Kako se nazivaju stanovnici... (etnici, ktetici)

[Shain]

zec gadiš mi se kaže:

Ni u jednoj gramatici ne spominje se sufiks -ćanin u tvorbi etnika. Imamo samo -anin, ispred kojeg dolazi do glasovnih promjena. Ali kako objasniti Bašćanina koji dolazi od Baške? Glasovna promjena nije, sufiks nije.

Zbog -anin nema glasovnih promjena. Sve je lakše ako se uzme u obzir da je sufiks -janin i da je jotacija: Bisko - Biščanin, Baška - Baščanin (dijalekatno: Bašćanin). Sufiks -janin pojavljuje se u gramatikama (npr. Brabec-Hraste ..., Silić-Pranjković).

Kad se u osnovi već nalazi palatal, smatra se da je sufiks -anin (npr. Drniš - Drnišanin, Senj - Senjanin, Bihać - Bišćanin/Bihaćanin).

"Hrv. gramatika" IHJJ ("Siva") i Težak-Babić izostavljaju -janin, iako je on jotacijom ugrađen u većinu etnika s palatalom (Riječanin, Splićanin, Našičanin, Ohriđanin, Zlarinjanin, Klišanin ...). Oni podrazumijevaju jotaciju, ali ne navode -janin.

U gramatici Težaka i Babića stoji: ..."ispred sufksa -anin zbivaju se glasovne promjene po pravilima jotacije, tj. kao da je u tim riječima -janin."

Mislim da je interpretacija "kao da je" Babićeva. Ipak on u svojoj "Tvorbi riječi ..." ima uredno naveden sufiks -janin.

[Imran]

Napokon sam našao idealnu temu

Dakle, koji su demonimi mjesta: Cista Provo, Cista Provo, Čista Velika, Čista Mala, Dicmo, Banova Jaruga, Svetvinčenat, Sv.Križ Začretje, Sveti Đurđ, Varaždinske Toplice, Generalski Stol, Lokvičići, Blato, Kula Norinska, Otrić Seoci, Mursko Središće,Trebarjevo Desno, Lijeva Martinska Ves...

Unaprijed zahvaljujem

[AnteNaš]

Imran Zakhaev kaže:

Napokon sam našao idealnu temu

Dakle, koji su demonimi mjesta: Cista Provo, Cista Provo, Čista Velika, Čista Mala, Dicmo, Banova Jaruga, Svetvinčenat, Sv.Križ Začretje, Sveti Đurđ, Varaždinske Toplice, Generalski Stol, Lokvičići, Blato, Kula Norinska, Otrić Seoci, Mursko Središće,Trebarjevo Desno, Lijeva Martinska Ves...

Unaprijed zahvaljujem

Ne uzimaj zaozbiljno.

Cistaprovac, Čistavelikaj, Čistamalaj, Dicmar, Banojarugaš, Svetvinčenan, Križovljan, Đurđanac, Topličan, Stolčan, jasnije Generalstolčan iako ne nužno, Lokvičan, Blaćan, Norinčan, a može i Kuljan, Seočan, Središćanec, Trebarjevčan desni i Vešščanin ljevomartinski.

Ovo je samo prijedlog, a vjerujem da nisam daleko od lokalnog govora.

Usput Cista Provo je isto kao Čista Provo, tako da nas ne zbunjuje cesta.
Mislim ono skretanje k Šestanovcu pa dalje u Brela.
A ljepotu kanjona Cetine ( cetinske sutjeske ) da ne spominjem.

[Shain]

Shain kaže:

Baška - Baščanin (dijalekatno: Bašćanin)

Slučajno sam našao što o tome piše A. Ž. Lovrić, koji je porijeklom iz Baške:

"Stariji domaći naziv stanovnika donedavna je bio Bascan - Bascanka, plural Bascane (...). Današnji novobašćanski je Bašćanin - Bašćanka, plural Bašćani (...), najnoviji iskrivljeni (...) u turističkom novogovoru doseljenika i vikendaša glase Baščanin - Baščanka, Baščani."

