M - Republika Malta

[PowerLock]

Republika Malta je jedna od malog broja država i/ili teritorija o kojoj na dosadašnjem pedeefu Svijet nismo imali specijaliziranu zbirnu temu, pa je stoga i jedina država članica Europske Unije zbivanja u kojoj ćemo po prvi put početi sustavno pratiti na ovom novom pedeefu.

O Malti nam je vjerovatno poznat u Hrvatskoj često spominjani mit da je riječ o nezavisnoj državi veličine našega otoka Hvara. Kao i mnogi mitovi nije potpuno točan, glavni malteški otok koji ima isto ime kao i država doista je skoro pa precizno identičan veličini otoka Hvara (odstupanja su manje od 3 četvorna kilometra, ovisno da li se u Hvar računa i otočić Šćedro ili ne), no osim glavnog otoka Maltu još čini i otočić Comino (katolici vjeruju da je na njemu Isusov apostol Sveti Pavao doživio brodolom na putu iz Levanta u Rim koji je, naravno, preživio) te otok Gozo - pa je tako ukupna površina države Malta ipak za nekih 40% veća od površine Hvara.

Slično Hrvatskoj i Malta ima više pripadnika svoga autohtonog naroda raseljenog u Svijetu nego što ih danas obitava u domovini. Dok na arhipelagu po posljednjim procjenama živi oko 450.000 stanovnika (a po posljednjem popisu iz 2007-e godine 410.000) nešto više od pola milijuna Maltežana raseljeno je po svijetu i to najviše u Australiji i na Novom Zelandu te Velikoj Britaniji. A nešto manje u Južnoj Africi i u Kaliforniji - gdje su također došli u doticaj sa Hrvatima sa kojima su na prelazu iz 19-og u 20-o stoljeće zajednički ustanovili centar ribolovne industrije i luku San Pedro, a iz kojeg je danas niknula jedna od najvećih svjetskih komercijalnih luka - "The Port of Los Angeles".

Maltežani su (odnosno njihova trgovačka flota) također i narod koji je, vješto iskoristivši Rat za španjolsko kraljevsko naslijeđe, kolonizirao Gibraltar, a formalno navodeći da to čine u ime Habsburgovaca, to jest njihovog kandidata za španjolski tron, čime su u početku dobili suglasnost lokalnog španjolskog stanovništva za uspostavu javne vlasti na gibraltarskom grebenu, ali su odmah nakon toga zatražili i dobili oružanu zaštitu britansko-nizozemske ratne flote, da bi po okončanju rata Mirovnim ugovorom iz Utrechta Gibraltar trajno pripao Britanskom imperiju. Zanimljivo je da je na temelju te crtice iz povijesti tijekom šezdesetih godina karizmatični borac za nezavisnost malteške države, njen prvi i dugogodišnji premijer (i važan Titov saveznik u projektu nastanka Pokreta nesvrstanih) laburist Dom Mintoff zatražio da u sastav nezavisne Republike Malte uđe i Gibraltar. Takav prijedlog međutim nije naišao na pozitivnu reakciju lokalnog stanovništva na Gibraltaru (koji su i danas najvećim dijelom malteškog podrijetla), iako je španjolski General Francisco Franco bio iskazao zanimanje za isti, te je Doma Mintoffa pozvao da ga posjeti u Madridu, što je on međutim odbio.

Toliko o malteškoj povijesti.

A gdje je Malta danas?

U trenutku pisanja ovog uvodnog posta tri teme dominiraju dinamičnim političkim životom male mediteranske države (dinamičnim i stoga jer u nešto manje od 50 godina malteške nezavisnosti, nacionalni parlament je više od 25 godina funkcionirao u uvjetima bojkota jedne od dvije vodeće političke stranke u zemlji: Laburista i Nacionalista. Izabrani zatupnici oporbe bi jednostavno bojkotirali rad parlamenta kada bi druga stranka bila na vlasti).

1. Privatizacija nacionalne zrakoplovne tvrke Air Malta

2. Prijedlog Vlade da ponudi na prodaju državljanstvo Malte (i Europske Unije) svim zainteresiranim strancima po cijeni od €650.000 po osobi.

