Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest i povijesne teme
Korisničko ime
Lozinka

Povijest i povijesne teme Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest... Podforum Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 04.01.2011., 11:34   #361
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Ne mogu tvrditi sa 100 postotnom sigurnošću, ali šume pod Velebitom i dijelovima Kotara su posječene uglavnom zbog ogrijeva. Kvalitetnih stabala je bilo malo. Kod nas je velika šuma patuljasta spram slavonskih. Mislim da su te šume oko ušća Zrmanje i pod Velebitom bile upravo te kržljave koje se još ponegdje mogu viditi. No opet one su bile šume, možda sa manjim stablima, ali ipak šume.
Quote:
dalmatus kaže: Pogledaj post
Nekako mi ne drži vodu teorija da se išlo po drvo za građu sve do Obrovca... Nije to da su išli po tikovinu na Sumatru (ili di već) već im je trebao hrast a njega je bilo i na sjeveru sasvim dovoljno za njihove potrebe. Ako razmišljamo o izgradnji galija, sto nije bilo lakše napraviti jedan škver negdi blizu nego sve tegliti do Venecije? Tradicija brodogradnje u našim krajevima je impresivna sve do naših dana... Zato se priklanjam teoriji o drvu za ogrjev.
Baš ću se zaletit do Prkosa vidit ovu šumu za koju kažu da je zadnja "prava" šuma u zadarskom zaleđu...
To nije teorija nego činjenica. Obrovac je funkcionirao kao luka-terminal za masovni izvoz hrastovih trupaca u Veneciju. Evo nešto o tome u službenom časopisu Hrvatskih šuma http://casopis.hrsume.hr/pdf/109.pdf, strana 15, članak: Posljedice povijesnih događanja. Kopiram zanimljiv dio članka: Ovo područje u prošlosti je bilo prilično šumovito, kaže upravitelj šumarije Obrovac Denis Miočić, a i danas je ono zapravo najšumovitiji dio sjeverne Dalmacije, ali i s izrazito degradiranim šumama. Najviše su oštećene za vrijeme vladavine Mlečana. Sječa je tada bila dopuštena i susjedima, naročito Turcima. Sačuvani arhivi Venecije govore da se na području Obrovca sjeklo i izvozilo velike količine hrastovih trupaca i ogrjevnog drveta. Samo tijekom šest godina, od 1714. do 1720. izvezeno je s tog područja više od 41.000 m3 prvoklasnih hrastovih trupaca velikih dimenzija. Sačuvan je izvještaj o šumskom požaru iz godine 1782. kada je na Velebitu u predjelu Ripište-Alan izgorjelo 10.900 stabala jele, 11.300 velikih stabala bukve i 280 stabala javora. Jela je potpuno nestala, a relikti bukve i hrasta sačuvani su na nekim lokalitetima na obroncima Velebita.

Ponavljam što sam čuo od lokalaca a to su priče sačuvane od njihovih starih koje su prepričavali - između Maslenice i Obrovca je sve bila ogromna višestoljetna prašuma krcata najkvalitetnijim hrastom lužnjakom, takvih dimenzija i toliko gusta da se doslovno od Maslenice do Obrovca moglo doći hodajući po hrastovim granama bez da se nogom dotakne tlo. OK možda se radi o preuveličavanju naroda u prepričavanju prošlosti, ali di ima dima ima i vatre.
Zašto su Mlečani po hrast išli u Dalmaciju? Pa zbog kvalitete drva! Naša izvanredna brodogradnja drvenih brodova kroz povijest se između ostalog bazirala na visokoj kvaliteti materijala. Zašto i dan danas Nijemci, Austrijanci, Švicarci i Talijani uvoze hrast lužnjak iz Hrvatske i BiH? A imaju hrastove šume u svojim Alpama? Zbog kvalitete našeg hrasta lužnjaka - naši agronomi to znaju, radi se o kvaliteti svjetskih razmjera. Ko nas hebe što smo tako glupi da im izvozimo te trupce zabadava, a onda od njih uvozimo namještaj od tog našeg drva za skupe pare?! Umisto da sami preradimo to drvo, izradimo namještaj i nametnemo mi njima svoj brand, kvalitetu i paprenu cijenu, oni to rade nama sa našom sirovinom.
A na što se trošio dalmatinski hrast u Veneciji? Vjerojatno za sve pomalo. Pa i za gradnju Venecije. Čisto sumnjam da je čitava okolica Zrmanje ogoljena samo radi ogrjeva, osim ako se na to nije grijalo pola Europe, a to nije sigurno. Ustvari za ogrjev se moglo koristiti bilo što, samo budala bi trošila kvalitetni hrast isključivo za ogrjev.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2011., 12:10   #362
dalmatus
Registrirani korisnik
 