[AnteNaš]

Shain kaže:

Slučajno sam našao što o tome piše A. Ž. Lovrić, koji je porijeklom iz Baške:

"Stariji domaći naziv stanovnika donedavna je bio Bascan - Bascanka, plural Bascane (...). Današnji novobašćanski je Bašćanin - Bašćanka, plural Bašćani (...), najnoviji iskrivljeni (...) u turističkom novogovoru doseljenika i vikendaša glase Baščanin - Baščanka, Baščani."

I mene bode to nin ako se govori o lokalizmima, a izbacio bih ih i s većine naziva za stanovnike.

I pitanje usput.
Čemu nastavak -in? n je sasvim dovoljno.

Baščanin pravom Baščanu, mislim da zvuči nikako.

[Jean]

Čini mi se malo "nategnutom" ta teorija da "treba pitati lokalno stanovništvo kako se sami nazivaju", zato što lokalno stanovništvo često govori lokalnim dijalektom, a ne standardnim jezikom. Evo primjera:
Stanovnici Istre sebe nazivaju Istrijanima, a književno je Istrani, stanovnici sela Sinac (na izvoru rijeke Gacke) sebe nazivaju Sinčeranima (sa naglaskom na slog -ra-), slično kao što i stanovnici susjednog Ličkog Lešća sebe nazivaju Lešćeranima. Žene iz Konavala nazivaju sebe Konavokama. Stanovnici Moravica u Gorskom kotaru sebe nazivaju Glažarima, a stanovnici Grobničkog polja (od Orehovice i Pašca do Podhuma i Soboli) sebe nazivaju Gromišćanima (pri čemu se glas š stapa sa primorskim mekanim ć).

Stanovnici Tkona na otoku Pašmanu svoje selo zovu Kun, pa tako i sebe nazivaju Kunjanima, a slično je i sa žiteljima otoka Hvara, koji svoj otok zovu For, a sebe Foranima.

Treba li baš pitati lokalno stanovništvo kako sami sebe nazivaju?

Edit: Sad mi padoše na pamet i Puležani, Rovinježi i Labinjoni...

[AnteNaš]

Jean kaže:

Čini mi se malo "nategnutom" ta teorija da "treba pitati lokalno stanovništvo kako se sami nazivaju", zato što lokalno stanovništvo često govori lokalnim dijalektom, a ne standardnim jezikom. Evo primjera:
Stanovnici Istre sebe nazivaju Istrijanima, a književno je Istrani, stanovnici sela Sinac (na izvoru rijeke Gacke) sebe nazivaju Sinčeranima (sa naglaskom na slog -ra-), slično kao što i stanovnici susjednog Ličkog Lešća sebe nazivaju Lešćeranima. Žene iz Konavala nazivaju sebe Konavokama. Stanovnici Moravica u Gorskom kotaru sebe nazivaju Glažarima, a stanovnici Grobničkog polja (od Orehovice i Pašca do Podhuma i Soboli) sebe nazivaju Gromišćanima (pri čemu se glas š stapa sa primorskim mekanim ć).

Stanovnici Tkona na otoku Pašmanu svoje selo zovu Kun, pa tako i sebe nazivaju Kunjanima, a slično je i sa žiteljima otoka Hvara, koji svoj otok zovu For, a sebe Foranima.

Treba li baš pitati lokalno stanovništvo kako sami sebe nazivaju?

Ma ne mora se ići u krajnosti do toga da se navode i nadimci.

Po meni što fali Sinčanima kad sami sebe nazovu Sinčeranima i Lešćanima kad se zovu Lešćeranima.

Grobinšćani zvajući se Gromišćani obogaćuju naš jezik.

A za Kunjane valja provjeriti etimologiju naziva mjesta, jer ne bih rekao da bez razloga se sprdaju sa sobom.

"Tkon" je teško reći i ovdje na forumu, a kamoli na Pašmanu.

Za Hvarane mislim da nisi u pravu.

[Jean]

AnteNaš kaže:

Ma ne mora se ići u krajnosti do toga da se navode i nadimci.

Nadimci? Kakvi nadimci? Naveo sam samo kako stanovnici pojedinih naselja ili regija sami sebe nazivaju. Nisu to nikakvi nadimci. Nadimci bi bili da sam naveo naziv Gospari za Dubrovčane ili Purgeri za Zagrepčane. Ustvari, imaš pravo - naziv Glažari za Moravčane je nastao kao podrugljivi nadimak za radnike tvornice stakla.

