Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Gastronomija

Gastronomija Za kuhare i kuharice te one koji to žele postati
Podforumi: Eno i ino, Hrana i zdravlje, Kuhinja bez mesa

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 06.05.2010., 16:12   #1521
Quote:
rokolina kaže: Pogledaj post
To se, ako se ne varam, samo pomijesa mak, odnosno mlijeveni orasi sa secerom pa se pospe po tjestu koje je prethodno malo namasceno maslacem?
Da. (kod nas radije uljem)
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2010., 16:51   #1522
pozdrav!

danas sam otkrila ovu temu i progutala ju cijelu divni recepti, svaka čast na tradiciji. ja sam slavonka i obožavam masnija i kompaktnija jela .
magor, ne znam šta da kazem. odlično same riječi hvale.

a sad da se uzicam za recept
zapravo, više provjera

da li je ovo http://img2.tar.hu/magor/img/34023194.jpg

ovo:

Sastojci:
15 dag maslaca, 15 dag šećera, 20 dag brašna, 3 jaja, 1/2 vrećice praška za pecivo, 2-3 šake trešanja (naravno bez koštice), malo soli

Priprema:
Maslac i šećer izmiješati u kremu. Dodati 3 žumanjka. Izmiješati. Dodati malo soli, brašno i prašak za pecivo. Sve dobro izmiješati. Oprezno umiješati pjenu od 3 bjelanca u masu.
Tepsiju pomastiti maslacem i posipati brašnom. U tepsiju dodati masu. (debljina mase treba da bude oko 1 cm)
Na to rasporediti trešnje i posipati šećerom u prahu.
Peći na 180 C oko 30 min.


tvoj recept i tvoja slika al uzela sam nekako nespretno sa teme pa da provjerim.

hvala
__________________
uzbrdo
subota is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2010., 02:20   #1523
Quote:
Mikalica kaže: Pogledaj post
Čokoladu usitnite nožem ili naribajte....Pokrijte/prelijte s ostatkom tijesta i pecite 15 minta. Eto ti sve

Quote:
Magor kaže: Pogledaj post
Sve je odlično osim jedne sitnice: „sa štapnim mikserom”. „Kézi habverő” znači slika.
Mikalica i Magor, hvala na instrukcijama iz mađarskog
coco zoe is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2010., 16:26   #1524
Quote:
subota kaže: Pogledaj post
a sad da se uzicam za recept
zapravo, više provjera

da li je ovo http://img2.tar.hu/magor/img/34023194.jpg

ovo:

Sastojci:
15 dag maslaca, 15 dag šećera, 20 dag brašna, 3 jaja, 1/2 vrećice praška za pecivo, 2-3 šake trešanja (naravno bez koštice), malo soli

Priprema:
Maslac i šećer izmiješati u kremu. Dodati 3 žumanjka. Izmiješati. Dodati malo soli, brašno i prašak za pecivo. Sve dobro izmiješati. Oprezno umiješati pjenu od 3 bjelanca u masu.
Tepsiju pomastiti maslacem i posipati brašnom. U tepsiju dodati masu. (debljina mase treba da bude oko 1 cm)
Na to rasporediti trešnje i posipati šećerom u prahu.
Peći na 180 C oko 30 min.


tvoj recept i tvoja slika al uzela sam nekako nespretno sa teme pa da provjerim.
Recept je dobar, ali radije 4 jaja (eventualno 5).
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2010., 19:09   #1525
Quote:
Magor kaže: Pogledaj post


Sve je odlično osim jedne sitnice: „sa štapnim mikserom”. „Kézi habverő” znači slika.
Da, kasnije sam se sjetila da sam skroz krivo prevela, znam što je kézi habverő, samo sam krivu riječ upotrijebila, dakle, prava riječ je pjenjača
Tako ti je to kad cijeli život u kuhinji koristiš mađarski, onda ne znaš od prve hrvatske nazive nekih stvari
Mikalica is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2010., 23:12   #1526
fiš paprikaš

