Budizam

[svatiti]

Pitnanje
Ima li u Budizmu nešto kao nalik na Kršćanstvo i sl. nešto kao na pojam stvaraoc ili ti Bog. Često se spominje u Budizmu ili mi koji dovoljno ne poznajemo taj sistem vjerovanja, ništavilo kao krajnim cilj postojanja ili je to naše nerazumjevanje tog pojma .
Jesu li kad ratovali različite dogme nešto kao u kršćanstvu protestanti ,katolici ?
Evo pitanja za početak ,Hvala

[tehuti]

svatiti kaže:

Pitnanje
Ima li u Budizmu nešto kao nalik na Kršćanstvo i sl. nešto kao na pojam stvaraoc ili ti Bog. Često se spominje u Budizmu ili mi koji dovoljno ne poznajemo taj sistem vjerovanja, ništavilo kao krajnim cilj postojanja ili je to naše nerazumjevanje tog pojma .
Jesu li kad ratovali različite dogme nešto kao u kršćanstvu protestanti ,katolici ?
Evo pitanja za početak ,Hvala

Budizam je ateistička religija. Doduše, možda bolje reći ne-teistička. Nema boga stvoritelja, no ima devocije prema određenim bićima i ljudima i to samo u određenim pravcima i praksama, mada to ne čini filozofsku srž budizma. U samoj srži, u izvornom Pali kanonu, koliko sam ja svjestan nema nikakvih afirmativnih ideja o bogu/bogovima iako se možda spominje koja religijska ili mitološka figura.

Praznina nije esencijalno ništa cjenjenija od "punine". Metafizički odnosi su možda drugačiji u npr. Zenu i Mahayani općenito nego u Theravadi. Praznina po Theravadi znači da je inherentna priroda svih fenomena - praznina, tj. ni jedan fenomen nema samostalno neovisno niti trajno postojanje. Ne znači da fenomen ne postoji, već da nije objekt niti da ima zasebno postojanje, niti nastavlja svoje postojanje u istom obliku.

U Zenu je više praznina odnosno sunyata istovjetna samsari - nema razlike između relativne i objektivne percepcije, obje su u Buda-prirodi. Praznina je isto samo instrumentalna, ne pretpostavlja se kao neko stanje postojanja niti kao odvojena razina, već kao nevezanost za sadržaje uma.

Doduše, unutar Zena isto ima različitih mišljenja. Kyoto škola navodno smatra Prazninu ne samo fenomenološki točnom, nego i ontološki - da je Praznina neko izvorno stanje bivanja i time poželjna. Ima sigurno još račvanja, no ne mogu se bez referenci svih sjetiti.

Ne mogu potvrditi, ali mislim da je Buda izričito pobio ideju boga stvoritelja i bitnost te činjenice za Dharmu. Više je bio agnostičan po cijelom tom pitanju i rekao je da to nije bitno za cilj prekida patnje u ljudskom umu i životu.

Problem je sa zapadnjačkim razumijevanjem pojma praznine. Mi to uvijek objektiviziramo, po uzoru na naše zapadne heroje Platona i Aristotela. No istočna logika je malo drugačija. Kao što ništa u budističkoj doktrini nije objektno-orijentirano već procesno-orijentirano, praznina nije stvar niti dimenzija niti objekt. Ona se kao pojam u budizmu striktno koristi u određenom kontekstu, jer ih ima više. Neki su epistemološki, neki ontološki (mada minimalno) a neki fenomenološki i psihološki.

[Beljki]

svatiti kaže:

Pitnanje
Ima li u Budizmu nešto kao nalik na Kršćanstvo i sl. nešto kao na pojam stvaraoc ili ti Bog. Često se spominje u Budizmu ili mi koji dovoljno ne poznajemo taj sistem vjerovanja, ništavilo kao krajnim cilj postojanja ili je to naše nerazumjevanje tog pojma .
Jesu li kad ratovali različite dogme nešto kao u kršćanstvu protestanti ,katolici ?
Evo pitanja za početak ,Hvala

Nema stvoritelja.

Odnos prema tim pitanjima se donkekle razlikuje u razlicitim tekstovima.