Po meni što fali Sinčanima kad sami sebe nazovu Sinčeranima i Lešćanima kad se zovu Lešćeranima.

Grobinšćani zvajući se Gromišćani obogaćuju naš jezik.

A Rovinježi i Puležani ga ne obogaćuju? Kao i kod Gromišćana, riječ je o dijalektizmima, a ne o riječima iz standardnog jezika.

Uostalom, nikad nisam čuo na nacionalnoj televiziji da je netko čovjeka s Grobnika nazvao ikako drugačije nego Grobničan. Jedino je pokojni FT pokušao pridobiti simpatije Grobničana kad je gostovao jednom prigodom na Grobniku, tako što će ih nazvati nazivom koji za sebe sami koriste, ali se prosr'o legendarnim uvodnikom: "Braćo i sestre, Hrvati i Hrvatice, Grmošćani i Grmošćice!"

A za Kunjane valja provjeriti etimologiju naziva mjesta, jer ne bih rekao da bez razloga se sprdaju sa sobom.

"Tkon" je teško reći i ovdje na forumu, a kamoli na Pašmanu.

Nitko nikoga tim nazivom ne sprda. Jednostavno, lokalno stanovništvo od davnina tako naziva svoje selo. Glas T s početka u govoru je iščezao, a zatvoreno O u bodulskom dijalektu postalo je U. Moj je pradjed iz Tkona i otac mi je tamo rođen. Uvijek kad se u obitelji pričalo o tom mjestu, pričalo se o Kunu.

Za Hvarane mislim da nisi u pravu.

Krivo misliš

[AnteNaš]

Jean kaže:

Nadimci? Kakvi nadimci? Naveo sam samo kako stanovnici pojedinih naselja ili regija sami sebe nazivaju. Nisu to nikakvi nadimci. Nadimci bi bili da sam naveo naziv Gospari za Dubrovčane ili Purgeri za Zagrepčane. Ustvari, imaš pravo - naziv Glažari za Moravčane je nastao kao podrugljivi nadimak za radnike tvornice stakla.





A Rovinježi i Puležani ga ne obogaćuju? Kao i kod Gromišćana, riječ je o dijalektizmima, a ne o riječima iz standardnog jezika.

Uostalom, nikad nisam čuo na nacionalnoj televiziji da je netko čovjeka s Grobnika nazvao ikako drugačije nego Grobničan. Jedino je pokojni FT pokušao pridobiti simpatije Grobničana kad je gostovao jednom prigodom na Grobniku, tako što će ih nazvati nazivom koji za sebe sami koriste, ali se prosr'o legendarnim uvodnikom: "Braćo i sestre, Hrvati i Hrvatice, Grmošćani i Grmošćice!"


Nitko nikoga tim nazivom ne sprda. Jednostavno, lokalno stanovništvo od davnina tako naziva svoje selo. Glas T s početka u govoru je iščezao, a zatvoreno O u bodulskom dijalektu postalo je U. Moj je pradjed iz Tkona i otac mi je tamo rođen. Uvijek kad se u obitelji pričalo o tom mjestu, pričalo se o Kunu.


Krivo misliš

Gledaj, ne bih baš rekao da nisi u pravu, ali bih mogao isto tako reći da tvoja priča graniči s glupošću.
Zašto?
U biti sa mnom se slažeš kad je Tkon u pitanju.

Purgeri i Gospari nisu nadimci nego naimci koja su sebi dali stanovnici dotičnih gradova, a zato da se istaknu, a ne ponize.

Jedno je staklar, a drugo "uvaženi" žitelj koji sam sebi nadijeva ime.

[Jean]

AnteNaš kaže:

Gledaj, ne bih baš rekao da nisi u pravu, ali bih mogao isto tako reći da tvoja priča graniči s glupošću.

Ha? U pravu sam, ali pričam gluposti?

Zašto?
U biti sa mnom se slažeš kad je Tkon u pitanju.

Ne! Ti si zaključio da je Kunjan posprdni naziv. A ja ti kažem da se sami Tkonjani tako nazivaju i da u tom nazivu nema apsolutno ništa posprdno. To sam potkrijepio primjerom iz vlastite obitelji.