Poštovani Magor,
pročitao sam, verujem, sve stranice ovog vašeg topica ali nisam nigde video da ste pisali o fiš paprikašu (ili mi je promaklo, moguće je i to!).
Gledao sam pre nekog vremena jednu emisiju novosadske televizije pod nazivom Petkazanje i u toj epizodi voditelj putuje čamcem od Bezdana do Baje, ali ne Dunavom nego kanalom, takozvanim Bajskim kanalom. Na tom putu, između ostalog, svratili su i u Barka čardu, negde kod Hercegszántó, koju vodi, i čije je vlasništvo, Mark Jelašić, otac do skoro guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića (sam Radovan je u Hercegszántó rođen i završio osnovnu školu a potom gimnaziju u Budimpešti, a ja sve ovo pišem, iako nije direktno povezano sa gastronomijom, da ilustrujem koliko su svekolike veze između naših naroda čvrste, pa tako i gastronomske).
Na kraju ovog putovanja, u Baji, na onom velikom trgu, stiglu su na manifestaciju posvećenu ribljem paprikašu. Na taj dan, svake godine, mislim negde u mesecu julu, u Baji je dan fiš paprikaša i, bukvalno, stotine kotlića vrti se na glavnom bajskom glavnom trgu.
Tu se povela i priča o načinu kuvanja fiš paprikaša. Po jednom govorniku u toj emisiji postoje u Mađarskoj tri škole, tri različita riblja paprikaša. Jedan je balatonski, i dakle, kako mu i samo ime kaže, kuva se oko Balatona. Karakteristika mu je korištenje više začina i dosta povrća, recimo mrkve, celera, peršuna i sl. što daje, u poređenju sa druga dva paprikaša, laganiju "čorbicu".
Drugi je segedinski i kod njega je fokus na ribljem mesu. Dakle, meso ribe mora biti u prvom planu i njegovom kvalitetu je sve podređeno.
Treći, dunavski način, koji se kuva u Baji, i od Baje nizvodno, sa obe strane obale Dunava, sve do Bogojeva u Vojvodini, ili Dalja u Hrvatskoj, je riblji paprikaš kod kojeg je najvažnija čorba sama. Sve je njoj podređeno a kvalitet samom kuvanog mesa je drugorazredno pitanje.
Ja ne znam da li je ova teorija tačna ali jesam i pre čuo da je fiš paprikaš ograničen na relativno malo područje u Podunavlju, od Baje pa do Bogojeva (pri čemu se tačno navode i sve čarde na tom delu Dunava ali ja sam zaboravio sa kojom čardom kod Baje taj popis počinje ali sam upamtio da je poslednja, najnizvodnija, ona kod odavno upokojenog Bandike u Bogojevu.

Vrlo sam zainteresovan za kulturu fiš paprikaša i skupljam sve informacije o tome, gde god ih mogu naći. Nezgoda je u tome što se o tome može pročitati nešto malo na srpskom (to jest hrvatskom, koji također govorim) i pretpostavljam dosta toga na mađarskom, ali nažalost tim jezikom ne vladam. Ako ga ikad budem učio biće to zbog fiš paprikaša!
Dakle, moje je pitanje: znate li vi šta o fiš paprikašu, da li ga i sami pripremate, i na koji način.
Ako želite, mogu i ja napisati kako ga ja pripremam u izvornom, minimalističkom obliku.

Najlepši pozdrav vama, i svim ostalim forumašima.
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.05.2010., 17:42   #1527
/\ /\ /\

Fiš paprikaš, riblji paprikaš ili riblja čorba = bajai halászlé (bajska riblja čorba) /bajai = bajski; halász = ribar(ski); lé = juha, čorba/
(razlike praktički nema)

Mi ovo jelo ne zovemo paprikás (paprikaš), naime, halpaprikás (riblji paprikaš) se kod nas značajno razlikuje od fiš paprikaša (bajska riblja čorba). Naš halpaprikás ima gusti saft, dakle to nije juha/čorba, dok halászlé jest.

