Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 26.09.2012., 09:38   #121
Quote:
Emericzy kaže: Pogledaj post
A da ti o tome pričaš negdje drugdje? Mi govorimo o hrvatskom jeziku i o odnosu prema njemu, posebice o turcizmima. A ti lutaš od tehnologije do alkoholizma. Ne šaraj; uloži malo truda da se držiš jezične teme.
OK. A ima li ta jezična tema ikakvu drugu svrhu osim omalovažavanja pojedinih regija i poticanja međuregionalne netrpeljivosti?
Evo recimo da sam ja u zakladi za znanost a ti želiš napraviti istraživanje kojim bi analizirao učestalost turcizama u nestandardnom jeziku u regijama Hrvatske. Koja je korist od takvog istraživanja za današnje hrvatsko društvo?
lakota is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 10:44   #122
Quote:
lakota kaže: Pogledaj post
ti želiš napraviti istraživanje kojim bi analizirao učestalost turcizama u nestandardnom jeziku u regijama Hrvatske. Koja je korist od takvog istraživanja za današnje hrvatsko društvo?
Koja je korist o ijednog jezičnog istraživanja? Istraživanja se ne provode radi koristi već radi skupljanja znanja. To je korist.

Koja je korist u istraživanju naglasnih obrazaca imenica u govorima nekog mjesta na Pagu?

http://hrcak.srce.hr/file/99836

Koja je korist što je Janneke Kalsbeek provela godine proučavajući govore sela u središnjoj Istri?

http://home.medewerker.uva.nl/j.kalsbeek/

Nema direktne koristi, ali na dugi rok podaci se sklapaju u slagalicu iz koje se može rekonstruirati povijest utjecaja na neki kraj, seobe stanovništva, pa i nazrijeti utjecaji podjela u samom doseljavanju Slavena, a mogu se izvesti i zaključci koji su bitni za proučavanje jezika (dakle lingvistiku) uopće. To je znanost.

Kao da pitaš koja je korist od Higgsovog bozona. Za sad -- nikakva.

A sad na temu. Svaki OT bit će nagrađen kartonom.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 10:48   #123
Quote:
lakota kaže: Pogledaj post
OK. A ima li ta jezična tema ikakvu drugu svrhu osim omalovažavanja pojedinih regija i poticanja međuregionalne netrpeljivosti?
Evo recimo da sam ja u zakladi za znanost a ti želiš napraviti istraživanje kojim bi analizirao učestalost turcizama u nestandardnom jeziku u regijama Hrvatske. Koja je korist od takvog istraživanja za današnje hrvatsko društvo?
(1) Zašto od forumske teme treba biti koristi? Što misliš, koliki je postotak tema na ovom forumu baš koristan?

Ovo je forum. Tu se ljudi okupljaju da raspravljaju o temama koje ih zanimaju ili zabavljaju. Ako te ne zanima i ne zabavlja, idi negdje drugdje. Otvori neku temu koja će biti korisna.

(2) Koja je korist od jezične znanosti uopće? Čemu uopće filologija?