dalmatus Avatar
 
Registracija: Dec 2010.
Lokacija: Split
Postova: 86
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
To nije teorija nego činjenica. Obrovac je funkcionirao kao luka-terminal za masovni izvoz hrastovih trupaca u Veneciju. Evo nešto o tome u službenom časopisu Hrvatskih šuma http://casopis.hrsume.hr/pdf/109.pdf, strana 15, članak: Posljedice povijesnih događanja. Kopiram zanimljiv dio članka: Ovo područje u prošlosti je bilo prilično šumovito, kaže upravitelj šumarije Obrovac Denis Miočić, a i danas je ono zapravo najšumovitiji dio sjeverne Dalmacije, ali i s izrazito degradiranim šumama. Najviše su oštećene za vrijeme vladavine Mlečana. Sječa je tada bila dopuštena i susjedima, naročito Turcima. Sačuvani arhivi Venecije govore da se na području Obrovca sjeklo i izvozilo velike količine hrastovih trupaca i ogrjevnog drveta. Samo tijekom šest godina, od 1714. do 1720. izvezeno je s tog područja više od 41.000 m3 prvoklasnih hrastovih trupaca velikih dimenzija. Sačuvan je izvještaj o šumskom požaru iz godine 1782. kada je na Velebitu u predjelu Ripište-Alan izgorjelo 10.900 stabala jele, 11.300 velikih stabala bukve i 280 stabala javora. Jela je potpuno nestala, a relikti bukve i hrasta sačuvani su na nekim lokalitetima na obroncima Velebita.

Ponavljam što sam čuo od lokalaca a to su priče sačuvane od njihovih starih koje su prepričavali - između Maslenice i Obrovca je sve bila ogromna višestoljetna prašuma krcata najkvalitetnijim hrastom lužnjakom, takvih dimenzija i toliko gusta da se doslovno od Maslenice do Obrovca moglo doći hodajući po hrastovim granama bez da se nogom dotakne tlo. OK možda se radi o preuveličavanju naroda u prepričavanju prošlosti, ali di ima dima ima i vatre.
Zašto su Mlečani po hrast išli u Dalmaciju? Pa zbog kvalitete drva! Naša izvanredna brodogradnja drvenih brodova kroz povijest se između ostalog bazirala na visokoj kvaliteti materijala. Zašto i dan danas Nijemci, Austrijanci, Švicarci i Talijani uvoze hrast lužnjak iz Hrvatske i BiH? A imaju hrastove šume u svojim Alpama? Zbog kvalitete našeg hrasta lužnjaka - naši agronomi to znaju, radi se o kvaliteti svjetskih razmjera. Ko nas hebe što smo tako glupi da im izvozimo te trupce zabadava, a onda od njih uvozimo namještaj od tog našeg drva za skupe pare?! Umisto da sami preradimo to drvo, izradimo namještaj i nametnemo mi njima svoj brand, kvalitetu i paprenu cijenu, oni to rade nama sa našom sirovinom.
A na što se trošio dalmatinski hrast u Veneciji? Vjerojatno za sve pomalo. Pa i za gradnju Venecije. Čisto sumnjam da je čitava okolica Zrmanje ogoljena samo radi ogrjeva, osim ako se na to nije grijalo pola Europe, a to nije sigurno. Ustvari za ogrjev se moglo koristiti bilo što, samo budala bi trošila kvalitetni hrast isključivo za ogrjev.
Ok. Hvala na informaciji. Ovo su zanimljivi dokazi!
dalmatus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2011., 23:06   #363
mrki zelina
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jan 2011.
Postova: 4
Kako to da selo Lepuri ima latinsko ime?
mrki zelina is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 07:32   #364
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Quote:
mrki zelina kaže: Pogledaj post
Kako to da selo Lepuri ima latinsko ime?
Možda polovica svih naselja u Zadarskoj županiji ima stara, pred-slavenska imena.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Old 05.01.2011., 07:39   #365
Kloki
Registrirani korisnik
 
