[BladeRunner]

PEONIJA kaže:
voda
Nemam uređaje za navodnjavanje, to je kod nas preveliki luksuz.

Koliko takve stvari kostaju doma?

Osim toga uzgajam povrće koje se ne smije poškropiti po lišću zbog bolesti, pa tako i onako ne bih mogla instalirati rasprskivače koji razbacuju vodu posvuda. U obzir bi mogao doći sustav kap po kap, ali za moj mali vrt to nije potrebno kad je vrijeme normalno, jer mi nije teško zalijevati kantom s ružom. To mi dođe kao šetnja, umjesto jogginga!

Zaboravio sam navesti da rasprkivace koristim samo za travu, a za sve ostalo kapalice. Imam 2 zone za travu i dvije za kapalice. U staroj kuci sam cak tako navodnjavao i bilje u teglama, ali ovdje radi stara dobra kanta za zalijevanje. Kada izbivamo od kuce vise dana, po ljeti, onda stavim sve tegle u hlad medju grmlje, i onda spojim jedan privremeni ogranak cijevi, koji njih nakapava.

O travi ne brinem trenutno, važniji su mi paradajzi. Moja mala tratina se sastoji od mnogo raznih otpornih vrsta trave i djeteline, i sve se brzo obnovi kad padne kiša. To je prednost prirodne tratine. Ne patim za travnatim tepihom.

Moja se tratina sastoji od 3 vrste trave. Najjaca od njih je kikuju, koja dolazi iz sjeverne Afrike. Iako je to najmanje lijepa tratina, ipak se najvise koristi, jer je najotpornija na susu, a i najbrze se oporavi. Ta je trava jako slicna piriki, i bas kao i pirika voli osvajati teren. Citao sam u jednoj studiji da je ta trava postala problematican korov u Kaliforniji.

BladeRunneru, evo recepta za puževe golaće : 50-60 puževa golaća prikupi u kanticu od 5 l . Dolij vode i ostavi dok puževi ne istrunu. Čep boce nek bude malo otvoren jer fermentira. Prskaj uz rub vrta finom prskalicom i puževi neće tako brzo više doći u tvoj vrt, jer bježe od mirisa vlastite smrti. To je recept njemačkih biovrtlara. No znaj da tekućina nije baš ugodna mirisa.

Rado bih poslusao taj savjet, ali ja imam problem sa neugodnim mirisima. Za cudo, miris komposta ili stajskog gnojiva mi ne smeta, ali bilo kakva trulez zivotinjskog porijekla mi je nepodnosljiva.

Ako nema kod vas ježeva i sljepića tko onda jede puževe? Jer svaka životinja ima nekoga kome služi za hranu. odnosno nekad je imala, ali je to čovjek malo poremetio.

Eto sada si i odgovorila na pitanje zasto su puzevi problem kod nas. Koliko znadem, osim ptica i plavoustih gustera, te uvezenih mediteranskih gusterica, nista ih ne jede. Uz blagu klimu i nedostatak prirodnih neprijatelja, i puzeva ima puno.

Masu za kompost sam naručila kod jednog susjeda, on ima hrpu natrula sijena i ne zna kud bi s njim. Kod seljaka iz okolice ću nabaviti i stajski gnoj i sve to u jesen opet uštihati. Radim baš tako kako ti kažeš i mogu ti reći da pomaže. Sva ta biljna masa koju sam ukopala u proljeće ipak zadržava vodu.

Koliko si dugo u kuci? Po mom iskustvu ovdje, ukoliko teren nije bio prethodno koristen, treba 3 godine da se primijete rezultati. Tu gdje ja sada zivim, nekada su bile farme, ali su graditelji jednostavno sa bagerima skinuli povrsinski plodni sloj, da bi mogli graditi kuce, tako da onda u novim naseljima uvijek imas par problema vezanih uz to. Prve dvije godine bilje obicno ugiba uz kucu od cementa, a tlo je tvrdo poput kamena. Zasto se to tako radi? E pa da vidis nasu gradnju bilo bi ti jasno. Nasi su temelji duboki samo 60cm, jer nemamo potresa. Oni ti to ovdje iskopaju malim rovokopacima, ubace resetke od betonskog zeljeza, pa onda zaliju temelje i betonsku deku odjednom. Da bi to bilo moguce, mora se teren izravnati, a onda plodno tlo ode. Gdje ga odvezu, nemam pojma. Mozda ga prodaju vrtlarijama, da ga one obrade i prodaju.

Jutros sam pogledala paradajze, već su veličine oraha, čak i malo veći. Ipak nešto uspijeva.

U staroj kuci sam imao jako lijep povrtnjak, jer nam je i vrt bio puno veci, ali to je zahtijevalo od mene previse vremena, kojega jednostavno vise nisam imao. Koliko god da sam organski sadio, i mijesao sa prirodnim zastitnicima, morao sam stalno spricati i/ili posipati bilje sa necim, jer je zbog blagih zima ovo ovdje raj za parazite. Nema sanse da ti ovdje prezive rajcice ili patlidjani ako ih konstantno ne spricas. Osim sto je to sve zahtijevalo previse vremena, dobivao sam povrce jednako zatrovano kao i kad ga kupim u ducanu, i jos dosta skuplje, jer sve te kemikalije su skupe. Zato sam se orijentirao na ukrasni vrt, uz po koju vocku.
Ovdje sada ima mandarinku, koja jos ne radja, jabuku koja raste kao stap, te patuljastu breskvu i nektarinu. Zacini mi uglavnom rastu po teglama, uz samo dvije iznimke.

Ljudi, kupila sam zelenu valovitu traku za obrubljivanje cvjetnih gredica. Jeste to možda probali? Bojim se da će pucat na suncu. Kak to treba metnuti?

Vidio sam takvih traka i ovdje zakupiti. Ukoliko je to ono sto ja mislim, trebas je ukopati nekoliko centimetara u zemlju.
U staroj kuci sam podrucja sa grmljem, drvecem i cvijecem, od trave odvajao sa drvetom. To je posebno impregnirana borovina, koja ne truli i ne izjedaju je paraziti. Ovdje sam jednostavno napravio rub od punih cigli. To mi je za napraviti uzelo jedan dan. Cigle su bile 2 centimetra izdignute iznad tla, tako da su sada u nivou trave sa jedne strane i zastirke sa druge, i sve se to fino uklapa. Jedino sto kada kosim travu, moram sa flaksericom porezati travne izdanke koji pokusavaju prijeci red cigli. No to mi uzme samo par minuta, a rjesenje jako lijepo izgleda.