3. Inicijativa britanske Vlade da Malta bude domaćin slijedećeg samita predsjednika Vlada i državnih poglavara zajednice naroda britanskog Commonwealtha 2015-e godine.

Predlažem da zainteresirani za rasprave o Malti i njenoj politici krenu sa jednom od ove tri teme i tako pokrenemo diskusiju.

.

[master_mind_]

Inače na Malti je tijekom 20ih i 30ih postojao jak pokret za ujedinjenje sa Italijom čiji je glavni promotor bila upravo Nacionalistička stranka. Čelnici te stranke netom prije početka Drugog svjetskog rata prognani su u Ugandi od strane Britanaca. S početkom Drugog svjetskog rata taj pokret je izgubio popularnost među stanovništvom. U 19. stoljeću jedan od programa samih liberala bilo je ujedinjenje sa Italijom.

Danas pak talijanski je na Malti nešto kao engleski u ostatku svijeta. Razlog je blizina Italije i to da su talijanske TV postaje jako popularne na Malti.

Što se tiče malteškog jezika, on je podrijetlom arapski sa puno riječi porijeklom sa europskog kontinenta. Katolička vjera državna religija a velika većina Maltežana su veoma religiozni.

[PowerLock]

master_mind_ kaže:

Danas pak talijanski je na Malti nešto kao engleski u ostatku svijeta.

Da, ljudi ga razumiju, i ako talijan dođe na Maltu neće se izgubiti, to jest pričati će s njim na talijanskom (a i malteški će vjerovatno moći shvatiti jer je osim na arapski naslonjen i na talijanski) ali da talijanskog ima u javnoj uporabi... pa baš i nema

Inače ova crtica o Nacionalistima kao zagovornicima ujedinjenja sa Italijom je zanimljiva, jer mi se čini da su baš oni danas politička stranka koja je puno bliža Velikoj Britaniji nego Laburisti, a što je vidljivo i iz činjenice da javni mediji (novine Times of Malta, radio i TV stanice) bliske Nacionalističkoj stranci sve odreda koriste engleski jezik, dok one koje su pod okriljem laburističke stranke koriste malteški.

Isto je i sa školstvom: Škole u koje Nacionalisti šalju svoju djecu (uglavnom privatne a dvije najveće sa internatskim smještajem St Edward's College i De La Salle College imaju i veliki broj međunarodnih učenika čiji roditelji rade u arapskim zemljama sjeverne Afrike i srednjeg istoka) koriste ne samo engleski jezik nego doslovno i britanski nacionalni kurikulum (uključivo sa maturom koja se provodi na temelju "GCE O Level" i "GCE A Level" ispitnih materijala Sveučilišta u Oxfordu i u Londonu) dok Laburistima tako nešto ne pada na pamet i djecu šalju isključivo u škole na malteškom jeziku koje rade po malteškom nacionalnom kurikulumu - oba dva malteški i britanski uživaju ravnopravnu zakonsku zastupljenost - laburistička vlada je 1984 godine pokušala zabraniti britanski školski program ali je odustala nakon što su se doslovno sva djeca upisana u škole na engleskom jeziku ljeta te godine odselila sa Malte u Veliku Britaniju gdje su dobili stimpedije za školovanje u britanskim internatima, ali su se već za Božić vratili doma jer je Vlada odustala od zabrane i ponovo dopustila otvaranje škola na engleskom jeziku.

.

[Michael Collins]

I ja koik osam skužio da su više Nacionalisti protiv ujedinjenja s Italijom, dok su pobornici iste danas mnogo manje značajni nego prije

[PowerLock]

Michael Collins kaže:

I ja koik osam skužio da su više Nacionalisti protiv ujedinjenja s Italijom, dok su pobornici iste danas mnogo manje značajni nego prije

Master je u pravu - povijesno gledano, to jest u vrijeme Mussolinija, Nacionalisti doista jesu bili protiv Britanije i za ujedinjenje sa Italijom, no kasnije su "promijenili stranu" i to suočeni sa jakim marksističkim uplivom tijekom borbe za nezavisnost koju su pokrenuli Laburisti dobrim dijelom sponzorirani u početku od strane Sovjetskog saveza a kasnije Titove Jugoslavije koja je Maltu nakon stjecanja nezavisnosti 1964-e uspjela privući u Pokret nesvrstanih. Tada se Nacionalisti odriču zalaganja za ujedinjenje sa Italijom (jer je i u Italiji ljevica tada bila relativno snažna i nisu u njoj nalazili saveznika) te se ponovo okreću Britaniji, a upravo prva Nacionalistička vlada u kasnim osamdesetima Maltu uvodi u članstvo britanskog Commonwealtha, dok članstvo Malte u Pokretu nesvrstanih spušta na razinu "promatrača" (kao što je i Hrvatska danas).

