Znanstvene novosti

[aqualung]

Mini-update onoga sto sam ja pronasao jako zanimljivim u Nature.

Identificirane su oogonial stem cells, tj oogonijske maticne stanice u covjeka, sto bi znacilo da postoje maticne stanice koje mogu se razviti u oocite, sto bi znacilo da koncept limitiranog broja jajnih stanica koji je danas prhivacen je netocan. Ova infomacija posve mijenja danasnje vidjenje te razbija dosadanju kontorvezu oko ovog pitanja. Ovim se otvaranju nove mogucnosti i rjesenja za dosada nepoznato podrucje fertiliteta.
Egg-making stem cells found in adult ovaries

Jucer je takodjer objavljen konacno analiza genoma prvog Icemana. Vrijedi procitati. Ovo je News i Blog, no moze se naci link na clanak u Nature Communications.
Iceman's DNA reveals health risks and relations
The Iceman genome cometh

[Bourne-]

Pozdrav svima!
Zna li tko više o istraživanjima brzine neutrina na CERNu? Je li na kraju brži od svjetlosti ili ne?

[Tika]

Bourne- kaže:

Pozdrav svima!
Zna li tko više o istraživanjima brzine neutrina na CERNu? Je li na kraju brži od svjetlosti ili ne?

Here you go:
http://news.sciencemag.org/sciencein...es-faster.html

[aqualung]

Zelja nam je da ovo i dalje bude Golgijev aparat Prirodnih znanosti no cisto radi jednostavnosti odlucili smo ukloniti to iz naslova. Siguran sam da svatko od nas redovito procita nekakvu znanstvenu novost ili zanimljivost, stoga ovo je idealno mjesto za predloziti takve teme kao i za pocetne diskusije.

Evo pocinjem ja, otkriveno je kako "prirodni" imunitet protiv bjesnoce razvile su individued nakon ugriza zarazenih vampirskih sismisa. Izgleda da je ovaj tip administracije virusa bio efektivan u ovom slucaju te analogan je cijepljenju, no moguce i efektivniji. A Lesson to Be Learned?
Antibodies found in Peruvians suggest natural resistance to rabies in local vampire bats

[aqualung]

S obzirom da je RNA vjerojatno jedan od prvih data storage devicea bilo je i za ocekivati kako ce se ovakvo vrhusnko dostignuce prirode implementirati kao tehnologija.
U Science objavljen je clanak naslova Next-Generation Digital Information Storage in DNA gdje su znanastvenici iskoristili ovaj golemi potencijal DNA molekule te kodirali kompletnu knjigu (5.27-megabit, 53,246 words, 11 JPG image) u DNA. Citanje naravno u ovom slucaju se odvija putem next-generation DNA sequencing. Zanimljivo je zapravo da dva bits informacije mogu biti inkorporirana u nukleotid, time svaki gram double-stranded DNA molekula moze pohranitii 445 extrabytes. Ovim svojstvom, DNA je superiorna bilo kojem drugom neorganskom mediju kao flash memory, hard disk ili pohranjivanje bazirano na quantum-computing metodama, komentirali su u Nature News. Naravno, clanka je bio komentiran i u ScienceNOW. DNA: The Ultimate Hard Drive.

[aqualung]

Jos jedna carolija prirode i evolucije. Prvi dokaz fotosinteze u zivotinja. Radi se u insektima, tocnije plant lice tj aphids, lisne usi. Procitajte zanimljiv komentar u Nature News. First evidence for photosynthesis in insects.

[aqualung]

Jedini sam koji tu pise, no nadam se da barem netko cita.

Danasnja tema, pretilost.
Nedavno sam citao kako najnovije neurobioloske studije sugeriraju kako mozda pretilost kao disorder bi trebalo pazljivije katogorizirati, tocnije moguce je da ne govoroimo samo o eating-disorder vec o ovisnosti. Dosta je istrazivanja na temu, no jedan jako zanimljiv report je objavljen u EMBO, i zbog velike zainteresiranosti za clanak, Nature je odlucio uciniti ga OA, pa koga zanima moze procitati. The neurobiology of overeating
Samo par citata za one koji nemaju vremena:
...evidence suggests that certain styles of eating, such as binge eating, compulsive eating and chronic overeating, resemble the behaviour of people addicted to drugs.
Food addiction’ would be presented by the food industry as a rare disorder that did not warrant policy changes to influence the general public's eating.
Zasto je ova kategorizacija bitna, upravo zbog tretmana, jer mozda imamo trenutno pogresan pristup.