Registracija: Feb 2007.
Postova: 741
Općina Galovac

http://www.img-share.net/uploads/5839galovac.jpg

Galovac (uklj. zaseok Jošane) - Burčul, Gulan, Šare, Čakarun, Bučić, Tokić, Vujević, Kovač, Vukša, Ćoso, Kožul, Maltež, Kvartuč, Raspović, Bačić, Batur, Ćakarun, Dević, Letina, Nadinić, Gambiraža, Ikić-Gulan, Jovančević, Mikulić, Pletković, Samardžić


Općina Jasenice

http://www.img-share.net/uploads/1323jasenice.jpg

Jasenice - Rončević, Baričević, Šimičević, Basa, Šarlija, Nekić, Matek, Maruna, Knežević, Vulić, Matković, Zubak, Bužonja, Šarić, Božić, Bucić, Filipović, Garić, Juričević, Pavlić, Glavočić ("vikendičarska" prezimena sam izostavio)

Zaton Obrovački - Modrić, Maričić, Čude, Jokić, Anić, Gak, Kalata, Pršo, Alavanja, Ervaćinović, Kanić, Matić, Mrkobrad, Ravić


Općina Lišane Ostrovičke

http://www.img-share.net/uploads/353...ostrovi_ke.jpg

Lišane Ostrovičke - Nimac, Mamić, Radaš, Šimunac, Mijić, Stipić, Dević, Kalcina, Plazina, Tuta, Radanović, Tkalić, Žilić, Mijaljević, Mamut, Musić, Ćurčija, Jurcul, Luchici, Vatav, Koturić, Čotra, Atlagić, Duilo, Dujilo

Dobropoljci - Dobrić, Šaponja, Ivković, Punoš, Kužet, Mandić, Sakić, Gaćeša, Kužat, Ležaić, Orlović, Vukić

Ostrovica - Atlagić, Medić, Mačak, Zanatić, Cvjetan, Mandić, Čotra, Pamučar, Kusalo, Mijaljević, Bjelanović, Borak, Medelić
Kloki is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 07:46   #366
demon
Registrirani korisnik
 
demon Avatar
 
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 4,517
Quote:
mrki zelina kaže: Pogledaj post
Kako to da selo Lepuri ima latinsko ime?
Selo se zove po prezimenu Lepur. Sad da li je to prezime latinsko, ili ne ne znam, ali selo se zove po prezimenu.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 07:55   #367
demon
Registrirani korisnik
 
demon Avatar
 
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 4,517
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
To nije teorija nego činjenica. Obrovac je funkcionirao kao luka-terminal za masovni izvoz hrastovih trupaca u Veneciju. Evo nešto o tome u službenom časopisu Hrvatskih šuma http://casopis.hrsume.hr/pdf/109.pdf, strana 15, članak: Posljedice povijesnih događanja. Kopiram zanimljiv dio članka: Ovo područje u prošlosti je bilo prilično šumovito, kaže upravitelj šumarije Obrovac Denis Miočić, a i danas je ono zapravo najšumovitiji dio sjeverne Dalmacije, ali i s izrazito degradiranim šumama. Najviše su oštećene za vrijeme vladavine Mlečana. Sječa je tada bila dopuštena i susjedima, naročito Turcima. Sačuvani arhivi Venecije govore da se na području Obrovca sjeklo i izvozilo velike količine hrastovih trupaca i ogrjevnog drveta. Samo tijekom šest godina, od 1714. do 1720. izvezeno je s tog područja više od 41.000 m3 prvoklasnih hrastovih trupaca velikih dimenzija. Sačuvan je izvještaj o šumskom požaru iz godine 1782. kada je na Velebitu u predjelu Ripište-Alan izgorjelo 10.900 stabala jele, 11.300 velikih stabala bukve i 280 stabala javora. Jela je potpuno nestala, a relikti bukve i hrasta sačuvani su na nekim lokalitetima na obroncima Velebita.