Purgeri i Gospari nisu nadimci nego naimci koja su sebi dali stanovnici dotičnih gradova, a zato da se istaknu, a ne ponize.

Jedno je staklar, a drugo "uvaženi" žitelj koji sam sebi nadijeva ime.

Iskreno, za termin "naimak" prvi puta čujem! Prosvijetli me!

To što izrazi "Gospar" i "Purger" imaju u tvojim očima neko uzvišeno značenje, a "Glažar" odnosno "Staklar" ponižavajuće, stvar je tvoje osobne percepcije. Samo za tvoju informaciju, naziv Glažar nije niti najmanje ponižavajuć. Dapače, etimološki gledano, taj su naziv u drugoj polovici 19. stoljeća ljubomorni žitelji okolnih sela dali onima koji su radili nešto novo, relativno čist posao. Jer u to vrijeme stanovništvo Gorskog kotara bavilo se poljoprivredom, stočarstvom i šumarstvom. Drvna industrija bila je u začecima.

S druge strane, postoji jedna etimološka teorija po kojoj Purger ima daleko manje "uzvišenu" konotaciju, ali budući da u tu teoriju i sam slabo vjerujem i nemam ju čime potkrijepiti, neću o njoj ovdje.
Dubrovčani ne nazivaju samo sebe gosparima. I mene su, kad sam svojedobno bio u Dubrovniku nazvali gosparom. Dakle, naziv "Gospari" za Dubrovčane isključivi je rezultat činjenice da oni svih oslovljavaju sa "gospar", odnosno da se u njihovom dijalektu "gospodin" kaže drugačije nego u ostatku zemlje.

[AnteNaš]

Jean kaže:

Ha? U pravu sam, ali pričam gluposti?


Ne! Ti si zaključio da je Kunjan posprdni naziv. A ja ti kažem da se sami Tkonjani tako nazivaju i da u tom nazivu nema apsolutno ništa posprdno. To sam potkrijepio primjerom iz vlastite obitelji.


Iskreno, za termin "naimak" prvi puta čujem! Prosvijetli me!

To što izrazi "Gospar" i "Purger" imaju u tvojim očima neko uzvišeno značenje, a "Glažar" odnosno "Staklar" ponižavajuće, stvar je tvoje osobne percepcije. Samo za tvoju informaciju, naziv Glažar nije niti najmanje ponižavajuć. Dapače, etimološki gledano, taj su naziv u drugoj polovici 19. stoljeća ljubomorni žitelji okolnih sela dali onima koji su radili nešto novo, relativno čist posao. Jer u to vrijeme stanovništvo Gorskog kotara bavilo se poljoprivredom, stočarstvom i šumarstvom. Drvna industrija bila je u začecima.

S druge strane, postoji jedna etimološka teorija po kojoj Purger ima daleko manje "uzvišenu" konotaciju, ali budući da u tu teoriju i sam slabo vjerujem i nemam ju čime potkrijepiti, neću o njoj ovdje.
Dubrovčani ne nazivaju samo sebe gosparima. I mene su, kad sam svojedobno bio u Dubrovniku nazvali gosparom. Dakle, naziv "Gospari" za Dubrovčane isključivi je rezultat činjenice da oni svih oslovljavaju sa "gospar", odnosno da se u njihovom dijalektu "gospodin" kaže drugačije nego u ostatku zemlje.

Ne, nikako ne kažem da je Kunjan posprdno, nego pročitaj gore napisano da "Tkon" izgovoriti je teško.
Svakako jednostavnije je reći Kun. S tim u vezi, zašto se u nas forsira engleski pun pojednostavljenja, a nama se ne dopušta isto.
Evo primjerice mjesta u okolici Našica, za Đurđenovac i staro i mlado veli Đurdan, a za Velimirovac Vels. Možda se to uvriježi pa postane izričaj oko kojeg bi se trebali raspravljati kao oko Kuna. Jasno, zna se kako se piše, a kako govori.

Naimak je moj slobodni termin, a označava nešto između imena i nadimka.

Slažem se za Glažara i priznajem grešku.

