Lijep travnjak daje poseban karakter kuci i okolisu, no on zahtijeva jako puno truda za odrzavanje i jos vise vode.
Ja ne mogu pisati o travi u Hrvatskoj, ali mogu ipak iznijeti par iskustava "odozdo". Tradicija uzgoja travnjaka ovdje kod mene, naslijedjena je od engleskih kolonizatora.
Ovdje ima jako puno vrsta trava koje se mogu komercijalno nabaviti, bilo kao sjeme, bilo kao tepih za polaganje. Jedno zajednicko svojstvo svim tim travama je da puzu po povrsini zemlje i tako se sire. Nisu previse sklone stvaranju busenova, kao europske trave. Ne kosi li se ta trava, jako ruzno izgleda, ali kada se cesto kosi, stvori se debeo zeleni tepih. Kada se kosi, ta trava ipak pocne stvarati male busencice tamo gdje se ukorijenila.
Naravno, kosi li se cesto, trava treba i vise vode, jer iz odrezanih listova se gubi jako puno vlage.
Trava treba imati dosta sunca, iako se ovdje proizvoide hibridi koji podnose hlad. Trava ugiba od suse, ali se opet oporavlja kada pocnu kise, pod uvjetom da korov nije zavladao povrsinom zemlje, u kojem se slucaju tereba upotrijebiti selektivne otrove za sirokolisne korove.
Trava truli od previse vode. Zato je potrebno napraviti nekoliko stvari prije nego li se sije sjeme ili polaze travni tepih. Jako je vazno kako se priredi podloga. Podlogu treba dobro izravnati i ocistiti od veceg kamenja ili gromada gline i osigurati da se voda nigdje ne skuplja. Zatim na to poloziti sloj finog pijeska i onda to dobro utabati ili izvaljati sa valjkom (o valjku cu kasnije). Na to se onda stavi sloj smjese koja pospjesuje rast trave. Moze biti i humus sa dodatkom sporo otapajucih umjetnih gnojiva. Trava treba N-P-K gnojiva (dusik, fosfor i kalij). Na to se ili sije sjeme ili polaze travni tepih. Tepih je skuplja solucija, ali je i znatno bolja i lijep travnjak se dobije za vrlo malo vremena. Polozeni travni tepih treba dobro zaliti, a onda i njega malo izvaljati sa valjkom. Mnogi to ne ucine, pa se cude sto imaju neravan teren kada kose ili im dosta trave ugine dok se jos ne prihvati.
Travnjak se mora bar jednom godisnje zavaljati sa valjkom. To se radi na svim sportskim terenima. Time trava postaje otpornija i bolje podnosi hodanje po njoj. Kada je travnjak star nekoliko godina, podloga se sabije i treba joj dati vise zraka. Za to se u proljece preporucuje uzeti ili vile ili vrtnu viljusku i dobro izbosti tlo na svakih 20 cm udaljenosti. Ovo ce uzeti vise sati. Kada se alat zabode u zemlju, treba rucku maknuti naprijed-nazad, da se rupa malo prosiri. Ja sve to radim jednom u proljece, a ukolliko je kisna sezona, onda i par puta godisnje.
Valjak se moze napraviti od betona koji se ulije u kantu za boju ili siroku plasticnu cijev od PVC-a. Moj je valjak komercijalni. To je zapravo platicna bacva od 90 litara. Prije valjanja je napunim vodom i tako imam valjak od oko 100kg, ukljucujuci tezinu plastike i rucke. Kada zavrsim posao, otvorim cep i zalijem travu.
Ljudi grijese pa travu gnoje gnojivima sa obiljem dusika. Trava od toga nabuja, moras je cesce kositi, a kada je kosis, ostaje od nje strnjika. Dusik se u travi mora postepeno otpustati, a za jacanje korjena i stvaranej gustih busena, potrebno je imati fosfor i kalij. Jedino ako je dosta trave uginulo, dobro je dodati gnojiva poput uree, bogata dusikom, da se ozivi trava. Samo onda treba sve dobro zaliti, jer se inace trava spali.
Svakih nekoliko godina je dobro na povrsinu posipati tanki sloj (2-3 cm) posebno pripremljenog humusa u koji se dodaju sporo otapajuca umjetna gnojiva.
Samo jedna opaska, kod nas se ne prodaje sjeme trave pomijesano sa sjemenom djeteline. Dapace, mi djetelinu trujemo kada se pojavi u travi.