Neki npr na metafizicka pitanja odgovaraju u smislu kako to nije bitno jer ne utjeca na osnovni problem kojim se (kao budisti) bavimo - ljudske patnje. Recimo u jednom se poznatom koristi usporedba sa ranjenim covjekom koji se pita hiljadu pitanja oko toga sto se desilo, umjesto da izvadi strijelu i zaljeci ranu prvo. Budizam sebe dozivljava kao pragmaticku metodu "lijecenja bolesti patnje" inherentne ljudskoj egzistenciji pri cemu su metafizicka pitanja sekundarna.


Medjutim u nekim drugim tekstovima se razvija kozmologija, govori o bogovima i duhovnim svjetovima - medjutim i to je sve u konacnici dio samsare, a ne vjecno i samodostatno, odnosno sve je sustinske bez samostalnog i vjecnog postojanja i individualnosti, niti visa bica nisu toga iskljucena.

Sto se tice nastanka univerzuma opet ovisno o pristupu mogu smatrati kako je vjecan i nestvoren, kako postoji samo matriksoidna projekcija uma bez proverive stvarnosti odnosno pragmaticnije kako je nasa percepcija stvarnosti jedino sto imamo - da je i to jedino cime se mozemo baviti i buduci ne mozemo uopce znati sto je van toga, ima li ista objektivnost cak niti u materijalnom svijetu, kamoli metafizickom, da ta pitanja i nemaju smisla.

No kako god bilo boga tvorca se ili negira ili se pitanje ne smatra odgovorivim, ali se nigdje ne tvrdi da postoji.

Inace su sve shramana religije, ne samo budizam, ateisticke prirode kao i neke unutar brahmanizma/hinduizma koje su pod njihovim utjecajem poput samkhye (joga je slicna, ali teisticnija, tantra jos vise iako preuzima neke elemente samkhye)

Ne bih rekao da je cilj nistavilo. Cilj je nestanak patnje inherente egzistenciji i prekidanje uzrocno-posljedicnog kriga samsare. Nistavilo (praznina) je vise nesto sto se smatra inherentnom prirodom stvai, a uvid u to je element koji pomaze dostzanju nepristranosti, nevezanosti itd te prekidu kruga uvjetovane egzistencije (vezanosti i strasti vode u nerazumne aktivnosti, stvaraju posljedice, novi krug akcija i rekacija itd). Opcenito bi mogli reci da je budizam vise zainteresiran u svojom mistici u uvid o to sto jest kako jest nego u postizanju necega sto trenutno nije, osim samih uvida jasno.

[svatiti]

Hvala na odgovrima ,može još jedno pitanje?
Prije jedno godinu dana bio je dokumetarac o Kambođi ubijanjima za vrijeme Pol Pota i sad između ostalog ovaj dolazi do jednoga koji je ubijao po tim poljima i kao ovaj govori da se boji da ne završi u paklu tako nešto ,pa da se stalno moli ,sad kakva je njihov uvid na to ili je ovo bio loš prijevod tog pakla ,opet Thanks ,

[Beljki]

svatiti kaže:

Hvala na odgovrima ,može još jedno pitanje?
Prije jedno godinu dana bio je dokumetarac o Kambođi ubijanjima za vrijeme Pol Pota i sad između ostalog ovaj dolazi do jednoga koji je ubijao po tim poljima i kao ovaj govori da se boji da ne završi u paklu tako nešto ,pa da se stalno moli ,sad kakva je njihov uvid na to ili je ovo bio loš prijevod tog pakla ,opet Thanks ,

Budizam dozvoljava postojanje drugih svjetova, pa tako i raja i pakla. U tom smislu losa karma moze dovesti do rodjenja u paklu kao sto moze i do losijih uvjeta zivota u rodjenju na zemlji.

Na to se vjerojatno moze nadovezati pucka religioznost koja se bas ne bavi filozofijom i praksom vec je ritualno-sujevjerna i najcesce izmjesana sa lokalnim folklorom, animizmom, kultevima predaka i raznih lokalnih bozanstava i tome slicno. Cak je i krscanstvo poprimilo masu poganskih uvjerenja i obicaja, a u budizmu je to i lakse posto prema takvim stvarima ima relativno indiferentan stav (nebitno za krajnji cilj). Iako je i to pojednostavljivanje jer ima mase sukoba izmedju ortodoksnijih i manje ortodoksnih pravaca, pravaca povezanih sa razlicitim politickim mecenama i tako dalje...