Da, u Mađarskoj postoje „tri škole”, tri različite riblje čorbe:
1) Dunai (Dunavski): Dunai (Dunavski), Bajai (Bajski), Paksi (Pakški), Komáromi (Komaromski)
2) Tiszai (Tiski): Szegedi (Segedinski), Szolnoki (Solnoški), Tiszai boros (Tiski vinski)
3) Balatoni (Balatonski): Balatoni (Balatonski), Füredi (Balatonfüredski), Lellei (iz Balatonlelle-a)

Najveći „brendovi” su: Bajai i Szegedi
Ja glasam za Szegedi, ali volim i Bajai. Szegedi kuham često od ribljih glava (šaran), repova i ostalih komadića (šaran, deverika, tolstolobik itd.).

Kod nas glavni sastojak riblje čorbe je uvijek šaran. Obavezno koristimo mljevenu papriku prvog kvaliteta (Szegedi/Segedinska paprika ili Kalocsai/Kaločka paprika) i isključivo Makói (Makovski) crveni luk.
Bajai se kuha pasiranjem (zbog toga ova čorba je malo gušća od Segedinske) i uvijek se servira s tjesteninom, dok Szegedi nikada (ponekad pasiranjem, ali nikad s tjesteninom). Balatoni se kuha pasiranjem, praktički se ne razlikuje od Tiske/Segedinske (osim po tome da se koristi i smuđ /najpoznatija i najskuplja balatonska riba/). Krive informacije, ni ostali začini, ni povrća (mrkva, celer, peršun itd.).

Da, Baja je mađarski glavni grad riblje čorbe (Segedinci se ne slažu sa tim ). Festival ovog jela je ogromna turistička atrakcija u glavnom trgu Baje pred lijepom Gradskom kućom.

Pozdrav!
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.05.2010., 20:50   #1528
Obradovali ste me ovako brzim odgovorom!
Hvala.
Za ono što kažete da se zove halpaprikás supruga mi kaže da je ona to, sa roditeljima, nekoliko puta jela u Mađarskoj pa su i sami probali kod kuće da spreme.
Jasno mi je u čemu je razlika između paprikaša i čorbe (supe,juhe) i upravo iz tog razloga i mi ovo što vi nazivate halászlé zovemo paprikaš da bi ga odvojili od onoga što kuvaju nizvodno od Vukovara, a to je prava riblja supa koju oni nazivaju riblja čorba i koja se po gustini ne može porediti sa našim fiš paprikašem.
I kod nas je isto glavni sastojak fiš paprikaša šaran iako je ustalilo pravilo da se za najbolji fiš paprikaš mora uzeti mešana riba (šaran,som,štuka a može i kesega, koja je jeftina, ili smuđ, iako je skup i puno bolji pečen).
Moj deda je još 30-ih godina XX veka počeo kao profesionalni dunavski alas i od njega mi je ostao recept pripreme originalnog alaskog (dunavskog) fiš paprikaša.
Kad se mreže izvuku i dok su jedni zauzeti klasiranjem ribe a drugi čišćenjem i spremanjem alata, jedan od alasa predstavi još fiš paprikaš da jedu svi pre nego što se pođe kući.
U kotlić se zahvati vode iz Dunava (danas to ne bi bilo pametno raditi!) i sva bela sitna riba koja se pozabijala u mrežu, i koju je skupljenja prilikom čišćenja mreža, baci se onako neočišćena u kotlić! Pusti se neko vreme da ključa.
Na ovaj način se napravi svojevrsni riblji bujon kojim se kasnije predstavi pravi fiš paprikaš.
Iseče se što je sitnije moguće crni luk (ja danas to usitnim mikserom a nekad su bili pravi majstori da nožićem usitne tako kao da je propasiran) i poslažu se komadi ribe preko toga pa se nalije ribljim bujonom (ili vodom ako nemamo bujona) toliko da kad otvorenom šakom pritisnemo ribu da je voda do zglavkova na ruci, i stavi se na vatru.
Vatra mora biti celo vreme kuvanja jaka, najbolja je crvena vrba, ili neko drugo meko, belo drvo, a vatra se loži oko kotlića tako da plamen sa svih strana "oblizuje" kotlić i penje se iznad njega (to je tipična slika fiš-paprikaš kotlića, skoro je potpuno u plamenu).
Kad voda provri doda se mlevena paprika, jedan deo slatke a drugi deo ljute, posoli se i ubaci nekoliko suvih ljutih papričica.
Nakon otprilike pola sata dospe se sok paradajza i kuva još desetak minuta.
I to je to!
Fiš paprikaš se servira na sto u kotliću u kojem je kuvan a kao prilog, naravno, kako ste već i rekli za bajski halászlé, servira se domaće kuvano testo.

