Quote:
Cherie kaže:
pa lipo ti piše da Buddha kaže o samom sebi - supreme bliss is my true nature ....
You must not think that I shall cease to exist. Consider the Tathagata [i.e. Buddha] to be like [Mount] Sumeru: though I shall pass into Nirvana here [i.e. physically die], that supreme bliss is my true nature
ma nije klinac, on je već veliki  . Razumim, nije neki izvor koji bi bio tebi autoritativan kao neka theravada budistička suta, ali htjela sam izreći što ja mislim o blissu (i znam o blissu of kors) bez da se raspišem ... lakše mi je bilo njega citirat.
U advaiti self i brahman su jedno , stoga nema selfa, sve je brahman. Advaita doslovce znači jednota, a gdje je samo jedno nema dvoje. Ishvara, bog, u vedanti postoji samo dok postoji iluzija odvojenog jastva. U jednoti nema ni boga ni pojedničanog odvojenog JA. Ali eto ja sam sklona tražiti zajedničke nazivnike ova dva učenja, a kad govore o apsolutu, nirvani, prosvjetljenju, ako je gore navedeni citat autentična Buddhina riječ, onda se ona, po mom mišljenju, razlikuju samo po terminologiji.
Zašto je i dali je bliss inherentan brahmanu ipak svako za sebe treba istražiti ... |
Zato su bitni izvori. I u novinama svasta pise, imas izmisljenih intervjua, lazno pripisivanih i izmjenjenih izjava itditd.
Pa nije problem da ti mislis ovo ili ono niti itko tvrdi da je uopce Budha ili netko drugi u pravu, samo govorimo o tome sto jest ili nije nirvana i koliko se to moze poistovjetiti sa blazenstvom, da bi onda mogli dalje o tome
Ako bi pokusali definirati nirvanu filozofski, ali i historijski pocevsi od sramana izvora iz kojih kasnije prelazi i u hinduizam najbliza nirvani je ideja mokshe, ne samadhija. Dakle oslobodjenja, a ne kontemplativne ekstaze koja moze biti vezana ali nije i jednoznacna. Nirvana oznacava izlazak iz samsare, uvjetovanog kruga uzroka i posljedica itd, ne bih rekao da je njen osnovni opis u relacijama specificne spoznaje, dozivljaja, osjecaja koji pak mogu biti dio meditativne prakse i napredka (
http://en.wikipedia.org/wiki/Dhyāna_..._of_jh.C4.81na )
problem je sto gore navedeno nije autenticna Budina rijec i da ista sutta govori i o sebstvu sto nije terminologija starijeg budizma, ociti hindu uticaji jer objasnjava izvornu budisticku doktrinu nesebstva kao nesto sto se odnosi na ego, a ne pravo sebstvo itd, tipicni hindu pristup.