Ma ne znam, tesko je bit pametan bez poznavanja konkretne situacije i povijesti religijskih uvjerenja u datom kraju pa ne mozeo znati koliko sto pripisati budizmu, a koliko lokalnom folkloru, no svakako niti sam budizam ne negira pakao, samo tvrdi da su i bogovi i nefizicki svjetovi jednako relativni, prolazni i uvjetovani kao i ovaj.

[Beljki]

svatiti kaže:

Jesu li kad ratovali različite dogme nešto kao u kršćanstvu protestanti ,katolici ?

Zaboravih ovo

Jesu

ne mogu reci koliko agresivno, koliko je vilo filozofskih, koliko politickih, koliko fizickih sukoba, koliko je zaista bilo oko doktrine, a koliko "politike", odnosno sukoba medju razlicitim organzacijama i redovima ili sukoba medju svjetovnim vojskama i politikama, ali koje su podrzavale razlicite pravce i denominacije pa onda vlastitim vojnim osigurale i njihove religijske "pobjede".

Vjerojatno je bilo od svega po malo. Ovog zadnjeg vjerojatno najvise, vladari su stalno ratovali, a cesto i promovirali religiju sa kojom su se povezali, to je vise manje univerzalno po cijelom planetu.

Takodjer je zasigurno bilo ideoloskih sukoba na teoloskoj razini.

Koliko je bilo fizickih sukoba pak potaknutih iskljucivo religijskim razlozima? E to mi je vec tesko raci, a jos manje koliko ih je bilo medju samim monaskim zajednicama, a ne kroz neki miks sa svjetovnim vlastima.

Ovako odokatvno pretpostavio bih da je na Tibetu moglo biti dosta "zivo" medju razlicitim skolama, znam da je zen tradicija ("juzna skola" ) koja je jedina opstala to (usprkos iskonstruiranoj si pseudopovijesti) postigla zbog politickih patronata, da su potisnute neke netheravadske skupine jugoistocne azije itd... ali to je onako, usputni komadici informacija, nisam se nikad time interesirao pa ne bi mogao konkretnije nista rec.

No sigurno je da nisu bili uvijek ultrapacifisti koji nikad nisu stvarali vjerske sukobe. Nisam siguran da to cak i ekstremno pacifisticni Jaini mogu rec, svaka organizirana skupina ljudi se prije ili kasnije nadje u nekim sukobima korz tako dugu povijest

E, sad mi pade napamet kako su se korjeski zenovci pomakljali ne tako davno medjusobno, a teoloski su potpuno isti, razdvojili se zbog administrativnih razloga u dva reda

uglavnom...

[LisenSvihPrava]

Odlicna tematika i za mene čak i previše teksta , ja imam pitanjce .
Da ne linkam video , nego da skratim priču . Jedan budistički monk priča ugl da budisti između ostalog koriste meditaciju kao praksu da bi u trenutku smrti mogli postati svijesni da umiru i da u biti treniraju cijeli život za to .
Upravo ta svijesnot ih jednio može izbaciti od ponovnog rođenja (u ovom svijetu valjda) , odnosno to im omogućuje da "assendaju" . Prva stvar isprike radi možda loše postavljenog pitanja,mogućih nejasnoća i lošeg vokabulara na ovu tematiku. Isto tako ukoliko bi glaso u anketi a neznam da li sam dovoljno kvalificiran s obzirom da imam gotovo svakodnevnu praksu meditacije (ali sam doneki noob kako bi se reklo, jer svakodnevna praksa nije duga, kojih 2 mjeseca). Ja derem isuovu molitvu kao mantru i prijmećujem kretanje daha njegove senzacije u abdomenima ili ulaska u nos ili vizualiziram da mi kroz treće oko ide udah . Svašata po malo . Di bi me kategorizirali . pod razno ?