No ono na sto sam ja zelio skrenuti paznju danas je zapravo uzrok toga, mogli bi pricati o genetici, no genetika je sad old news u znanosti, ono na sto se sad svi fokusiraju je mikorbiom, geni i kompozicija nasih sustanara. Ne znam koliko ste upoznati, ali nema dugo ljudi su upravo po kompoziciji mikrobioma, znaci intestinale flore bili podijeljenji u 3 enterotipa. Te sve je ocitije kako nas mikrobiom definira, tj to je nas drugi genom, koji smo do nedavno potpuno zaboravili. Sad je popularno brinuti se i o njemu, no svima je znano kako ga lako modificiramo i to antibiotskim tretmanima.
Vjeruje se kako zapravo kompozicija microbioma se definira u ranom zivotu, koliko ce nas to kondicionirati u buducnosti neka su od pitanja.
Jucer u Nature su objavili ovaj clanak.
Antibiotics in early life alter the murine colonic microbiome and adiposity
Ne ocekujem da to procitate ali mozda komentar u ScienceNOW lagan je kao stivo. Do Antibiotics Make Us Fat?
Ovo je ukratko studija na misevima gjde su pokazali ukoliko modificiramo intestinalnu floru antibiotskim tretmanima u ranoj zivotnoj fazi, mozemo kondicionirati zivotinju da bude predisponirana za pretilost. Citat: Administration of subtherapeutic antibiotic therapy increased adiposity in young mice and increased hormone levels related to metabolism. Misevi su jedno a ljudi drugo naravno. No ovo se sve lijepo nadovezalo na clanak koji je pokazao asocijaciju izmedju povisenog BMI i antibiotsjih tretmana u novorodjencaci. Infant antibiotic exposures and early-life body mass.
Jako kratko, citat:
This longitudinal study found that early-life antibiotic exposure was associated with subsequent increases in body mass. Of the three time windows analyzed, only exposure during the period before 6 months of age was consistently associated with increases in body mass.
Objema studijama moramo pristupiti kriticki, uprako kako su ucinili u ScienceNow, tu mozete procitati kometare od drugih znanstvenika. No ako ista ovo je zanimljiva observacija, koju ne smijemo ignorirati.

Toliko za danas.

[aqualung]

Dobra vijest za sve koji vole papati.
Naime, vec nekoliko godina razna istrazivanja ukazivala su na to kako redukcija unosa kalorija u organizam produljuje zivotni vijek. Pricamo o ozbiljnim studijama, gdje je gladovanje imalo najintezivniji efekt kod zivotinja kratkog zivotnog vijeka. Uz to, studija iz 2009 potvrdila je ovu hipotezu, slicnom observacijom. Radilo se o 20-year longitudinalnom istrazivanju na rhesus monkey, te clanak je objavljen, za ocekivat u Science. Naslov clanka je zapravo i zakljucak te studije. Caloric Restriction Delays Disease Onset and Mortality in Rhesus Monkeys. Iako pricamo o odlicnom rado te izvrsno strukturiranom, nedostci su postojali. Naime prehrana ovih majmuna nije nikako bila optimalna, tj zdrava, time, redukcijom unosa kalorija zabravo stvarao se benefit efekt kod zivotinjama.
Zadnje istrazivanje objavljeno u Nature, Impact of caloric restriction on health and survival in rhesus monkeys from the NIA study, upravo je ukazalo na to, te donjelo suprotne rezultate i zakljucke. "We report here that a CR regimen implemented in young and older age rhesus monkeys at the National Institute on Aging (NIA) has not improved survival outcomes." Incidencija age-related diseases (cancer, diabetes, arthritis, diverticulosis and cardiovascular disease) takodjer je statisticki jednaka izmedju dvije grupe. Svejedno umjerena i reguliran dijeta ima svoje prednosti. Procitajte vise o ovom, u odlicnom komentaru u Nature News. Calorie restriction falters in the long run

[Manaslu11]

Povrsina mora pod ledom na Arktiku rekordno mala (otkad se prati):

http://nsidc.org/arcticseaicenews/

Ovo nece biti na vijestima...

[afriend]

ljudi, jel netko čuo išta o blesavim teorijama o namjernom izazivanju suše tu kod nnas?

[Manaslu11]

Dobro pretpostavljas, to su blesave teorije i spadaju u teorije zavjere.


Susa se zbila ne samo kod nas (i u Bosni, Srbiji, Bugarskoj itd.), takodjer i u Spanjolskoj, bila je katastrofalna u SAD-u, a pogodila je i Rusiju i Ukrajinu. S druge strane, Britanija, Skandinavija, Kanada pa i dijelom Austrija imali su iznimno kisno vrijeme, cak i poplave.

Background:
U holocenskoj klimi suptropske geografske sirine podrucja su gdje prevladava suha, pustinjska i polupustinjska klima (Sahara, Bliski istok i Meksiko na sjevernoj polutci; Atacama, Kalahari, Namib i vecina Australije na juznoj).