Ponavljam što sam čuo od lokalaca a to su priče sačuvane od njihovih starih koje su prepričavali - između Maslenice i Obrovca je sve bila ogromna višestoljetna prašuma krcata najkvalitetnijim hrastom lužnjakom, takvih dimenzija i toliko gusta da se doslovno od Maslenice do Obrovca moglo doći hodajući po hrastovim granama bez da se nogom dotakne tlo. OK možda se radi o preuveličavanju naroda u prepričavanju prošlosti, ali di ima dima ima i vatre.
Zašto su Mlečani po hrast išli u Dalmaciju? Pa zbog kvalitete drva! Naša izvanredna brodogradnja drvenih brodova kroz povijest se između ostalog bazirala na visokoj kvaliteti materijala. Zašto i dan danas Nijemci, Austrijanci, Švicarci i Talijani uvoze hrast lužnjak iz Hrvatske i BiH? A imaju hrastove šume u svojim Alpama? Zbog kvalitete našeg hrasta lužnjaka - naši agronomi to znaju, radi se o kvaliteti svjetskih razmjera. Ko nas hebe što smo tako glupi da im izvozimo te trupce zabadava, a onda od njih uvozimo namještaj od tog našeg drva za skupe pare?! Umisto da sami preradimo to drvo, izradimo namještaj i nametnemo mi njima svoj brand, kvalitetu i paprenu cijenu, oni to rade nama sa našom sirovinom.
A na što se trošio dalmatinski hrast u Veneciji? Vjerojatno za sve pomalo. Pa i za gradnju Venecije. Čisto sumnjam da je čitava okolica Zrmanje ogoljena samo radi ogrjeva, osim ako se na to nije grijalo pola Europe, a to nije sigurno. Ustvari za ogrjev se moglo koristiti bilo što, samo budala bi trošila kvalitetni hrast isključivo za ogrjev.
Pazi, niko ti ovo ne negira. Samo ti kažem da je duboka zemlja potrebna za velike hrastove. Po Kotarima, ili poljima uz Zrmanju to je moguće, pače i vjerovatno, kao i po Velebitu, ali po Bravaru i Bukovici, teško... :-)

Rekoh za zadnju veliku šumu u Žegarskom polju, a čuo sam da su debeli hrastovi bili na području PK Zadra, na dobru Baštica, evo neko reče da takva šumetina postoji i kod Prkosa... sve je to duboka zemlja...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 08:08   #368
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Teško je zamislit da je na mistu današnje tvornice glinice u 16. st. još uvik bila šuma sa hrastovima visine 20, 30 m kad vidiš koji je to krš danas tamo. Potpuno te razumim. Ali to je ono što je bitno - da su biljke stoljećima na tom platou stvarale zemlju, da su stabla na kraju i čuvala tu zemlju, a kad je to napala sikira i sve posikla onda je ubrzo i zemlja ostavljena na milost i nemilost vode i atmosferilija nestala i bila isprana u vjerojatno relativno kratkom razdoblju. Ništa čudno. Malo sam razmišlja otkud tamo takva šuma? Ta šuma je očito bila možda zadnji ostatak neke jadranske prašume iz Kamenog doba koju je more pokrilo podužući se kroz Neolitik, logično da je u nama bližim vremenima preživila uz vodotok Zrmanje. Na današnjem jadranskom dnu se i danas vide prastara korita Zrmanje i Po. Zrmanja se u Po ulivala jugoistočno od Ancone a more je bilo tek južno od Visa. Moš mislit koliko vode je s otapanjem leda moralo pičit sa Alpa i Dinarida na jug u jadransku nizinu prošlosti i staro more. Tako je dijelom i nastao ovaj naš dalmatinski krš, pucanjem ledenjaka i rovarenjem oslobođene vode. U nekom trenutku, dok je more još bilo južnije, je moralo postojat i veliko jezero južno od Kornata pomalo izduženog oblika u smjeru Italije. Podizanjem se more prvo izlilo u to jezero, a onda je obala počela putovat na sjever. Prvo se popunila dolina stare Po i talijanska strana a onda i naša strana. Tonemo i dan danas, ali sporije nego tada.
Jedna arheologinja je u slojevima u jednoj obalnoj garmi na Šolti pronašla ostatke rogova jelena iz vremena nakon zadnjeg ledenog doba, dok je tamo još bila šuma a ne more. Naši otoci su ustvari bili brdski i planinski lanci koji su se s naše strane izdizali iznad Jadranske nizine a ova je očito bila dobro pošumljena. Pa sićaš se kad si i sam spominja onu smrdljivu crnu zemlju na nekim obalama tu kod nas u Zadarskom kanalu. Tustica, na sjeveru Pašmana i slično. More se u ovim krajevima oko Zadra di su veće plićine ustvari diglo u globalnim razmjerima toliko nedavno da još nije uspilo isprat taj humus. Prema jugu toga nema jer je zemlja ostala niže i potopljena ranije pa su i obale strmije i kamenitije. Pa samo prije 2.000-2.500 god. Ugljan i Pašman nisu bili 2 otoka nego jedan: Lissa.