Ovaj fiš paprikaš mora biti bar malo ljut. To se postiže dodavanjem ljute mlevene paprike a ko hoće još ljuće mora da razdrobi sebi jednu od onih suvih paprika koje su ubačene. Kvalitet se, po izgledu, meri i gustinom i fiš paprikaš ne sme biti proziran. Ova gustina se postiže sitno seckanim lukom iako neki tvrde da luk narežu krupnije pa da im se raskuva ali ja ne verujem u to! Ili dugo kuvaju ili imaju specijalni luk. Moj se nikad ne raskuva.

Eto, to bi bio bazični alaski dunavski fiš paprikaš i ja verujem da ga tako kuvaju i u Baji.
Srdačan pozdrav sa Dunava!
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2010., 00:55   #1529
Kako sam video ovde ima dosta poznavalaca mađarskog jezika.
Da li bi neko hteo biti toliko ljubazan da prevede ovaj recept:


Bajai halászlé recept


Hozzávalók:
kb.3 kg ponty
3 nagy fej vöröshagyma
finomra őrölt házi pirospaprika,kb.10-12 dkg
só kb.4 evőkanál,izlés szerint

Elkészítés:
Legjobb, ha 1.30- 1.60 kg -os pontyokat veszünk.
Tisztítás után beirdaljuk, azaz 3-4 mm mélyen bemetszést végzünk a hal húsába fél cm-enként, majd 5-6 cm-es darabokra vágjuk.Besózzuk,2-3 órát álljon a sóban,kerüljön az irdalásokba is.Ha a sózás megfelelő alapossággal történt,főzés közben legfeljebb minimális sózásra lesz már szükség - izlésnek megfelelően.

Bogrács aljába szórjuk a felkockázott vöröshagymát, rátesszük a hal félbevágott fejét, /amelyből előzőleg kivettük a keserű csontját/, farkát,s a többi darabotis./A tejet, ikrát nem sózzuk,s később tesszük a lébe/
Kilogrammonként 1.3 l vízzel öntjük fel.
Amikor forrni kezd, kilónként 1-1 púpozott evőkanál ,jó minőségű !! paprikát szórunk rá.
25 percig főzzük, lobogó forrással.
Ha nem forr eléggé a lé, leül a paprika, és rontja a minőségét.

Keverni sosem szabad, hogy le ne égjen,időnként forgassuk a bográcsot.
A belsőséget a forrás kezdetét követően kb. 10 perc múlva tegyük a lébe.
Ekkor tehetünk bele 1 dl száraz vörösbort is, megakadályozza a halhús szétesését.
Legjobb szabad tűzön főzni, de ha erre nincs lehetőség, tűzhelyen is megoldható.
Legfontosabb,hogy tartsuk be az arányokat, ügyeljünk a minőségre a hal, és a paprika tekintetében.
A főzési időt ne lépjük túl, mert könnyen szétfőhet a hal húsa.
Aki szereti,csersznyepaprikát is tehet bele.