EDIT: Sorry, Daniel; nisam vidio da si ti već odgovorio.
Emericzy is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 11:34   #124
Quote:
lakota kaže: Pogledaj post
Ti si baš težak slučaj.
Jasno je preneseno značenje riječi vukojebina kao i korjen riječi. Samo tebi nije jasno šta sam ja time rekao a to je da se u zabačenim sredinama mogu sačuvati neke pozitivne vrijednosti koje se u velegradu izgube kao što je suživot s prirodom. Ali problem vas urbanih fašista je što mislite da je inteligencija urođena po mjestu rođenja pa slabo vježbate mozak.
Ja ne omalovažavam Hrvatsku niti bilo koji njen kraj, istina je da nemamo organiziranost, discipliniranost i radne navike kao Njemci a uz to imamo i problema s alkoholizmom. Istina je i da nam je poljoprivreda tehnološki zaostala te u mnogim kulturama danas imamo manje prinose nego prije 20 godina.
I kakve veze imaju vukojebine (zabačene sredine), pozitivne vrijednosti, njemačka organiziranost i alkoholizam s turcizmima u hrvatskom jeziku?
Zašto trolaš?
Nikolitsa is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 11:38   #125
Quote:
joe enter kaže: Pogledaj post
Žlica je nastala od ližica(pominje se u starim srpskim tekstovima) što znači da je od glagola lizati.
Nema veze s turcizmima, ali moram ovo ispraviti: žlica je nastalo od l6žica (s time da ovo '6' označava poluglas koji se nekad gubi, a nekad prelazi u 'a'. Dakle, ima u korijenu riječ "laž", to je "lažna ruka". U standardnom hrvatskom je došlo do metateze, dakle 'l' i 'ž' su zamijenili mjesta, a u dijalektu do prijelaza 'l' u 'o', pa se u Dubrovniku i okolici za žlicu kaže 'ožica'.
Na sličan način je nastao i naziv mjeseca 'ožujak' od 'l6žujak', dakle to je "varljivi mjesec".
Martian7 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 16:56   #126
Quote:
Martian7 kaže: Pogledaj post
Nema veze s turcizmima, ali moram ovo ispraviti: žlica je nastalo od l6žica (s time da ovo '6' označava poluglas koji se nekad gubi, a nekad prelazi u 'a'. Dakle, ima u korijenu riječ "laž", to je "lažna ruka". U standardnom hrvatskom je došlo do metateze, dakle 'l' i 'ž' su zamijenili mjesta, a u dijalektu do prijelaza 'l' u 'o', pa se u Dubrovniku i okolici za žlicu kaže 'ožica'.
Na sličan način je nastao i naziv mjeseca 'ožujak' od 'l6žujak', dakle to je "varljivi mjesec".
Postoji bolji znak u većini fontova: ь (Unicode 044C), dakle lьžica i lьžujьkъ (HJP kaže lъžujьkъ), s tim da je razvoj malo neočekivan -- očekivali bismo ožica i ožujak svugdje.

U češkom je danas http://cs.wikipedia.org/wiki/L%C5%BE%C3%ADce

Opet, meni je etimologija s laž malo nesigurna.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 17:01   #127
Zanima me 'hajde', 'ajde', itd. Da li je to nekakva složenica na turskom?

U čakavici se kaže 'amo ča' ili 'omo ča' ali to nema vez s ovim turcizmom nego je derivat iz 'hodimo ča' iako je slično pa je zbunjujuće.

Da li je IE veza u pitanju pa bi tursko 'hajde' u sebi također sadržalo glagol 'ići?
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 19:19   #128
Quote:
Martian7 kaže: Pogledaj post
Nema veze s turcizmima, ali moram ovo ispraviti: žlica je nastalo od l6žica (s time da ovo '6' označava poluglas koji se nekad gubi, a nekad prelazi u 'a'. Dakle, ima u korijenu riječ "laž", to je "lažna ruka". U standardnom hrvatskom je došlo do metateze, dakle 'l' i 'ž' su zamijenili mjesta, a u dijalektu do prijelaza 'l' u 'o', pa se u Dubrovniku i okolici za žlicu kaže 'ožica'.
Na sličan način je nastao i naziv mjeseca 'ožujak' od 'l6žujak', dakle to je "varljivi mjesec".
Stari naziv za mesec mart je i Lažitrava.

Zanimljivo ti je ovo , ali mislim da je ipak dolazi od lizati , jer kako sam ranije u postu naveo ne znam kako bi se nazvao proces stavljanja kašikom tečne ili kašaste hrane u usta osim što se nekad davno "lizala žlica(ližica-kašika)" , srkati se odnosi na zvuk , a čvrsta hrana se jednostavno jede.

p.s
Ožujsko pivo-lažno pivo.
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 19:28   #129
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Zanima me 'hajde', 'ajde', itd. Da li je to nekakva složenica na turskom?