Današnja Zrmanja je ostatak nekad velike rijeke, a ta prašumica oko Zrmanje istrijebljena od Mlečana i Austrijanaca je bila zadnji ostatak te potopljene i nestale paleolitske i mezolitske Jadranske prašumetine. Danas takve šume postoje samo sjeverno od Velebita i u unutrašnjosti. Šteta. Zrmanja je prekrasna i ovako, s tom debelom hrastovom šumom na južnim obroncima Velebita i na širem području ušća, koja mora da je mjestimično doslovno padala u more (ka šuma koja u Novigradu visi nad morem na suprotnim obroncima uvale) je sigurno bila Tolkinova bajka. Na to bi svršavali i Bilbo i Golum. Hebeš prsten. 100% sam siguran da su domaći ljudi plakali nad tom šumom dok ju se istrebljivalo za mletačke potrebe. Otuda i ta dosta raširena pomalo gorka legenda da je Venecija izgrađena na našem hrastu. To je očito istina, bar za Veneciju nakon 16. st. Nije istina da su Mlečani ogolili cijeli Velebit, Pag itd. to je preuveličavanje. Postoji zanimljivo objašnjenje da su šumu na ostaku jadranske strane Velebita ogolili još Liburni sa svojim ovcama i kozama kroz duže razdoblje uključujući i vrime kad je Provincija Dalmacija bila glavni proizvođač i izvoznik vune i ovčjeg mesa u ostatak Rimskog carstva.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 09:29   #369
Kloki
Registrirani korisnik
 
Registracija: Feb 2007.
Postova: 741
Općina Novigrad

http://www.img-share.net/uploads/53420novigrad.jpg

Novigrad - Buterin, Anzulović, Baraba, Bakić, Vlatković, Denona, Baždarić, Sinovčić, Oštrić, Klapan, Paštrović, Ivčić, Mikecin, Blašković , Kaštela, Bratović, Čorić, Milanković, Čulina, Knežević, Narančić, Maroja, Zubčić, Žunić, Gvardiol, Krmpotić, Portada, Viduka, Vrček, Kokić, Pavasović, Pedić, Žužić

Pridraga - Zubčić, Čulina, Pedić, Batur, Viduka, Kokić, Klapan, Gospić, Babić, Oštrić, Narančić, Zekan, Grubić, Buljat, Perica, Jergan, Senkić, Zupčić, Dushi, Gusar, Kumbrija, Berber, Buterin, Marić, Čirjak, Vrkić, Alar, Baranašić, Bohnec, Demo, Nišić, Palokaj, Popović, Tomović

Paljuv - Baraba, Buterin, Bakić, Baždarić, Klapan , Ramić, Nekić, Bratović, Pedić
Kloki is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 10:18   #370
Kloki
Registrirani korisnik
 
Registracija: Feb 2007.
Postova: 741
Općina Pakoštane

http://www.img-share.net/uploads/10908pakostane.jpg

Pakoštane - Barešić, Maksan, Stojanov, Vulin, Lokin, Čudina, Kazija, Kurtov, Rosan , Krpeta, Bakija, Juričin, Šarin, Rašin, Šarić, Marketin, Vukoja, Vujasin, Vučkov, Bačkov, Bungur, Lacman, Miočev, Kukin, Škiljić, Ćudina, Bunja, Tuta, Ivas, Lalin, Gegollaj, Sambunjak, Šarlija, Trošić, Adžić, Bašić, Gotovina, Brajković, Kulaš, Knežević, Barišić, Jadrešin, Jaman, Klarić, Petrić, Torić, Zrilić, Meštrov, Prekaj, Vaniš, Banđen, Kaštelanac, Lukić, Žepina, Župan, Gegolaj, Grabovčić, Miočić