[tehuti]

Nije spomenuto u uvodnim postovima, pa da nabacim:

Metta bhavana meditacija (njegovanje suosjećanja)

Jedna od vrlo popularnih praksi koja potječe iz Theravada budizma i Pali kanona (rani budistički spisi). "Metta" na pali jeziku doslovno znači "dobroćudnost/dobrohotnost/prijateljstvo/dobra volja" a "bhavana" znači kultivacija ili njegovanje. Praksa je doslovno posvećena u potpunosti stvaranju osjećaja bezuvjetnog suosjećanja prema svim bićima. Prakticira se tako da se afektivno unutar sebe ponavljaju fraze dobre volje i dobrih želja prema svim drugim svjesnim bićima, počevši od sebe, pa voljene osobe, neutralne osobe, pa sve do neprijatelja te na kraju za sva živa bića. U praksi gajimo želje da sva bića budu lišena nepotrebne patnje i da budu što više ispunjena svime onim što im je nužno i što pogoduje njihovom boljitku.

Npr. "neka sam miran, spokojan, neka sam zdrav, neka sam oslobođen nepotrebne patnje, "neka je /OSOBA koju zamišljamo/ mirna, spokojna, zdrava, neka je osoblođena patnje..."
itd.

Ima više fraza koje su direktno uzete iz starih budističkih spisa (Kakacupama Sutta, Kakacupama Sutta, Metta Sutta, Visuddhimagga). Upute se možda razlikuju ali uvijek je ista namjera. Dobro je također zamisliti drugu osobu i njenu patnju ili sreću kako bi lakše razvili namjeru za dobrom voljom ili pozitivnom emocijom koju želimo stvoriti i održavati spram druge osobe. Izvorni spisi često govore o "slanju" dobrohotnosti u različitim prostornim smjerovima.

Bitno je spomenuti da se osoba koja prakticira mettu, ne treba udubljivati u nečije emocije i stanja, jer treba gajiti nevezanost kroz praksu, samo bezuvjetnu dobru volju u svačijem smjeru bez obzira o kome se radi. Zamišljanje je samo od pomoći da se generira jači afekt, no afekt ne smije biti prejak - ovo nije molitva za ispunjenje neke želje već samo njegovanje pozitivnih emocija spram drugih tako da bi te iste emocije i djelovanja lakše prenijeli u svakodnevnicu. Ovo nije nikakva magija jer se ne pokušava utjecati na krajnje ishode nečijeg stanja, već samo na gajenje dobre volje i ljubavi u nama samima.

Reference i linkovi:

http://en.wikipedia.org/wiki/Mett%C4%81

http://www.mindfulselfcompassion.org...compassion.php

[evenki 1]

svatiti kaže:

Pitnanje
Ima li u Budizmu nešto kao nalik na Kršćanstvo i sl. nešto kao na pojam stvaraoc ili ti Bog.

Um je u budizmu stvaraoc svega što postoji pa bi to bio ekvivalent krščanskom Bogu a bogovi u budizmu su nešto poput krščanskih anđela.

[Beljki]

evenki 1 kaže:

Um je u budizmu stvaraoc svega što postoji pa bi to bio ekvivalent krščanskom Bogu a bogovi u budizmu su nešto poput krščanskih anđela.

kako u kojem pravcu, to (mentalna projekcija) je samo u jednom od glavnih starih pravaca i danasnje mahajane, jedan od glavnih prijepora. Mislim
Drugo je sto je nasa spoznaja nuzno ogranicena percepcijom.

[omen4k]

Beljki kaže:

Ne vidim posebnu slcnost izmedju te dvije fotke.

Osim toga buda se uopce nije prikazivao u ranom budizmu, smatralo se previse idolatrijskim.

I molim te da se tema ne skrece previse u vode koje nemaju veze sa budizmom, brisati cemo, slobodno otvori temu koja ce se baviti nekom univerzalistickom teorijom svega iz tvoje ili perspektive ucenja koja slijedis.

Okej, nije ni cilj skretanje s teme.

Zanima me a) simbolika tocke na celu iz perspektive Budista i b) kozmologija

[tehuti]

evenki 1 kaže:

Um je u budizmu stvaraoc svega što postoji pa bi to bio ekvivalent krščanskom Bogu a bogovi u budizmu su nešto poput krščanskih anđela.