U čakavici se kaže 'amo ča' ili 'omo ča' ali to nema vez s ovim turcizmom nego je derivat iz 'hodimo ča' iako je slično pa je zbunjujuće.

Da li je IE veza u pitanju pa bi tursko 'hajde' u sebi također sadržalo glagol 'ići?
Na predhodnim stranicama smo se dotakli kako turcizmi imaju paralele sa domaćim kovanicama i rečima zatstupljenim u slovenskim jezicima.

Ajde može doći od povezivanja slovenskog uzvika "aj" i "de"

"De" dolazi od "dela" ili od "deder" , tj.meni u Crnoj gori kad pitam mogu li uzeti nešto odgovara se sa "dela" ili "de uzmi".

I samo se na "ajde" doda "h" i dobiješ hebeni turcizam "hajde".

joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 19:34   #130
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Zanima me 'hajde', 'ajde', itd. Da li je to nekakva složenica na turskom?
Hajde je direktno iz turskog haydi što znači točno "hajde" (c'mon).

Slično je i u grčkom άντε od haydi, pa i kao u štokavskim govorima ima i množinu (kao hajdemo, hajdete): άντεστε, koristi se kao i u srpskom hajde da..

http://hellenisteukontos.blogspot.co...-both-and.html

I u albanskom imaš hajt, hajde s istim značenjem...

Po turskom etim. rječniku riječ je o složenici hay+de, di:

http://www.nisanyansozluk.com/?k=haydi
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2012., 19:51   #131
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Hajde je direktno iz turskog haydi što znači točno "hajde" (c'mon).

Slično je i u grčkom άντε od haydi, pa i kao u štokavskim govorima ima i množinu (kao hajdemo, hajdete): άντεστε, koristi se kao i u srpskom hajde da..

http://hellenisteukontos.blogspot.co...-both-and.html

I u albanskom imaš hajt, hajde s istim značenjem...

Po turskom etim. rječniku riječ je o složenici hay+de, di:

http://www.nisanyansozluk.com/?k=haydi
Aj+de

Ukucaj aj i de(dela) na hjp pa ćeš videti čistu logiku.
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2012., 03:50   #132
Quote:
joe enter kaže: Pogledaj post
Ooo glupe li priče oko hebene kese.

Srbi i mnogi Hrvati su jako retko koristili reč "kesa" dok nije se pojavilo potrošačo društvo i prodavnice pre nekoliko decenija.
I ljude koji su živeli pod osmanskim uticajima ono u čega su nosili kupljene proizvode je podsetilo na kesu tj.ono u čega se nosio novac ili duvan obešen o pojas.

Orginalna kesa se pravila od ovnovskih ili volujskih muda tjod kože od muda.

Inače vrećica je umanjenica od vreće , i mogu reći da su Srbi,Bošnjaci i mnogi Hrvati bogatiji za jedan izraz u najorginalnijem mogućem smislu od onih kojima se diže pritisak kad čuju reč kesa.
Vidiš, vidiš, zanimljivo. Moja pokojna tetka po ćaletu, Dalmatinka/Crnogorka koja je najveći dio svog života živjela u Splitu je govorila kesa kada je htjela označiti muda, olitiga jaja, testise... ali ljudske.
BlackQ is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2012., 09:39   #133
Quote:
Martian7 kaže: Pogledaj post
Nema veze s turcizmima, ali moram ovo ispraviti: žlica je nastalo od l6žica (s time da ovo '6' označava poluglas koji se nekad gubi, a nekad prelazi u 'a'. Dakle, ima u korijenu riječ "laž", to je "lažna ruka". U standardnom hrvatskom je došlo do metateze, dakle 'l' i 'ž' su zamijenili mjesta, a u dijalektu do prijelaza 'l' u 'o', pa se u Dubrovniku i okolici za žlicu kaže 'ožica'.
Na sličan način je nastao i naziv mjeseca 'ožujak' od 'l6žujak', dakle to je "varljivi mjesec".
Quote:
joe enter kaže: Pogledaj post
Stari naziv za mesec mart je i Lažitrava.

