Quote:
diabolica kaže:
Podrazumijeva se da stajski gnoj odstoji minimalno 6 mjeseci uz okretanje, što apsolutno nitko ne radi. Okretanje znači da se svakih 2-3 mjeseca gnoj preokrene, da dobije zraka. Nakon tog perioda gnoj je sazrio, tj sve one štetne tvari iz mokraće životinja su isparile, i ostaje samo hranjiva supstanca puna mikroba koji razgrađuju hranu, u ovom slučaju gnoj i pretvaraju ga u korisnu tvar za biljku. Kako vremenom sve slabi tako i odstajali stajski gnoj ima manju hranjivu vrijednost koja rapidno pada sa starenjem gnoja. 1godišnji stajski je slabije vrijednosti, od 6 mjesečnog.
Za industrijsku poljoprivredu stajski nemože biti zamjena za mineralno, jer je preslabo za ono što biljke izvuku iz zemlje.
|
Može i u industrisku proizvodnju povrća stajnjak ali drugi način.
Svježi kravlji gnjoj se pobaca po preoranom tlu u prethodno utvrđenoj potrebnoj kolićini i isti dan istanjura/freza.Ako je u stakleniku tlo se navlaži nakon frezanja .i nakon 20-30 dana sadite povrće osim salate i ostalog povrča osjetljivog na soli.Ovo nije iz knjiga nego iz iskustva Splitskih poljoprivrednika.zreli stajnjak jednostavno se pokazao neučinkovit u intezivnoj proizvodnji.
Nevjerovatni rezultati u vočnjaku + 200% prinosa sa orošavanjem su postignuti kad je pokošena trava stavljena oko vočaka u debljini 20-30 cm
i ujutro i uvečer se je vočnjak orošavao po 5 min.Mana sistema veča opasnost od gljivičnih oboljenja i preveliki rast stabala.Povečanje uroda je bilo samo kod kasnih sorata a kod ranih sorata se je prinos uvečao sljedeće godine.
trava u vočnjaku je namjenski sijana bijela djetelina,crvena djetelina festuca