Razumijem što hoćeš reći, no u budizmu um nema ontološki i naravski povlaštenu funkciju u prirodi. Um samo bilježi fenomene koji su ionako svi međuovisni i nisu samostalno i zasebno postojeći, tako da je u tom lancu uzroka i posljedica um isto samo jedan kongolemerat elemenata koji se sastoji 5 skandhi ili agregata, ili što bi rekli u modernom kognitivnoj znanosti, ima razne kognitivne funkcije i elemente od kojih se sastoji te koji su svi međuovisni. Iz uma proizlazi sva percepcija, bilo mehanička ili afektivna i sva ostala procesiranja. Um je proces kao i sve u prirodi, nema zasebno neuvjetovano postojanje, niti se ikako uzdiže iznad ostalih stvari u prirodi. U budizmu sve je procesno-orijentirano, ni jedna stvar nije počelo ili ultimativna stvarnost kao neka točka ili kozmološka konstanta kako smo navikli u abrahamskim religijama da gledamo na linearan način. S obzirom da u budizmu nema stvoritelja, priroda je ultrakompleksni samo-dostatni, samo-regulirajući dinamični proces koji se sastoji od bezbroj procesa na svim razinama i nema neke hijerarhijske raspodjele u tom sustavu, tj. ne postoji neki jasni početak ili primum mobile svega. Tj. takvo nešto se aksiomatski ne podučava u budizmu i nije bitno za praksu Dharme. Možda je dio nekih metafizičkih spekulacija iz Mahayana škole, ali ne vjerujem da imaju ni izbliza sličan značaj za Dharmu kao što te "primum mobile" teorije imaju u zapadnim sustavima.

S obzirom da je jedan od pečata egzistencije i temeljnih učenja budizma - prolaznost (anicca) i međuovisnost svih fenomena (pratityasamutpada) čak ni um, ni bog, ni bogovi ne mogu imati trajno postojanje, tako da nema stvoritelja. Stvari se samo događaju, mijenjaju forme i nestaju, tj. transformiraju se i rastavljaju na manje elemente.

[Beljki]

omen4k kaže:

Okej, nije ni cilj skretanje s teme.

Zanima me a) simbolika tocke na celu iz perspektive Budista i b) kozmologija

a) http://en.wikipedia.org/wiki/Urna

b) na zalost o tome ne znam dovoljno. Postoji kozmologija sa svojim duhovnim svjetovima itd, no za oblike budizma koji su meni interesantni to nije previse presudno, a nastalo je tek sa abidhamom, odnosno kasnijim usustavljivanjem budizma. Tumacenja su takodjer razlicita u razlicitim sljedbama od stvarnih predjela preko psiholoskih ili simbolickih tumacenja do folklornih i nebitnih po sustinu budizma.

No za detalje o tim svijetovima i njihovom razvoju vjerujem da ce internet pruziti sve sto te zanima

[svatiti]

Evo još malo pitanja.
Na kojim temeljima ili pod kojim utjecajima se razvio budizam ako je imao neke utjecaje ?

[Beljki]

svatiti kaže:

Evo još malo pitanja.
Na kojim temeljima ili pod kojim utjecajima se razvio budizam ako je imao neke utjecaje ?

Naravno, nikad nista ne pada sa marsa neovisno o kontekstu. Budizamdolazi is sramana krugova, filozofsko-religijskih indijskih skupina i ideja van brahmanisticke religije. Uz njih danas su predstavnici te skupine Jaini koji su vjerojatno stariji (odnosno izvori na koje se pozivaju, formalizacija religiije pretpostavljam nije tako stara), a bilo je tu i drugih. naravno postoji i konstantna interakcija sa brahmanistickom kulturom bilo kroz utjecaj iste bilo kroz samodefiniranje u opreci i kritici prema njoj (ili drugim sramanama).

Tu je i utjecaj grcke misli, budizam je bio vrlo aktivan u sjevernim djelovima indije pod helenistickim utjecajima i razvio citavu specificno grko-budisticku kulturu (danas su to muslimanski krajevi, mozda se netko jos sjeca unistavanja budistickih kipova u afganistanu za vrijeme talibanske vlasti).

Kako se sirilo tako su utjecale i druge lokalne kulture. Mjesanje sa taoizmom je proizvelo zen, npr, intelektualisticka atmosfera u sri lanci je dala prednost theravadskim tumacenjima, razni lokalni animisticki i samanski kultevi su utjecali na lokalne verzije budizma i tako...