Gospar i purger danas imaju značenje naziva za stanovnike Dubrovnika i Zagreba, s tom razlikom da te Zagrebčanec neće nazvati purgerom ako nisi iz Zagreba.
A purger je samo burger i tako bi se moglo zvati podosta stanovnika gradova.

[Shain]

AnteNaš kaže:

ali bih mogao isto tako reći da tvoja priča graniči s glupošću.

Vrijeđaš drugoga, pripisuješ mu glupost, a Jean je odgovorio znalački.

Ti nisi u stanju ni prepoznati kvalitetan odgovor, a kamoli kvalitetno odgovoriti. Sve trivijaliziraš.

A ovdje su prema tebi dosad bili vrlo ljubazni. Dosta je toga.

[AnteNaš]

Slobodan si poslati privatnu poruku da vidim što u biti želiš reći.

[colbert]

Shain kaže:

Vrijeđaš drugoga, pripisuješ mu glupost, a Jean je odgovorio znalački.

Ti nisi u stanju ni prepoznati kvalitetan odgovor, a kamoli kvalitetno odgovoriti. Sve trivijaliziraš.

A ovdje su prema tebi dosad bili vrlo ljubazni. Dosta je toga.

Upravo tako.
Nema me par dana, a AnteNas zasjeo na nekoliko tema, na kojima nas "usrecuje" svojim misljenjem o svemu i svacemu. Herp nas je podsjetila na cinjenicu da svatko ima misljenje (), ali to ne znaci da svaki amater moze doci na podforum i onda objasnjavati osobama koje pisu suvislo da im "prica granici s gluposcu". Amater koji tvrdi da Hvarani za sebe ne kazu Forani.

(Da ne bi bilo "jadan Ante, blabla, pa zasto", ban je dobio jer je dosad natukao hrpu kartona drugdje. Jer, pogadjate, ni drugdje se ne pridrzava internetskog bontona.)

[fsdance]

colbert kaže:

Ja sam bila uredila naslov. Tu rijec prvi put sam vidjela u jednom engleskom tekstu pa sam mislila da je, s obzirom na grcko porijeklo, demonim prihvacen i u hrvatskom.

Demos je narod u političkom smislu, a et(h)nos u društvenom. Drugim riječima, ljudi iz Svetog Petra u Šumi u tom smislu jesu et(h)nos. Osim toga, u Klaiću nema demonima Stoga glasujem za promjenu naslova

[colbert]

Prodano.

[Herp]

AnteNaš kaže:

Usput Cista Provo je isto kao Čista Provo, tako da nas ne zbunjuje cesta.
Mislim ono skretanje k Šestanovcu pa dalje u Brela.

Tek sad sam vidjela ovu nebulozu, pa moram reagirati.

Ne postoji nikakava "Čista Provo".
Postoji Čista Velika, u blizini Vodica, te Cista Velika i Cista Provo u Imotskoj krajini. Ime "Cista" navodno potječe od ceste koja prolazi kroz njih i prometno je vrlo značajna za spomenutu regiju.
Etnici tih sela nazivaju se Cišćanima odnosno Provljanima.

[Dijete Cvijeća]

Dijete Cvijeća kaže:

Kak se zovu stanovnici Stare Zagore - Stari Zagorci?! Starozagorci, Starozagorani...?! Stari Vlaji?

A zakaj meni niko ne želi odgovorit?!

[Shain]

zec gadiš mi se kaže:

Ali kako objasniti Bašćanina koji dolazi od Baške?

Nismo završili etimologiju toponima Baška.

U blizini Baške nalazi se brdo Bag, a od njega je pridjev baški.

Od naziva "baška dolina" s vremenom je ostao samo toponim Baška, poimeničeni pridjev. A od etnika Baščanin sustavni je ktetik baščanski.

[Zekoslawa]

Shain kaže:

Nismo završili etimologiju toponima Baška.

U blizini Baške nalazi se brdo Bag, a od njega je pridjev baški.

Od naziva "baška dolina" s vremenom je ostao samo toponim Baška, poimeničeni pridjev. A od etnika Baščanin sustavni je ktetik baščanski.

Hm...ajmo sad uklopiti skupine *skj, stj u to. Odnosno, kako se tu uklapa bašćanski?
Može li malo opširnije o dotičnom brdu i od njega nastalom pridjevu?