A levet leöntjük, sós vízben kifőzött gyufametélttel tálaljuk, a halszeleteket szépen tálra rendezve tegyük mellé.


A receptet beküldte: KANÁRI

Ha ez a recept megnyerte tetszésed, talán ezek is érdekelhetnek:
Rostonsült rák zöldségekkel
Halas grillnyársak
Lerakott harcsa
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2010., 12:39   #1530
evo mogu ja jedan dio

Sastojci:
kb.3 kg šarana
3 velika luka
domaći crveni papar mljevenih, oko 10 g-12
kb.4 žlice soli, na okus

Priprema:
Svoj 'najbolji to 1,30 1,60 kg šarana kupiti.
Nakon čišćenja, rezati komade, da je 3-4 mm duboke rezove izvode na pola cm i ribe u tijelu, a onda 5-6 cm komada vágjuk.Besózzuk 0,2 do 3 sata dopustiti sol, donijeti odgovarajuće stupnjeve soljenja irdalásokba is.Ha se dogodilo da se pri kuhanju slanih do minimalno potrebno da se - prema ukusu.

Pospite kockice luk na dnu kotao, stavite ribu, pol glave, / koja je prethodno uklonjena je iz gorke kosti u svom tijelu / i rep, a ostatak darabotis. / Mlijeko, jaja ne dodavati sol, a zatim stavite sok /
1,3 L po kilogramu voda što se razlijeva preko njega.
Kad prokuha 1-1 kila napunjene žlice dobre kvalitete! Pospite paprike na njemu.
Kuhajte 25 minuta, zastavu izvor.
Nije dovoljno vruće kad sok sjediti u paprike, i pogoršanje kvalitete.

uhhh, ne da mi se više

nadam se da će ti neko ovo prevest kako treba ali ako imaš puno više sličnih recepata na mađarskom il nekom drugom jeziku, nemoraš odustat, google ti može jako dobro poslužit.
http://translate.google.hr/#
ja se tako snađem često.
samo kopiraš tekst ili adresu stranice, odabereš jezike i u par sekundi imaš prijevod, a ako neke riječi nisu prevedene i njih se može uz malo truda nać na netu.
treba naravno malo razmislit o smislu prijevoda i probat prevest na još neki jezik koji se možda zna pa usporedit.
npr. u našem prijevodu imat ćemo klaonički otpad na srpskom iznutrice a na engleskom neki offal.
ja bi ipak zaključio da se samo makne s vatre jer smo ribu već očistili

cijeli prijevod hrvatski
http://translate.google.hr/translate...29&sl=hu&tl=hr
engleski
http://translate.google.hr/translate...29&sl=hu&tl=en
srpski
http://translate.google.hr/translate...29&sl=hu&tl=sr

Zadnje uređivanje ursamajor : 19.05.2010. at 13:40.
ursamajor is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2010., 15:29   #1531
/\ /\ /\

Tako je.

Nemam vremena prevoditi cijele tekstove (nemam energije, strpljenja).

Ukoliko u Google prevođenju nešto nije jasno, onda prevodim taj dio, ali ne i cijeli tekst.