[Michael Collins]

Inače, meni je doista ludilo koliko je Malta zapravo mala a ima 400.00 stanovnika, mi bi na Krku mogli onda imati toliko

[PowerLock]

Michael Collins kaže:

Inače, meni je doista ludilo koliko je Malta zapravo mala a ima 400.00 stanovnika, mi bi na Krku mogli onda imati toliko

Također država koja od turizma godišnje zarađuje 12 milijardi eura (5 više nego Hrvatska), koja drži rekord u brodograđevnoj industriji sa najvećim suhim dokom za remont brodova u Europi, i koja je usprkos razvijenoj turističkoj industriji uspijela svejedno izgraditi, imati i održavati više crkvi nego hotela

I kad smo kod katoličke crkve na Malti - neizostavno treba spomenuti Rotundu u Mosti (službeni naziv Katedrala uznesenja Svete Marije vazda djevice):



Riječ je o crkvi sa četvrtom najvećom samostojećom kupolom na svijetu (nakon Sv. Petra u Vatikanu, Katedrale Sv. Pavla u Londonu i Aja Sofije u Istambulu) sa kojom je vezano i jedno od Vatikana priznato čudo: Tijekom njemačkog teškog bombardiranja Malte u nedjeljno jutro 9. travnja 1942.g. bomba njemačkog Luftwafea sa 200 kilograma eksploziva probila je kupolu Rotunde u Mosti i upala u prepunu Katedralu za vrijeme održavanja nedjeljne Svete Mise - ali niti je eksplodirala, niti je u Crkvi bilo koga ozlijedila. Bomba se i danas nalazi izložena u predvorju katedrale i predstavlja jednu od najvećih turističkih znamenitosti Malte.

[master_mind_]

PowerLock kaže:

Da, ljudi ga razumiju, i ako talijan dođe na Maltu neće se izgubiti, to jest pričati će s njim na talijanskom (a i malteški će vjerovatno moći shvatiti jer je osim na arapski naslonjen i na talijanski) ali da talijanskog ima u javnoj uporabi... pa baš i nema

.

Nisam mislio da je postoje javne ploče sa talijanskim natpisima ili nešto slično već da Maltežani imaju RAI1 i ostale talijanske programe, pa da na taj način većina Maltežana nauči talijanski (nešto kao engleski u Hr). To nam je barem rečeno od turističkog vodiča kada sam osobno imao prilike boraviti na Malti (imao sam i prilike biti u Rotundi).

[PowerLock]

master_mind_ kaže:

(imao sam i prilike biti u Rotundi).

Sad baš čitam opet taj svoj post o rotundi i nešto mi je upalo u oči pa odmah želim upozoriti forumsku javnost prije nego istražim gdje je došlo do kuršlusa. Naime ako je 6. travnja 1941 bombardiran Beograd a to je bila Nedjelja, onda 9. travnja 1942 kada je bombardirana Malta u kalendarskom smislu nikako nije mogla također biti Nedjelja

Neko mi je nešto podvalio - nadam se da nije Vatikan

[Energija X]

Stara tema, ali zanima me što je danas na Malti.

[sunshinestar]

Mislim da baš ništa zanimljivog u političkom smislu.

Ponekad znaju oglasiti neke poslove na hrvatskom jeziku, ali mislim da ni to nije vezano za politiku.

Bojim se da je to vrlko dosadno mjesto, bapsko što se tiče politike. Vjerojatno dnevne politike ima, ali mi nismo u to upućeni, niti nas zanima, niti to ima veze sa globalnim kretanjima.
Tamo nema ruskih špijuna ni hakera

[Energija X]

To je jedno mjesto koje me zanima. To što je dosadno je i najbolja stvar. Zašto? Zato što su te zemlje koje se ne upliću u svjetsku politiku previše. Zadnju važnu vijest koju sam pročitao je tučnjava Hrvata i Srba, a to je samo strani utjecaj. I, nasreću, niti ne pratim nogomet. Ili o padu zrakoplova, ai to nije nešto šo su oni prouzročili.

