kritičkim osvrtom prema naučenom je drugo.
|
Ja sam za prirodnu progresiju: u osnovnoj školi uče se napamet činjenice, a onda se te iste činjenice kritički preispituju u srednjoj. A ono što se uči napamet u srednjoj, to se kasnije preispituje na faksu. Isto kao što se na doktoratu dobiju malo drukčiji uvidi u građu s preddiplomskog studija. Da bi se nešto moglo kritizirati, mora se prvo naučiti. S tim da kritika može doći samo s određenim odmakom. Ne možeš kritizirati nešto za što prvi put čuješ.
Primjer iz fizike: neće osnovnoškolac odmah kritizirati Newtonove zakone mehanike ako za njih prvi put čuje. Na njih će se osvrnuti tek krajem srednje, kad se gradivo dotakne kvantne teorije – tek tu se dobiva slika da ponašanje materije u prostoru nije tako jednostavno kako se ispočetka činilo.
Quote:
Dalaj Sanja kaže:
Da, ali mehaničko bubanje napamet nečega što smatraju besmislenim ugrožava, sputava i guši kreativnost.
"Poznati" elementi su zaista poznati upravo ako nisu usvojeni bubanjem.
|
Pravom kreativcu neće biti ništa od malo bubanja.
Da bi postala apstraktna slikarica, moraš najprije proći vrlo rigoroznu klasičnu akademiju umjetnosti. Moraš naučiti formu i tehnike koje se prenose stoljećima da bi ih znala kasnije preoblikovati u osoban apstraktni stil; moraš poštovati Tradiciju. Drugim riječima, slobodno otvoriš izložbu slika koje si izradila polijevajući platno bojom iz kantice, ali da bi te ljudi shvatili ozbiljno, moraš prvo apsolvirati klasični kist i uljane boje, kao i sve tehnike koje proizlaze iz Tradicije.
Quote:
Dalaj Sanja kaže:
Očito si propustio da naučiš neke osnovne činjenice o mnogim poznatim, genijalnim kreativnim ljudima koji nisu voleli školu (najčešće upravo zbog lošeg nastavnog osoblja, jer kad dete ne voli ili mrzi školu, to je upravo zbog loših nastavnika, nema drugih razloga)
|
Dopustit ćeš da genijalaca nema baš puno. Škola je tu da obrazuje svakog čovjeka do neke minimalne razine da bi mogao biti produktivan u društvu (tj. raditi neki smislen posao). Ujedno priprema čovjeka i za život jer su radna mjesta vrlo slična školskim uvjetima. Zato sam ja protiv waldorfskih i sličnih eksperimentalnih škola jer djeca iz njih dođu u klasičnu srednju školu ili na klasičan faks i onda su totalno izgubljena – nisu usvojila norme i običaje koji vrijede posvuda u stvarnom svijetu.
Quote:
Dalaj Sanja kaže:
Nema zdravog razvoja čoveka bez pobune protiv lažnih autoriteta.
Kao što ga nema ni bez prihvatanja pravih autoriteta.
|
Pobunu priznajem tek kad učenik po znanju nadmaši učitelja. Lažnog autoriteta zapravo nema jer i najgori učitelji u pravilu imaju više znanja od svojih učenika.