Vrana - Čirjak, Golem, Knežević, Kapitanović, Kruneš, Birkić, Šarić, Desnica, Rogić, Zurak, Prtajin, Zelić, Polegubić, Jurić, Barišić, Knez, Banđen , Striguljica, Jajčanin, Tokić, Vođera, Bukarica, Kapetanović, Pandžić, Šuša, Žutolija, Đodan, Klarić, Prtain, Kovačević, Rakić, Milošević, Bogunović, Krklješ, Barešić, Mršić, Pilja, Pupovac, Zrilić, Čačić, Filipović, Jazvić, Kužet, Orlović, Pelicarić, Škorić

Drage - Barešić, Šarić, Stojanov, Vulin, Bunja, Kazija, Marketin, Rašin, Šegota, Malovoz, Peričić, Vreš, Avgustinović

Vrgada - Torić, Banov, Jurišić, Brnin , Mačukatić, Matulić, Punoš, Špadić, Arapović, Čulić, Knez, Arapov, Karetić, Krpetić, Torić-Jadrin, Jakšić, Lučić
Kloki is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 10:47   #371
Kloki
Registrirani korisnik
 
Registracija: Feb 2007.
Postova: 741
Općina Polača

http://www.img-share.net/uploads/20396polaca.jpg

Polača - Bobanović, Prtenjača, Peraić, Kulaš, Ražnjević, Žepina, Erlić, Jurjević, Vrankulj, Čačić, Čirjak, Galac, Škara, Žilić, Bašić, Vrkić, Maslarda, Čulina, Tokić, Zagorac, Tuta, Kolundžić, Perković, Samardžija, Zanić, Končarević, Mitrović, Kaštelanac, Banović, Kardum, Žarković, Čakarun, Matošić, Zečević, Bačić

Gornja Jagodnja - Marčić, Ćoso, Popović, Ćupić, Golić, Inić, Kereš, Zečević, Gulić, Čorak, Maričić, Miljević, Radić, Rucaj

Donja Jagodnja - Žepina, Zanić, Vrtača, Žarković, Zečević, Babić, Bogunović, Prlić, Crnobrnja, Goreta, Kužet, Marčić, Mazić, Novaković, Petković, Samardžija, Vrtarić

Kakma - Kresović, Kolundžić, Perković, Subotić, Peraić, Grubić, Tintor, Bačvarov, Bunjan, Čulina, Dugandžić, Kovačić, Miljanović, Prtenjača, Sakić, Soldo, Vrkić
Kloki is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 13:18   #372
demon
Registrirani korisnik
 
demon Avatar
 
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 4,517
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Teško je zamislit da je na mistu današnje tvornice glinice u 16. st. još uvik bila šuma sa hrastovima visine 20, 30 m kad vidiš koji je to krš danas tamo. Potpuno te razumim. Ali to je ono što je bitno - da su biljke stoljećima na tom platou stvarale zemlju, da su stabla na kraju i čuvala tu zemlju, a kad je to napala sikira i sve posikla onda je ubrzo i zemlja ostavljena na milost i nemilost vode i atmosferilija nestala i bila isprana u vjerojatno relativno kratkom razdoblju. Ništa čudno. Malo sam razmišlja otkud tamo takva šuma? Ta šuma je očito bila možda zadnji ostatak neke jadranske prašume iz Kamenog doba koju je more pokrilo podužući se kroz Neolitik, logično da je u nama bližim vremenima preživila uz vodotok Zrmanje. Na današnjem jadranskom dnu se i danas vide prastara korita Zrmanje i Po. Zrmanja se u Po ulivala jugoistočno od Ancone a more je bilo tek južno od Visa. Moš mislit koliko vode je s otapanjem leda moralo pičit sa Alpa i Dinarida na jug u jadransku nizinu prošlosti i staro more. Tako je dijelom i nastao ovaj naš dalmatinski krš, pucanjem ledenjaka i rovarenjem oslobođene vode. U nekom trenutku, dok je more još bilo južnije, je moralo postojat i veliko jezero južno od Kornata pomalo izduženog oblika u smjeru Italije. Podizanjem se more prvo izlilo u to jezero, a onda je obala počela putovat na sjever. Prvo se popunila dolina stare Po i talijanska strana a onda i naša strana. Tonemo i dan danas, ali sporije nego tada.
Jedna arheologinja je u slojevima u jednoj obalnoj garmi na Šolti pronašla ostatke rogova jelena iz vremena nakon zadnjeg ledenog doba, dok je tamo još bila šuma a ne more. Naši otoci su ustvari bili brdski i planinski lanci koji su se s naše strane izdizali iznad Jadranske nizine a ova je očito bila dobro pošumljena. Pa sićaš se kad si i sam spominja onu smrdljivu crnu zemlju na nekim obalama tu kod nas u Zadarskom kanalu. Tustica, na sjeveru Pašmana i slično. More se u ovim krajevima oko Zadra di su veće plićine ustvari diglo u globalnim razmjerima toliko nedavno da još nije uspilo isprat taj humus. Prema jugu toga nema jer je zemlja ostala niže i potopljena ranije pa su i obale strmije i kamenitije. Pa samo prije 2.000-2.500 god. Ugljan i Pašman nisu bili 2 otoka nego jedan: Lissa.