S globalnim zatopljenjem taj se pustinjski pojas siri. Google: Hadley cell expansion
https://www.google.hr/#hl=hr&output=...w=1024&bih=461

Mediteran je sve susi:
http://thinkprogress.org/climate/201...nean-droughts/

To jest, padaline:


I takodjer zbog globalnog zatopljenja, znatno je povecana vjerojatnost vremenskih ekstrema, narocito toplih. Krivulja se pomakla:
http://www.giss.nasa.gov/research/briefs/hansen_17/

Temperature:



Namjerno izazivanje suse? Ne. Medjutim, nesto drugo jest namjerno - a to je placena i ciljana kampanja da se u svezi klimatskih promjena nista ne ucini, tj. sirenje dezinformacija o tome kako globalno zatopljenje ne postoji/nisu ga izazvali ljudi/preskupo je sprijeciti ga/bit ce nam dobro u toplijoj klimi...(izabrati jedan, ili kao neki svakih par godina drugi). I tako smo izgubili vec preko 20 godina. Vidjeti pod Shell/Koch industries/financiranje Republikanske partije...

[tome]

DARPA razvija sustav nadzora - kamere i kognitivne algoritme - ali koji, pokazuje se, generiraju stotine lažnih alarma svaki sat. Da bi popravili učinkovitost sustava, sustav su koncipirali tako da "umrežuje" mozak operatera sustava u svrhu filtriranja lažno pozitivinih alarma, kao i prepoznavanja događaja koje sustav sam ne bi našao zanimljivima.

Operateru se prikazuje 10 fotografija svake minute, a njegov EEG se snima kako bi se analizirala specifična moždana aktivnost karakteristična za procesrianje slike i zvuka od strane mozga. Ovdje se radi o podsvjesnoj aktivnosti, prije nego operater postane svjestan događaja - mozak, naime, filtrira dosta događaja, pa operater nekih stvari koje je njegov mozak našao zanimljivima ne mora niti postati svjestan. Ali sustav tako može filtrirati lažne alarme, a i detektirati događaje koje ljudski mozak nalazi vrijednima pažnje zbog njihove kontekstualne povezanosti ili operaterovog iskustva (npr. let ptice može indicirati neko drugo gibanje na tom mjestu).

U takvoj "kolaboraciji" s ljudskim mozgom, sustav je dosegnuo učinkovitost od 5 lažnih alarma na sat i detekciju 91 % stvarnih događaja. Uz dodatak i prenosivog radara, stupanje detekcije stvarnih prijetnji je porasao na 100 %.

- http://arstechnica.com/information-t...-spot-trouble/

Fascinantno i praktično.

[manchild]

DOBITNICI ovogodišnje Nobelove nagrade za psihologiju i medicinu britanski su biolog John B. Gurdon i japanski liječnik i znanstvenik Shinya Yamanaka i to za svoja otkrića na matičnim stanicama.

Naime, ovi su znanstvenici otkrili da se odrasle stanice mogu preprogramirati kako bi bile "pluripotentne" (iz njih mogu nastati različite vrste stanica). Iz matičnih stanica nastaju sve ostale stanice u ljudskom tijelu, prenosi NY Daily News.

Godine 1962. Britanac John Gurdon, rođen 1933., otkrio je da DNK u stanici odrasle žabe sadrži sve informacije potrebne da se iz nje razviju sve ostale vrste stanica. Godine 2006. Japanac Shinya Yamanaka otkrio je da se odrasle stanice miša mogu "preprogramirati" i ponovo postati mlade. Nagrada za medicinu prva je Nobelova nagrada koja se dodjeljuje ove godine.

[manchild]

DVA ZNANSTVENIKA, Francuz Serge Haroche i Aamerikanac David Wineland, ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku.

Nagradu su dobili zahvaljujući istraživanju kvantne optike, a utvrdili su preciznu kontrolu fotona, temeljne jedinice svjetlosti. Nagradni fond Nobelove nagrade ove godine iznosi osam milijuna švedskih kruna ili 1,2 milijuna američkih dolara.

Prvu nagradu za fiziku dobio je Nijemac Wilhelm Roentgen za otkrivanje rendgenskih zraka, a od samih su početaka Nobela za fiziku osvojile 194 osobe, prenosi CNN.

[Daniel.N]

manchild kaže:

DOBITNICI ovogodišnje Nobelove nagrade za psihologiju i medicinu

Htio si reći -- fiziologiju.