[DJTcro]

sunshinestar kaže:

Mislim da baš ništa zanimljivog u političkom smislu.

Ponekad znaju oglasiti neke poslove na hrvatskom jeziku, ali mislim da ni to nije vezano za politiku.

Bojim se da je to vrlko dosadno mjesto, bapsko što se tiče politike. Vjerojatno dnevne politike ima, ali mi nismo u to upućeni, niti nas zanima, niti to ima veze sa globalnim kretanjima.
Tamo nema ruskih špijuna ni hakera

Ali ima puno pijanih engleskih turista.

[Energija X]

O, da, čuo jesam da je tu puno tuluma. To je bio i jedan od prijedloga za maturalno putovanje u srednjoj školi.

[njami njami]

Dosadne zemlje su najsigurnije zemlje.

[Michael Collins]

DJTcro kaže:

Ali ima puno pijanih engleskih turista.

Nisam imao dojam o Mlati kao nekoj ultra partijanerskoj oazi.

Mislim da ipak nije kao Baleari ili neki grčki otoci.

[pekmez_]

treba li radna dozvola za rad na malti? na nekoj od stranica u potrazi sam nasao "za rad u sljedećim državama možda ćete trebati radnu dozvolu" , a medu njima austrija, malta i slovenija(?!). Zanima me sto to znaci "mozda", treba li i je li ju komplicirano ishodit?

[Michael Collins]

pekmez_ kaže:

treba li radna dozvola za rad na malti? na nekoj od stranica u potrazi sam nasao "za rad u sljedećim državama možda ćete trebati radnu dozvolu" , a medu njima austrija, malta i slovenija(?!). Zanima me sto to znaci "mozda", treba li i je li ju komplicirano ishodit?

Treba radna dozvola.
Malta, Britanija, Nizozemska, Austrija i Slovenija do 1.7.2018. moraju odlučiti hoće li otvoriti, ili će produžiti još maksimalno do 1.7.2020.

Ne znam doduše koliko je lako ili teško dobiti radnu dozvolu do tada.

[Hlebyn]

Auto-bombom ubijena je malteška novinarka koja je razotkrivala korupciju:
https://www.theguardian.com/world/20...ers-journalist
Daphne Caruana Galizia, a blogger whose investigations focused on corruption, was described as a ‘one-woman WikiLeaks’

Bila je vrlo popularna, njen blog je imao više klikova nego svi drugi malteški mediji zajedno.
Na primjer, odigrala je (zajedno sa sinom) veliku ulogu u razotkrivanju "Panamskih papira".
Otkrila je i objavila da je supruga malteškog premjera Muscata vlasnica upletene panamske firme.
Ubojstvo se dogodilo nakon što je Muscat ipak ponovo dobio izbore. Ipak, ima i drugih sumnjivih jer je zbog rodijačkog kapitalizma kritizirala sve, uključujući najjaču opoziciju, a premijer Muscat je oštro osudio to umorstvo.

Julian Assange je ponudio 20000 Eura nagrade za informacije o ubojicama.

Još neki linkovi o tome:
http://www.politico.eu/article/leadi...d-by-car-bomb/
http://time.com/4985188/malta-journa...lled-car-bomb/
https://www.standard.co.uk/news/worl...-a3660391.html
"Her journalistic work recently alleged that the Maltese prime minister Joseph Muscat’s wife received $1 million from Azerbaijan’s president's daughter, Leyla Aliyeva, through an offshore firm."

[BramaFix]

PowerLock kaže:

Također država koja od turizma godišnje zarađuje 12 milijardi eura (5 više nego Hrvatska), ...

Koliko je ovo točno?

Malo mi to zvuči previše za državu veličine Splita i okolice što se stanovništva tiče... ktome su otok, što bi reklo da se autom ne može do njih

Samim tim, dakako, gosti koji stižu itekako više troše, ali... 12 mlrd?