Današnja Zrmanja je ostatak nekad velike rijeke, a ta prašumica oko Zrmanje istrijebljena od Mlečana i Austrijanaca je bila zadnji ostatak te potopljene i nestale paleolitske i mezolitske Jadranske prašumetine. Danas takve šume postoje samo sjeverno od Velebita i u unutrašnjosti. Šteta. Zrmanja je prekrasna i ovako, s tom debelom hrastovom šumom na južnim obroncima Velebita i na širem području ušća, koja mora da je mjestimično doslovno padala u more (ka šuma koja u Novigradu visi nad morem na suprotnim obroncima uvale) je sigurno bila Tolkinova bajka. Na to bi svršavali i Bilbo i Golum. Hebeš prsten. 100% sam siguran da su domaći ljudi plakali nad tom šumom dok ju se istrebljivalo za mletačke potrebe. Otuda i ta dosta raširena pomalo gorka legenda da je Venecija izgrađena na našem hrastu. To je očito istina, bar za Veneciju nakon 16. st. Nije istina da su Mlečani ogolili cijeli Velebit, Pag itd. to je preuveličavanje. Postoji zanimljivo objašnjenje da su šumu na ostaku jadranske strane Velebita ogolili još Liburni sa svojim ovcama i kozama kroz duže razdoblje uključujući i vrime kad je Provincija Dalmacija bila glavni proizvođač i izvoznik vune i ovčjeg mesa u ostatak Rimskog carstva.
Sve stoji. Čak ti je i Vir još u 17. st. bio spojen s kopnom. Smrdljiva zemlja se obično nalazi na spoju flišnih udolina i mora... to si je Privlački zaljev, Zaton, Ljubač... vjerovatno je da su Liburni sudjelovali u ogoljavanju... Kornati, primerice, su praktično namjerno ogoljeni da si se ovce mogle napasati... E sad sve da je velika šuma sječena uz Zrmanju, ona je nužno morala biti transportirana preko Obrovca... naime to je zadnja točka do koje se moglo uploviti iz mora...

Inače za Zrmanju i Po... bila ti je u arheološkom muzeju karta sa prikazom Jadran prije otapanja leda...

http://www.regione.emilia-romagna.it...g_sch01_10.gif
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 13:35   #373
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
E bravo za ovu kartu! Čuo sam za mišljenja da je za vrime zadnjeg glacijalnog maksimuma, znači prije 18.000 god. more bilo malo južnije nego što karta pokazuje, po tome bi ispalo da ova karta pokazuje trenutak kad se more već malo diglo i izlilo u jezero koje sam spominja. To jezero bi na ovoj karti taman bilo ovo proširenje između Visa i Kornata u koje se izliva pra-Po sa pritokama. Ali to je samo nečije mišljenje, možda je ova mapa točnija. Svejedno super mapa, gledam je sa strahopoštovanjem.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 15:36   #374
demon
Registrirani korisnik
 
demon Avatar
 
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 4,517
...

