Pogledaj jedan post
Old 05.12.2012., 02:15   #7
Quote:
Pavo B. kaže: Pogledaj post
Južni Slaveni su donijeli sa sobom dva česta načina tvorbe prezimena. Jedan je deminutivni na -ić, a drugi posesivni na -ov/ev. S obzirom da svi Slaveni(nek me lingvisti isprave ako griješim) poznaju ovakav načini tvorbe umanjenica i posesivnih oblika, to bi morala biti karakteristika koju je posjedovao već proto-Slavenski jezik. Prezimena kod Slavena se često tvore na isti način, ali to ne znači da su ta prezimena u nekoj vezi.
Znači odbacuje se mogućnost da današnja južnoslavenska prezimena / patronimi nemaju kontinuum od doseljenja već da su nastala zasebno u ... (kojem otprilike) stoljeću?

Vezano za vašu izjavu da Današnja srpska i hrvatska prezimena su u najboljem slučaju stara 500 godina uzeo bih za primjer prezimena Moliških Hrvata koji su napustili Hrvatsku čak i ranije od najboljeg slučaja 500 godina znači krajem 15. / početkom 16. stoljeća, te nisu imali kontakta sa domovinom sve do druge polovice 19. stoljeća.
Znači posjedovali su prezimena najmanje jednu generaciju prije odlaska što su već 1400te godine. Ovdje ću nabrojati neka:

Antonucci (Antonović), Blascetta (Blažeta ili Blažetić), Ciavella (Čavela ili Čaveliš), Clissa, De Angelis (Anđelić), Del Greco (Grgić), Giorgetta (Đoreta), Gorgolizza (Grgurica ili Grgurić), Grosso, Joviccio (Jović), Juricci (Jurić), Manso (Mance), Melso, Miletti (Miletić ili Mileta), Mirco (Mirko), Moretti (Moretić), Papiccio (Papić), Rotolo, Sammartino, Sciscia (Šiša), Staniscia (Staniša ili Stanišić), Venturino, Villone.

Je li moguće da su prezimena nastala negdje u razdoblju od recimo od 900tih godina do 1400tih ili ipak postoji njihov kontinuitet iz prapostojbine?
Kada se sjetim da Lastovski statut iz 1310. godine sadrži prezimena iz 1200tih što je još ranije i bliže vremenu davne seobe slavena, zašto bismo odbacivali opciju da južni slaveni donijeli svoja prezimena odozgor?
Napalm is offline  
Odgovori s citatom