Zanimljivo ti je ovo , ali mislim da je ipak dolazi od lizati , jer kako sam ranije u postu naveo ne znam kako bi se nazvao proces stavljanja kašikom tečne ili kašaste hrane u usta osim što se nekad davno "lizala žlica(ližica-kašika)" , srkati se odnosi na zvuk , a čvrsta hrana se jednostavno jede.

p.s
Ožujsko pivo-lažno pivo.
"srkati" se ne odnosi samo na zvuk, to je radnja - gutati u manjim obrocima preko jezika sa uvlačenjem zraka (a ne livati odmah u grlo kao što se pije) - zato što je nešto vruće, da se ne opeče grlo! Uopće se ne odnosi isključivo na zvuk, zvuk je popratna pojava mada 'srk' tu jest onomatopeja.
Također, žlica ne služi za lizanje, a ni za srkanje. Još nisam čuo da netko "liže" žlicu sa juhom ili kašom. Možda žlice ližu djeca kad je na žlici eurokrem (nekad), nutela (danas), marmelada ili med (oduvijek).

Bit će da je žlica ipak od "lažica", kao i mjesec ožujak od "lažujak". To ima smisla.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon

Zadnje uređivanje Liburn : 28.09.2012. at 10:26.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2012., 12:46   #134
Quote:
BlackQ kaže: Pogledaj post
Vidiš, vidiš, zanimljivo. Moja pokojna tetka po ćaletu, Dalmatinka/Crnogorka koja je najveći dio svog života živjela u Splitu je govorila kesa kada je htjela označiti muda, olitiga jaja, testise... ali ljudske.
To je jedina upotreba riječi kesa koju sam ikad čuo u purgerskom kajkavskom. Kad bi ka stvar bila sjajna, baka bi rekla, Glanca se kak pesja kesa.
Emericzy is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2012., 16:58   #135
Quote:
Emericzy kaže: Pogledaj post
To je jedina upotreba riječi kesa koju sam ikad čuo u purgerskom kajkavskom. Kad bi ka stvar bila sjajna, baka bi rekla, Glanca se kak pesja kesa.
Eto vidiš da ti ipak zli štokavci nisu nametnuli kajkavcima kesu.

Rekao sam već da reč kesa koja označava plastične ili papirne vreće(ice) počela koristiti tek u SFRJ i to negde 70' godina.

Kod nas se ne kaže tako već "K'o pasje mudo sija" , i prvi put čujem tu kajkavsku varijatnu sa tim zlim turcizmom.

Quote:
BlackQ@
Vidiš, vidiš, zanimljivo. Moja pokojna tetka po ćaletu, Dalmatinka/Crnogorka koja je najveći dio svog života živjela u Splitu je govorila kesa kada je htjela označiti muda, olitiga jaja, testise... ali ljudske.
Da , kaže se i kesa za jaja , ali je češće "mošnje".

A mošnje(a) je takođe naziv za kožnu kesu gde se nosio duvan,novac,...tj.to je kesa.
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2012., 17:19   #136
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
"srkati" se ne odnosi samo na zvuk, to je radnja - gutati u manjim obrocima preko jezika sa uvlačenjem zraka (a ne livati odmah u grlo kao što se pije) - zato što je nešto vruće, da se ne opeče grlo! Uopće se ne odnosi isključivo na zvuk, zvuk je popratna pojava mada 'srk' tu jest onomatopeja.
Također, žlica ne služi za lizanje, a ni za srkanje. Još nisam čuo da netko "liže" žlicu sa juhom ili kašom. Možda žlice ližu djeca kad je na žlici eurokrem (nekad), nutela (danas), marmelada ili med (oduvijek).

