Quote:
RealBear kaže:
Pa zar je tako teško povezati fakat da se sve veći dio kredita hrvatskih građana otplaćuje iz inozemstva s padom kamatnih stopa (i otvaranjem prostora za investicije).
Dakle, evo podataka HNB-a o distribuciji kredita stanovništvu (trenutno 117.5 milijardi kuna, po meni za godinu dana ispod 110 milijardi):
http://www.hnb.hr/documents/20182/0c...3-28ffff2bf97b
Prvo što će oni koji su emigrirali napraviti, a imaju duga prema hrvatskim bankama, je likvidirati taj dug. To bi bila najracionalnija stvar koju mogu napraviti.
Idemo pogledati i ove podatke:
http://www.hnb.hr/documents/20182/52...7-87d04d9f7398
http://www.hnb.hr/analize-i-publikac...ska-stabilnost
Slika 36: Razduživanje kućanstva se nastavlja
Slika 52. Opterećenost kućanstava dugom i kamatama smanjuje se
Slika 77. Kontinuirani pad kamatnih stopa na oročene depozite dovodi do porasta sredstava na transakcijskim računima rezidenata
Slika 87. Nastavljen je pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa
Distribucija kredita stanovništvu je po Gauss-u, distribucija štednje slijedi Paretov zakon (1% drži 50% štednje).
Dakle, svaki "racionalni agent" bi u ovoj situaciji krenuo u investiranju u jako kapitalno intenzivne djelatnosti okrenute izvozu roba usluga. Jesu li 1% Hrvata koji drže preko 80 milijardi kuna štednje racionalni agenti opet ćemo saznati relativno brzo.  |
Sve mi je ovo jasno, ali zašto bi se "ja" otplacivanjem stambenog kredita okrenuo investiranju u Hrvatsku? Vjerojatnije će taj oslobođeni novac ili kreditna sposobnost otići u kupnju nekretnine ili sličnu investiciju na zapadu (tako sam ja npr. napravio).
Pretpostavljam da onda gledaš da će se banke u manjku kreditiranja, zbog konkurencije, odlučiti na daljnje smanjivanje kamatnih stopa? Vjerojatnije su puno veći utjecaji smanjivanju k.s. generalna kretanja na svjetskim tržištima.
Cijeli ostatak posta vrijedi (do na onu ideju da je jako teško od rentijera napraviti efikasne investitore), ali za ljude koji ostaju u Hr, nema nikakve veze s "egzodusom"...
Mislim da postoji kriva pretpostavka da se jednosmjernim iseljavanjem (koje se jedino bilježi) postiže išta pozitivnog dugoročno... Kratkoročan pozitivni efekt nije uopće sporan.
Kao da gledaš na kompaniju koja otpušta višak zaposlenih, pa onda postane produktivnija. To ovdje nije slučaj, jer se ne rješavaš najneproduktivnijih (viška), već sami odlaze oni koji su u prosjeku bolji...