Kao zapadni sekularizam i materijalizam na razvoj sekularnog budizma na zapadu ili socialna kastinska situacija u Indiji na razvoj seocialno-politicki usmjerenog ambedikarskog budizma u danasnjoj Indiji.

[Beljki]

LisenSvihPrava kaže:

Odlicna tematika i za mene čak i previše teksta , ja imam pitanjce .
Da ne linkam video , nego da skratim priču . Jedan budistički monk priča ugl da budisti između ostalog koriste meditaciju kao praksu da bi u trenutku smrti mogli postati svijesni da umiru i da u biti treniraju cijeli život za to .
Upravo ta svijesnot ih jednio može izbaciti od ponovnog rođenja (u ovom svijetu valjda) , odnosno to im omogućuje da "assendaju" . Prva stvar isprike radi možda loše postavljenog pitanja,mogućih nejasnoća i lošeg vokabulara na ovu tematiku. Isto tako ukoliko bi glaso u anketi a neznam da li sam dovoljno kvalificiran s obzirom da imam gotovo svakodnevnu praksu meditacije (ali sam doneki noob kako bi se reklo, jer svakodnevna praksa nije duga, kojih 2 mjeseca). Ja derem isuovu molitvu kao mantru i prijmećujem kretanje daha njegove senzacije u abdomenima ili ulaska u nos ili vizualiziram da mi kroz treće oko ide udah . Svašata po malo . Di bi me kategorizirali . pod razno ?

To je svakako jedna moguca perspektiva.

Ja bih rekao da uglavnom meditiraju da bi postigli uvid u "stvarnu prirodu" stvari i da bi bolje upoznali vlastite mentalne i fizioloske procese (opet sa tim krajnjim ciljem).

Svakako ce se cesto smrt smatrati trenutkom koji je dosta bitan i za koji je korisno ako se mindfulness moze i u nju produziti. No samo neke tradicije poput tibetanskih tome daju bas jako posebno mjesto. Generalno ipak ne bih rekao da je bas najveci naglasak na pripremi za smrt, vise da je smrt jedna, mozda specificno osjetljiva, od karika u tom vjecnom lancu interakcija koji se praksnom nastoji "razbiti".

Rekao bih pod razno, da.

[tehuti]

Tri su bazične činjenice o postojanju u budizmu:

1) anicca (prolaznost) svih fenomena
2) dukkha (patnja) prouzročena vezanjem za ono što nije trajno
3) anatta (ne-jastvo) - nepostojanje zasebnog neuvjetovanog jastva (direktna suprotnost hinduskoj ideji atmana)

Možemo malo prodiskutirati o tim temeljnim doktrinama, možemo jednu po jednu obraditi kroz teoretski okvir pa dodati reference i upute za prakse vezane za uvid u svaku od tih činjenica.

U budizmu se ove tri činjenice iznova kontempliraju bilo direktno kroz prakse baš namjenjene za tu svrhu ili kao posljedica drugih praksi i uvida iz Dharme i života u svakodnevnici.

[Keep-Calm]

Imam pitanje iako ne znam kako bi ga točno formulirala.

Što je to što kontemplira, logički zaključuje itd. pa time dolazi do spoznaje? Da li je to um, jer napisali ste da je on "samo" organ percepcije? Dakle, da li um spoznaje vlastitu "ništavost" i "nepostojanost" pa se tada prekida misao i dolazi do prosvjetljenja ili se radi o nečem drugom?

[Beljki]

Keep-Calm kaže:

Što je to što kontemplira, logički zaključuje itd. pa time dolazi do spoznaje?

E to je pravo pitanje, koan pace

[evenki 1]

Keep-Calm kaže:

Imam pitanje iako ne znam kako bi ga točno formulirala.

Što je to što kontemplira, logički zaključuje itd. pa time dolazi do spoznaje? Da li je to um, jer napisali ste da je on "samo" organ percepcije? Dakle, da li um spoznaje vlastitu "ništavost" i "nepostojanost" pa se tada prekida misao i dolazi do prosvjetljenja ili se radi o nečem drugom?

Um je taj koji stvara svijet transformira ga i oslobađa se svega pa i "uma" organa percepcije.