Živim u Dalmaciji; Dalmatinci su tako ponosni na svoje dijalekte, prepune iskrvarene talijanštine.
Latinizmi,molim lijepo,latinizmi.Stariji i duže u Dalmaciji nego što postoji digićka nacija i jezični standard dotične.Skoro svu tu "iskrvarenu talijanštinu" imaš na pirenejskom poluotoku i azurnoj obali,pa tamo nikome ne pada na pamet priča o digićima.Niti za tim ima potrebe niti,još manje,razloga.
Da se razumijemo, nisam za oblike šport i športaš u suvremenom jeziku, ali upravo ti oblici pripadaju mjesnim govorima, i to ne samo u Zagrebu.
Quote:
Gluskab kaže:
Možda neki starci što su u vrijeme Austro-Ugarske bili u vojsci i tamo pokupili iz njemačkog,teško kasnije.
Može biti da to ima veze, ali upotreba tih izraza čini mi se puno češća i raznolikija, a prisutna je i u govoru muških i ženskih (šport, športaš, športašica, športiranje, "ne radin ja ovo radi športa" tj. nego zato što moram, "ovo ja kopan radi športa" tj. ne zaozbiljno, itd.), da bi samo to bio uzrok.
Novosadski dogovor kao razdjelnicu sam ofrlje nabacio.
A propos pegle, sad sam na HJP-u za tu napravu našla i riječ sumpreš ili šumpreš, glagol je š/sumprešavati (talijanština). Jel' itko od vas koristi ili je bar čuo za taj izraz?
No, budući da je talijanština, dakle bit će da se koristi(lo) po Dalmaciji, možda Istri ili Primorju - a kako postoji i oblik sa "š" - to bi, po analogiji, moglo ići u prilog ovima što tvrde da se "i doli reče" šport - sa "š". Ha?
Vidim da "glačalo" dost smeta ljudima, a pegla je kakti germanizam pa ne valja i jedina zamjena kaj'e nekom pala na pamet je - ravnalo! (nota bene, riječ je ionak već zauzeta za drugu stvar, ono za crtat ravne crte)! Mašta - 0 bodova. Jel baš obavezno treba završavat na -lo?
odgužvavalica, zaglađivalica(-ač), gladopec, vešopreš, jebemuopetopekotina ... ili bilo koja druga kombinacija slova, po dogovoru.
Perilica mi, na primjer, grozno ide na živce samo zato što su mi tu riječ zgadili na teve, mrzim kad mi pjevaju o pranju veša, i stvarno više nemrem čut da "perilica duže živi uz iks-ipsilon" (da ne bi tko pomislio da reklamiram taj drek po forumima). Da ne pjevaju toliko o perilici... tko zna?
Btw, ni u vrijeme Juge vešmašina nije bila književni naziv za vešmašinu. Nego, makar dost' nepraktično, "stroj za pranje rublja". Tak je bar pisalo na etiketi.
A propos pegle, sad sam na HJP-u za tu napravu našla i riječ sumpreš ili šumpreš, glagol je š/sumprešavati (talijanština). Jel' itko od vas koristi ili je bar čuo za taj izraz?
No, budući da je talijanština, dakle bit će da se koristi(lo) po Dalmaciji, možda Istri ili Primorju - a kako postoji i oblik sa "š" - to bi, po analogiji, moglo ići u prilog ovima što tvrde da se "i doli reče" šport - sa "š". Ha?
Mislim da se u svim hrv. krajevima kao stariji izraz, zapravo već kao arhaizam, govorilo ili govori šport, i to najviše kao utjecaj vremena kad je takav oblik bio češći u književnom jeziku.
Ne vjerujem da je u primorju iz talijanskog, jer je ondje to sasvim nova riječ i pišu je i izgovaraju (neuobičajeno za njih) sport.
Kod š u talijanskm posuđenicama od Istre do Dalmacije, to su riječi koje su došle iz venecijanskog, gdje se taj glas izgovara slično našem š. U Dubrovniku, koji je posuđenice uzimao iz južne Italije ili iz književnijeg talijanskog, češće je s.
Zar to ne bi bilo opće poznato da su se tako službeno zvali
Ako su se tako zvali u službenom glasilu HV-a, valjda je bilo općepoznato. Druga je stvar što je netko naposljetku skužio kakva je to bedastoća.
Ne znam zovu li se tenkovi i dalje tankovi (još jedna genijalnost).
Quote:
Gluskab kaže:
Da,to bi moglo biti u pitanju.
Ne, nije moglo biti. Velebit nije bio humoristički list.
__________________
Kako izbacuju jedni druge, na kraju će u HDZ-u ostat samo master i aprentis!
Ne, nije moglo biti. Velebit nije bio humoristički list.