Bit će da je žlica ipak od "lažica", kao i mjesec ožujak od "lažujak". To ima smisla.
A čemu onda služi žlica?! , kako se zove ta radnja kad je čovek koristi?!

Šta su mogli stari Sloveni raditi sa žlicom?!

Ja sam siguran da nisu imali juhu(supu) , već su imali kaše , to je ona gusta stvar koja se pravi od ovsa,ječma,...i ostalih žitarica.
I kad su se jele te kaše ona nije mogla da poteče u usta i grlo , već si je usnama ili jezikom pokupio sa žlice(kao europkrem i nutela), a taj proces se može nazvati lizanjem.
Danas se kaže da si jeo eurokrem ili nutelu sa kašikom , ali ranije kao i danas uostalom osim što je glagol jesti opšti pojam on se ipak odnosi na čvrstu hranu.

Ovo sa lažnom rukom zaista zvuči super i ima neke logike , ali mislim da ipak nije to u pitanju.
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2012., 17:06   #137
Quote:
joe enter kaže: Pogledaj post

A čemu onda služi žlica?! , kako se zove ta radnja kad je čovek koristi?!

Šta su mogli stari Sloveni raditi sa žlicom?!

Ja sam siguran da nisu imali juhu(supu) , već su imali kaše , to je ona gusta stvar koja se pravi od ovsa,ječma,...i ostalih žitarica.
I kad su se jele te kaše ona nije mogla da poteče u usta i grlo , već si je usnama ili jezikom pokupio sa žlice(kao europkrem i nutela), a taj proces se može nazvati lizanjem.
Danas se kaže da si jeo eurokrem ili nutelu sa kašikom , ali ranije kao i danas uostalom osim što je glagol jesti opšti pojam on se ipak odnosi na čvrstu hranu.

Ovo sa lažnom rukom zaista zvuči super i ima neke logike , ali mislim da ipak nije to u pitanju.
- Kašika je turcizam, a kaša slavenizam. Po Petru Skoku kašika je od turskog korijena [kaš], što znači trljati, a kaša od praslavenskog korijena [kaš], u značenju cijediti.

- Skok dovodi žlicu u vezu s lizati. Piše "žlica bi značila ono što se oblizuje".
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2012., 19:47   #138
Kod nas se i dan danas, ovaj alat za jesti juhu, zove "LЪžica" (лъжица). Zapravo nikad mi nije palo na pamet da to povežem s "laž", ali ista je riječ i deminutiv od "laž" - "лъжа - лъжица"

Zadnje uređivanje HawkStr : 29.09.2012. at 19:54.
HawkStr is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2012., 20:22   #139
Quote:
HawkStr kaže: Pogledaj post
Kod nas se i dan danas, ovaj alat za jesti juhu, zove "LЪžica" (лъжица). Zapravo nikad mi nije palo na pamet da to povežem s "laž", ali ista je riječ i deminutiv od "laž" - "лъжа - лъжица"
Prvi put čujem da postoji deminutiv od reči "laž" , tj. u srpskom i hrvatskom jeziku toga nema , ako ima u bugarskom ja sam stvarno zadivljen.
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.09.2012., 03:00   #140
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Hajde je direktno iz turskog haydi što znači točno "hajde" (c'mon).

Slično je i u grčkom άντε od haydi, pa i kao u štokavskim govorima ima i množinu (kao hajdemo, hajdete): άντεστε, koristi se kao i u srpskom hajde da..

http://hellenisteukontos.blogspot.co...-both-and.html

I u albanskom imaš hajt, hajde s istim značenjem...

Po turskom etim. rječniku riječ je o složenici hay+de, di:

http://www.nisanyansozluk.com/?k=haydi
Ima i u rumunjskom haide. A znači... pogodi šta
Tut-tut is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:04.