-----------------------------

Btw, alas = ribar ?
Možda je alas mađarskog porijekla, halász (č. se: halas) = ribar. Hal = riba, halász = ribar. Srpski/hrvatski lokalizam?
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2010., 16:13   #1532
Ribari na Dunavu zovu se, na srpskom, alasi (jednina: alas).
Reč je očigledno ungarizam.
Mnoštvo reči su Mađari uzeli od Slovena koje se tiču zemljoradnje a Sloveni od Mađara iz drugih oblasti, između ostalog iz ribarenja.
Deverika se, recimo, kod mene kaže kesega a dunavski čamac je čikl.
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2010., 16:34   #1533
Prevod na googlu nije za razumeti.
Svejedno, koliko vidim, bajski fiš paprikaš ne razlikuje se od apatinskog, ili bogojevskog, ili daljskog, tako da je tačno ono što sam i pre znao a to je da se na potezu Dunava od Baje do, recimo, Vukovara kuva jedan tip riblje čorbe koji Mađari zovu bajai halászlé a mi fiš paprikaš (ili češće skraćeno - fiš).
Karakteristike te riblje čorbe su jednostavnost pripreme, gustina čorbe i prilična ljutina.
Ingredijenti su: riba (obavezno šaran a poželjno je i som i štuka, ali manje nego šarana), luk, mlevena paprika, so.
To je sve!
U našoj verziji obavezan je i sok paradajza, otprilike 1 dl na kg ribe. Tako se čorba malo zakiseli (ali nikako sirće što neki rade!)

Mene je malo zbunio gospodin Jelašić u onoj emisiji Petkazanje koju sam pomenuo gde onkoristi i beli luk a i stalno je nešto dodavao tokom kuvanja.
Istina, montaža tog priloga bila je takva da gledalac nije mogao da shvati šta se i kad događa pa se iz priloga nije moglo saznati kako je on zapravio skuvao taj bajai halászlé ali jeste činjenica da je, za razliku od uobičajenog postupka kod kojeg se sve odmah stavi u kotlić i kuva, a na kraju samo doda sok paradajza, ili eventualno vino, da je gosn. Jelašić stalno ponešto dodavao, a i koristio je beli luk što nije u osnovnom receptu.
Osim toga, ribu je prethodno usolio a to vidim, bar kako razumem, preporučuje i ovaj recept, pa onda na samoj kraju, ako još treba soli, dodaje se u poslednjem minutu kuvanju.
Jedino što mi je ostalo nejasno je da li je Jelašić prvo propržio luk na masti (ulju).
To se u osnovnom receptu ne radi. I u prilogu u toj emisiji ja to nisam ni video ali mi se čini da je rekao nešto u tom smeru da će uraditi ili da je uradio. Osim toga u nekim drugim receptima sam nailazio da se, ili luk prvo proprži na masti, ili se doda ulje (ili mast) u kotlić.
U svakom slučaju ovo nije dunavski fiš a varijaciju su moguće do beskraja i nazad.
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2010., 01:02   #1534
Quote:
Magor kaže: Pogledaj post
Palačinke = palacsinta /č. palačinta/ (riječ palačinta je rumunjskog podrijetla)
Čitam ovaj stari Magorov post i moram da ga malo korigujem.
Reč palačinka jeste romanskog porekla ali ne rumunskog nego latinskog!
Na mađarskom je palacsinta, na srpskom i hrvatskom palačinka, ali i na nemačkom, onom koji se govori u Austriji, je Palatschinken.
Na nemačkom u Nemačkoj nije tako nego je Pfannkuchen.
Dakle, ovaj latinski koren za palačinku govori se u svim delovima nekadašnje K&K monarhije, pa tako i u onim delovima Rumunije koji su bili u sastavu Carevine.
A latinska reč od koje ovo ime dolazi je placenta što znači isto što i grčka reč plakus od koje je nastala ova latinska, to jest obe znače kolač.
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2010., 15:43   #1535
Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
Ribari na Dunavu zovu se, na srpskom, alasi (jednina: alas).
Reč je očigledno ungarizam.
Da, sad vidim na hjp.srce.hr-u: alas <= mađ. halász

Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
Mnoštvo reči su Mađari uzeli od Slovena koje se tiču zemljoradnje a Sloveni od Mađara iz drugih oblasti, između ostalog iz ribarenja.
Istina, mada je većina mađarskih riječi u vezi sa poljoprivredom turkijskog porijekla (još iz vremena kada smo živjeli na granici Europe).

Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
Deverika se, recimo, kod mene kaže kesega a dunavski čamac je čikl.
Kod nas keszeg (č. se: keseg) ili dévérkeszeg. Keszeg je ugrofinska riječ.
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2010., 15:48   #1536
Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
U našoj verziji obavezan je i sok paradajza, otprilike 1 dl na kg ribe.
U slučaju segedinske riblje čorbe također, ali ja ne koristim sok od rajčice.

Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
Osim toga, ribu je prethodno usolio a to vidim, bar kako razumem, preporučuje i ovaj recept,
Obavezno! Uvijek usolimo ribu min. 30 min. prije kuhanja.

Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
Jedino što mi je ostalo nejasno je da li je Jelašić prvo propržio luk na masti (ulju).
To se u osnovnom receptu ne radi.
Tako je.
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2010., 15:52   #1537
Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
Čitam ovaj stari Magorov post i moram da ga malo korigujem.
Reč palačinka jeste romanskog porekla ali ne rumunskog nego latinskog!
Svejedno je, "palačinta" u mađarski jezik dolazi iz rumunjskog, još u srednjem vijeku.
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2010., 17:08   #1538
Ne bih da se prepiremo oko nevažnih stvari, kao što je naziv za palačinke, ali, ako je to tačno što kažete, odakle je onda ista reč došla i u nemački, ali samo onaj koji se govio u Habsburgškoj monarhiji, ali i u srpski, to jest hrvatski?
Koji je to neverovatan uticaj rumunskog jezika bio na sve jezike multilingvalne Habsburške monarhije!!?
Naročitro ako znamo da uticaj latinskog jeste bio prvorazredan a na latinskom je placenta kolač, i to onaj što uvija nešto u sebe!
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2010., 17:13   #1539
U jednom od prethodnih priloga o fiš paprikašu rekli ste da se bajski halasle obavezno riba propasira.
Meni to bije baš najjasnije.
Juče sam baš uhvatio 3 velike kesege (ukupne težine oko skoro 5 kg!) pa sam hteo da napravim od njih temeljac za fiš paprikaš ali sad ste me zbunili sa tim pasiranjem pa sam ih samo očistio i stavio u zamrzivač dok mi ne postane jasnije o kakvom se pasiranju radi.
Dakle, odnosi li se to na temeljac za fiš paprikaš ili se riba pasira iz sanog fiš paprikaša?
I kako se to radi?

Veliki alaski pozdrav!
oso lepes is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2010., 12:40   #1540
Quote:
oso lepes kaže: Pogledaj post
Ne bih da se prepiremo oko nevažnih stvari, kao što je naziv za palačinke, ali, ako je to tačno što kažete, odakle je onda ista reč došla i u nemački, ali samo onaj koji se govio u Habsburgškoj monarhiji, ali i u srpski, to jest hrvatski?
Koji je to neverovatan uticaj rumunskog jezika bio na sve jezike multilingvalne Habsburške monarhije!!?
Naročitro ako znamo da uticaj latinskog jeste bio prvorazredan a na latinskom je placenta kolač, i to onaj što uvija nešto u sebe!
http://hu.wikipedia.org/wiki/Palacsinta

etimologija mađarske riječi „palacsinta”:
A palacsinta szó első írásos említése 1577-ből a Kolozsvári glosszákban maradt fenn. A „palacsinta” a román plăcintă (‘lepény, lángos’) átvétele, annak pedig a latin placenta (lepény, kalács) a végső forrása.

Dakle, placenta (latinski) => plăcintă (rumunjski) => palacsinta (mađarski)

Prvo spominjanje palacsinte u Mađarskoj: 1577. (u „Koložvarskim glosama”)

Njemačko (austrijsko, bavarsko) palatschinke: (Palatschinke - etymology)
? (grčki) => placenta (latinski) => plăcintă (rumunjski) => palacsinta (mađarski) => palačinka (češki) => palatschinke (njemački)
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 02:11.