čuj karta čak nije niti najbolja. Što se tiče toga kako je more izgledalo, postoji više teza. Ništa se ne zna baš točno obale, sve je to više okvirno.

Na nekim kartama Zrmanja ide Velebitskim kanalom oko Paga pa piči prema Po-u gdje se nekad uliva u isti, a nekad ne. Na nekim opet ide ispod paškog mosta pa između Paga i Vira i dalje prema Po-u gdje se opet ili uliva ili ne...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 16:41   #375
mrki zelina
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jan 2011.
Postova: 4
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Selo se zove po prezimenu Lepur. Sad da li je to prezime latinsko, ili ne ne znam, ali selo se zove po prezimenu.
a ja mislim da je obrnuto.lepur=divlji zec,kunić a tamo ih navodno ima baš puno
.mislim ,več sam jednom izgubil gadnu okladu na tu temu al i dalje mislim da sam u pravu.
mrki zelina is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 16:42   #376
mrki zelina
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jan 2011.
Postova: 4
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Možda polovica svih naselja u Zadarskoj županiji ima stara, pred-slavenska imena.
koja?
mrki zelina is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 16:55   #377
dalmatus
Registrirani korisnik
 
dalmatus Avatar
 
Registracija: Dec 2010.
Lokacija: Split
Postova: 86
Otok Kornat, ili Otok Sv. Marije po starim kartama, je gorio u nekoliko velikih požara ali izgleda da mu je najviše štete napravljeno u požaru u 18.st. Tada još nije bilo ovčara na tim otocima a Murterinski stočari ozbiljnije dolaze tek u 19. st. Prije toga su to bile vode rezervirane isključivo za saljske i zaglavsje ribare sa Dugog otoka a manje se radilo sa stokom.
Također, to je trebalo biti neko "gorljivo" drvo a ne naša crnika. Jednom sam gledao kako veliki požar dolazi do stare šume crnike (na južnim padinama Pašmana prije nekih 10 godina) i samo staje... Vjerojatno onaj naš stari, autohtoni bor koji se sada može naći samo na vrhovima Brača...
dalmatus is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2011., 17:44   #378
demon
Registrirani korisnik
 
demon Avatar
 
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 4,517
Quote:
mrki zelina kaže: Pogledaj post
a ja mislim da je obrnuto.lepur=divlji zec,kunić a tamo ih navodno ima baš puno
.mislim ,več sam jednom izgubil gadnu okladu na tu temu al i dalje mislim da sam u pravu.
Čuj pola stanovnika sela se preziva Lepur.

No na drugoj strani ljudi su dobivali prezimena po nadimku pa je lako moguće kako je nečiji nadimak Lepur postao prezime.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.01.2011., 12:12   #379
Iadassin
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jan 2011.
Postova: 26
Na latinski je zec lepus ali ipak bliža je rumunjska verzija iepure vjerojatno se čita lepure. Znači vlaška veza je u pitanju, ipak je prostor Bukovice privlačio orginalna vlaška plemena. Ovi današnji Lepuri su Hrvati ali vjerojatno je da su bili pravoslavci.
Bilo bi dobro nastaviti o korijenima imena sela, kad smo već počeli.
Iadassin is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.01.2011., 20:28   #380
demon
Registrirani korisnik
 
demon Avatar
 
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 4,517
Quote:
Iadassin kaže: Pogledaj post
Na latinski je zec lepus ali ipak bliža je rumunjska verzija iepure vjerojatno se čita lepure. Znači vlaška veza je u pitanju, ipak je prostor Bukovice privlačio orginalna vlaška plemena. Ovi današnji Lepuri su Hrvati ali vjerojatno je da su bili pravoslavci.
Bilo bi dobro nastaviti o korijenima imena sela, kad smo već počeli.
Teško da su bili pravoslavci. Selo se zove po njima, znači da su bili glavni. U selu je 1991. bilo 80% Hrvata, znači katolika. Uvijek je dolazilo do pretapanja manjine u većinu. Mogu biti potomci katoličkih Vlaha koji se javljaju od 14. st..
demon is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je Off
HTML kôd je Off





Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 08:45.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2009 Forum.hr
Ad Management by RedTyger