Ista "psihologija" se navodi u članku Novog lista, iako dakako nema Nobelove nagrade za "psihologiju".

http://www.nobelprize.org/nobel_priz...012/press.html

http://www.novilist.hr/Sci-Tech/Znan...la-za-medicinu

[manchild]

Dva američka znanstvenika dobila su Nobelovu nagradu za kemiju 2012. za rad u kojem su pokazali kako stanice u tijelu odgovaraju na stimulanse poput navale adrenalina, što pomaže u razvoju učinkovitijih lijekova, rekao je u srijedu odbor za dodjelu nagarde.

Švedska kraljevska akademija znanosti je priopćila da 1,2 milijuna dolara vrijedna nagrada ide Robertu Lefkowitzu i Brianu Kobilki za otkriće funkcioniranja receptora vezanih na G-protein (GPCR), vrata za reakciju stanica na kemijske poruke.

"Oko polovice naših lijekova djeluje preko tih receptora, a među njima beta blokatori, antihistaminici i različite vrste psihijatrijskih lijekova", rekao je odbor.

Nalaženje boljih načina za vezanje na te receptore u središtu je pozornosti farmaceutskih i biotehnoloških kompanija.

Sven Lidin, predsjednik odbora, na konferenciji za tisak je rekao da je otkriće bilo ključno za medicinska istraživanja.

"Saznajna o izgledu i funkcioniraju tih receptora dat će nam oruđa za izradu boljih lijekova s manje popratnih učinaka", dodao je.

[manchild]

Daniel.N kaže:

Htio si reći -- fiziologiju.

Ista "psihologija" se navodi u članku Novog lista, iako dakako nema Nobelove nagrade za "psihologiju".

http://www.nobelprize.org/nobel_priz...012/press.html

http://www.novilist.hr/Sci-Tech/Znan...la-za-medicinu

da, fiziologiju! lapsus

[manchild]

Dva američka znanstvenika dobila su Nobelovu nagradu za kemiju 2012. za rad u kojem su pokazali kako stanice u tijelu odgovaraju na stimulanse poput navale adrenalina, što pomaže u razvoju učinkovitijih lijekova, rekao je u srijedu odbor za dodjelu nagarde.

Švedska kraljevska akademija znanosti je priopćila da 1,2 milijuna dolara vrijedna nagrada ide Robertu Lefkowitzu i Brianu Kobilki za otkriće funkcioniranja receptora vezanih na G-protein (GPCR), vrata za reakciju stanica na kemijske poruke.

"Oko polovice naših lijekova djeluje preko tih receptora, a među njima beta blokatori, antihistaminici i različite vrste psihijatrijskih lijekova", rekao je odbor.

Nalaženje boljih načina za vezanje na te receptore u središtu je pozornosti farmaceutskih i biotehnoloških kompanija.

Sven Lidin, predsjednik odbora, na konferenciji za tisak je rekao da je otkriće bilo ključno za medicinska istraživanja.

"Saznajna o izgledu i funkcioniraju tih receptora dat će nam oruđa za izradu boljih lijekova s manje popratnih učinaka", dodao je.

[aqualung]

Nedavna publikacija u PNAS potvrdila je koji su nedostatci sirove prehrane te kako je to utjecalo na evoluciju covjeka. Termicni neobradjena hrana stvara barijeru metabolizma u organizmu, te time je nedovoljna za adekvatan razvoj ljudskog mozga.
Zanimljiv komentar mozte procitati u Science Now, Raw Food Not Enough to Feed Big Brains.

[Göttspöđä]

aqualung kaže:

Nedavna publikacija u PNAS potvrdila je koji su nedostatci sirove prehrane te kako je to utjecalo na evoluciju covjeka. Termicni neobradjena hrana stvara barijeru metabolizma u organizmu, te time je nedovoljna za adekvatan razvoj ljudskog mozga.
Zanimljiv komentar mozte procitati u Science Now, Raw Food Not Enough to Feed Big Brains.

Joj, nemoj molim te
Sad ćeš navući bijes svih onih koji tvrde da uopće ne spavaju, smršavjeli su po 15 kg u 4 mjeseca i otkrili su note po kojima svira musica universalis otkad ne kuhaju.

Skroz je realno da dugoročna konzumacija isključivo termički neobrađenih veganskih* obroka ima negativan efekt na zdravlje, ali isto tako sam sigurna da je i ovo samo prolazan trend.

Meni je raw OK. Jedan obrok na dan, pogotovo ljeti, međuobroci, razne šarene salate, lagani deserti. No, osjećam da mi nije dovoljno, ja sam "gladni" tip i prevelik gurman koji si nikad ne bi dozvolio limitiranje u prehrani.


* nisu svi raw vegani, znam, ali dominantna skupina jest. Onaj daleko manji dio drmusa po sirovim jajiman i goveđim stejkoviman.