Nije humoristični list,ali znaš kako to ide.Tih se godina moglo kod pojedinaca u novinama naći svakakve osobne varijante nekih pojmova,pa je i SFRJ bila zvana serejota u novinama,od strane ne sjećam se više koga točno tamo 1990-1991 i vjerojatno još tih sličnih primjera.Pa ako je kao varijacija na SFRJ mogla u novine ući serejota,zašto ne bi i vrtoleti u Velebit kao nečiji žargon za helikoptere ruske proizvodnje.
Nije humoristični list,ali znaš kako to ide.Tih se godina moglo kod pojedinaca u novinama naći svakakve osobne varijante nekih pojmova,pa je i SFRJ bila zvana serejota u novinama,od strane ne sjećam se više koga točno tamo 1990-1991 i vjerojatno još tih sličnih primjera.Pa ako je kao varijacija na SFRJ mogla u novine ući serejota,zašto ne bi i vrtoleti u Velebit kao nečiji žargon za helikoptere ruske proizvodnje.
Oprosti, mladiću, ali nisi li malo premlad da bi mogao komentirati što je pisalo u novinama 1990 - 1991. godine?
I ne, ne znam kako to ide. U Velebitu, 1996. godine, pisalo je sasvim jasno: francuski borbeni vrtolet pod fotografijom, a u tekstu se isključivo spominjao vrtolet, a ne helikopter ili zrakomlat.
A čisto sumnjam da si mogao pročitati "serejota" u Tomu i Jerryju ili Smibu.
__________________
Kako izbacuju jedni druge, na kraju će u HDZ-u ostat samo master i aprentis!
Latinizmi,molim lijepo,latinizmi.Stariji i duže u Dalmaciji nego što postoji digićka nacija i jezični standard dotične.Skoro svu tu "iskrvarenu talijanštinu" imaš na pirenejskom poluotoku i azurnoj obali,pa tamo nikome ne pada na pamet priča o digićima.Niti za tim ima potrebe niti,još manje,razloga.
Zapravo je bolji termin romanizmi. Riječi su ulazile iz romanskih govora koji su se već odvojili od latinskog i dosta promijenili. Neke su posuđenice vrlo stare, kao što je dupin, koji je ušao dok hrvatski još nije imao glas f; zatim oltar koji je posuđen dok hrvatski još nije imao glas o... dakle jako davno
Oprosti, mladiću, ali nisi li malo premlad da bi mogao komentirati što je pisalo u novinama 1990 - 1991. godine?
I ne, ne znam kako to ide.A čisto sumnjam da si mogao pročitati "serejota" u Tomu i Jerryju ili Smibu.
Pa nisam ja tada baš puno čitao novine,ali čuo sam sam to serejota na radiju i jedan ili dva puta u novinama.
Pa nisam ja tada baš puno čitao novine,ali čuo sam sam to serejota na radiju i jedan ili dva puta u novinama.
Eseferjot. Tako su je zvali naši političari i neki novinari ranih 90-ih. A to se moglo čuti i 80-ih. Da li ranije ne znam jer sam bio prebalav. Eseferjot. Iz eseferjota. U eseferjotu. A onda kako je SFRJ prešlo u SRJ tako se i kratica iz eseferjot prominila u eserjot. Ili serejot. Čuo sam takvo slovkanje u medijima. I jedno i drugo i treće.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Onaj koji kaže da je esefrjot čuo na radiju ili pročitao u medijima za vreme bivše države laže.
To oko "jota" je stara priča iz vojske , jer su se u vojsci koristili ruski izrazi pa samim time i rusko spelovanje , tj.bolje rečeno staroslovensko koje je direktno iz grčkog , jer je na grčkom "iota" deveto slovo alfabeta.
Kad sam bio u vojsci(nažalost) ja sam služio na haubici "D-30 J" , iliti D-30 jot.
Izgovaranje tog ""jot" ima i logike jer zaista glas "j" i to na kraju skraćenice ne zvuči ubedljivo i jasno , pa shodno s'time JNA nije mogla dopustiti nejasnoće u službi.
Ma što laže...
Općenito je sva stara garda volila upotrebljavat slovkanje 'j' kao 'jot' prije. Da ne spomenem jezičnu tvorbu 'jotovanje' u našim jezicima. Nema to veze sa JNA. Jer bi onda bila jot-e-na.
Nego kad netko s takvim slovkanjem 'j' dođe na radio ili TV onda to i čuješ od takve osobe a ne od radijskog ili TV voditelja. A tako se prije 90-ih slovkalo i više nego poslije. Znam to jer mi je to uvik išlo na živce, a danas tako slovkaju u prolazu češće starci nego mladi ljudi.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon