Mala škola kvantnog

[skeptik]

liquid112 kaže:

Da preformuliram pitanje, najveća brzina kojom informacija može putovati je brzina svjetlosti u vakuumu. No je li to brzina kojom će informacija najveće brzine uvijek putovati? Kad bi Sunce nestalo, do nas bi ta informacija došla za 8 min i nešto sekundi, brzinom svjetlosti. Možemo li ikako napraviti da ta informacija sporije dođe, ne mijenjajući udaljenost? U slučaju pucnja pištolja, zvuk putuje puno manjom brzinom od c, no i dalje će do trkača doći fotoni koji će putovati blizu c. Što je s promjenom gravitacijske sile, može li ona usporiti?

NIsam baš siguran da sam shvatio što točno pitaš. Kao što znaš, svjetlost kroz medij putuje malo sporije od c. Isto tako i promjena gravitacijske sile može kroz vrlo gust medij putovati malo sporije od c.

[liquid112]

skeptik kaže:

NIsam baš siguran da sam shvatio što točno pitaš. Kao što znaš, svjetlost kroz medij putuje malo sporije od c. Isto tako i promjena gravitacijske sile može kroz vrlo gust medij putovati malo sporije od c.

Shvaćam sada. Nisam znao da i to vrijedi za gravitacijsku silu.

[greengold]

Something from nothing. Je li moguće ikako to nekim konzistentnim logičkim pristupom objasniti.

Moja osnovna ideja je da kod ničega ne postoje niti nikakvi kauzalni, logički, matematički, fizikalni ili bilo koji drugi zakoni. Pa samim time iste je moguće prekršiti https://www.youtube.com/watch?v=CXGyesfHzew

[Frogger]

Loša ti je ideja. Ništa uvijek postoji kao logička opozicija nečemu, pa bi po tvom shvaćanju stalno dolazilo do kršenja kauzalnih, logičkih, matematičkih, fizikalnih itd zakona, a što bi se onda odražavalo u nečemu i to bismo vidjeli.

A općenito, krivo si skužio Kraussovo "ništa", za šta on snosi dio krivnje. Nešto što ima nula energije nije "ništa", i nikakva potreba za slavom i nakladom ne opravdava korištenje tog pojma.

[greengold]

Frogger kaže:

Loša ti je ideja. Ništa uvijek postoji kao logička opozicija nečemu, pa bi po tvom shvaćanju stalno dolazilo do kršenja kauzalnih, logičkih, matematičkih, fizikalnih itd zakona, a što bi se onda odražavalo u nečemu i to bismo vidjeli.

U našem svemiru do tog ne bi došlo, jer naš svemir očito od trenutka nastanka ima određene mat. fizikalne, temporalne i drige zakone koji se ne daju kršiti, koji su recimo fiksirani. Prema tome, budući da smo mi dio tog svemira, i sve što opažamo i radimo tiče se njega, mi to nikad ne bi izveli i primjetili.

Sam Kraus je istaknuo, nije baš u predavanjima htio elaborirati da je naš svemir(univerzum) možda nastao u okviru nekog drugog univerzuma. Taj drugi opet iz nekog trećeg, i tako beskonačno, ali svaki ima očito svoje druge osobitosti kvaliativne i kvantitativne -> svaki ima svoju neku fiziku prostora, vremena i uzročno-posljedičnih veza, sličnu, blisku ili potpuno različitu. Možda je na dnu piramide univerzum ima samo neke mat. atribute, s čime opet malo koristim texmarkovu teoriju mat. univerzuma. A matematika kao takva je ideal i neovisna je o postojanju nekih prostornih, materijalnih i vremenskih entiteta,



Kako onda bez kršenja kauzalnih, logičkih, matematičkih zakona objasniti zašto nešto postoji umjesto da ne postoji? Ne tražim sada neku filozofsku raspravu. Možeš reći da je to nešto vječno, tipa da big bang nastaje i skluplja se i tako vječno. Ja te mogu pitati kako to nešto postoji, i što se u njegovoj odsutnosti nalazi, Daj mi reci odakle zakoni kvantne fizike koji su determinirali ponašanje svemira u nekom trenutku t = 0+. Ne pitam te ni za 0 ili 0- trenutke koje je još sigurno teže objasniti. Ono što želim reći da je prava realnost sigurno iznad naše sposobnosti shvaćanja i razumijevanja, budući da smo mi sami dio jednog svemira onog našeg (u kojem opažamo tri prostorne dimenzije i jednu vremensku, jer vrijeme ide samo naprijed)

Frogger kaže:

A općenito, krivo si skužio Kraussovo "ništa", za šta on snosi dio krivnje. Nešto što ima nula energije nije "ništa", i nikakva potreba za slavom i nakladom ne opravdava korištenje tog pojma.

Upravo on razlikuje tri razine ničega. Prva je kad iz recimo nekog zamišljenog djela prostora ukloniš sve čestice, atome. Druga razina je kad ukoniš svo energetsko moguće polje, i ono blisko nulte energije iz kojeg fluktuacijama mogu nastati tzv. virtualne čestice.

I treća razina je kad ukloniš matematičku topologiju tog praznog prostora, sve mat. i fizikalne zakone, uključujući vrijeme što je za nas, u ovom univerzumu, nemoguće napraviti.

Pitanje kako iz "ničega" može nastati "nešto" je upravo to, odnosi se na ovu zadnju treću razinu tog "ništavila" Mislim zastupljena je ta filozofska ideja, kad već govoirmo o ničemu te posljedne razine, da tada ne moraju nužno egzistirati kauazalno-logički odnosi koji mi uzimamo zdravo za gotovo u ovom univerzumu u kojem se nalazimo. I koji spadaju pod common sense, da se izrazim tako.

I mislim u odsutnosti dakle materije, energije i najfundamentalnijih mat. fiz. zakona, tada je sigurno drugačiji pogled koji moramo imati i uzimati u obzir, i on nam se iz naslonjača našeg svemira čini tako kontradiktornim.

Ja ne znam, zašto znanstvenici, fizičati boje se kad se nešto kosi s tzv. common sensom. Pa i prije su ljudi stoljećima vjerovali da je zemlja ravna ploča jer su nam naša osjetila i zdrav razum to sugerirali, iako se na drugu ili treću to nije tako činilo. Očito kod objašnjavanja takvih stvari moramo imati neko drugo razmišljanje koje nije u skladu s našom intuicijom.đ

[kpdom1]

greengold kaže:

U našem svemiru do tog ne bi došlo, jer naš svemir očito od trenutka nastanka ima određene mat. fizikalne, temporalne i drige zakone koji se ne daju kršiti, koji su recimo fiksirani. Prema tome, budući da smo mi dio tog svemira, i sve što opažamo i radimo tiče se njega, mi to nikad ne bi izveli i primjetili.

Sam Kraus je istaknuo, nije baš u predavanjima htio elaborirati da je naš svemir(univerzum) možda nastao u okviru nekog drugog univerzuma. Taj drugi opet iz nekog trećeg, i tako beskonačno, ali svaki ima očito svoje druge osobitosti kvaliativne i kvantitativne -> svaki ima svoju neku fiziku prostora, vremena i uzročno-posljedičnih veza, sličnu, blisku ili potpuno različitu. Možda je na dnu piramide univerzum ima samo neke mat. atribute, s čime opet malo koristim texmarkovu teoriju mat. univerzuma. A matematika kao takva je ideal i neovisna je o postojanju nekih prostornih, materijalnih i vremenskih entiteta,



Kako onda bez kršenja kauzalnih, logičkih, matematičkih zakona objasniti zašto nešto postoji umjesto da ne postoji? Ne tražim sada neku filozofsku raspravu. Možeš reći da je to nešto vječno, tipa da big bang nastaje i skluplja se i tako vječno. Ja te mogu pitati kako to nešto postoji, i što se u njegovoj odsutnosti nalazi, Daj mi reci odakle zakoni kvantne fizike koji su determinirali ponašanje svemira u nekom trenutku t = 0+. Ne pitam te ni za 0 ili 0- trenutke koje je još sigurno teže objasniti. Ono što želim reći da je prava realnost sigurno iznad naše sposobnosti shvaćanja i razumijevanja, budući da smo mi sami dio jednog svemira onog našeg (u kojem opažamo tri prostorne dimenzije i jednu vremensku, jer vrijeme ide samo naprijed)



Upravo on razlikuje tri razine ničega. Prva je kad iz recimo nekog zamišljenog djela prostora ukloniš sve čestice, atome. Druga razina je kad ukoniš svo energetsko moguće polje, i ono blisko nulte energije iz kojeg fluktuacijama mogu nastati tzv. virtualne čestice.

I treća razina je kad ukloniš matematičku topologiju tog praznog prostora, sve mat. i fizikalne zakone, uključujući vrijeme što je za nas, u ovom univerzumu, nemoguće napraviti.

Pitanje kako iz "ničega" može nastati "nešto" je upravo to, odnosi se na ovu zadnju treću razinu tog "ništavila" Mislim zastupljena je ta filozofska ideja, kad već govoirmo o ničemu te posljedne razine, da tada ne moraju nužno egzistirati kauazalno-logički odnosi koji mi uzimamo zdravo za gotovo u ovom univerzumu u kojem se nalazimo. I koji spadaju pod common sense, da se izrazim tako.

I mislim u odsutnosti dakle materije, energije i najfundamentalnijih mat. fiz. zakona, tada je sigurno drugačiji pogled koji moramo imati i uzimati u obzir, i on nam se iz naslonjača našeg svemira čini tako kontradiktornim.

Ja ne znam, zašto znanstvenici, fizičati boje se kad se nešto kosi s tzv. common sensom. Pa i prije su ljudi stoljećima vjerovali da je zemlja ravna ploča jer su nam naša osjetila i zdrav razum to sugerirali, iako se na drugu ili treću to nije tako činilo. Očito kod objašnjavanja takvih stvari moramo imati neko drugo razmišljanje koje nije u skladu s našom intuicijom.đ

Postoje samo dvije opcije ( a možda ni to nije dovoljno fleksibilno ), ili postoji ili ne postoji, a flip of a coin.
Ne vidim zašto bi ijedna opcija, koja možda samo iz naše subjektivne perspektive izgleda vjerojatnija od druge ili već nekog nedovoljno fleksibilnog matematičkog prikaza, bila nužno i vjerojatnija od druge. To be or not to be.

[Laplace]

Da li ovdje ima nečega ili je još jedan hoax? Sa FB stranice "Physics-Astronomy".



Sent from my HUAWEI P7-L10 using Tapatalk

[Wronski]

Da, kad pogledaš ta slova na slici, jasno je da to nije fizičar pisao jer je jako neprecizno. Ali inače, ta slika je real deal i uzeta je iz ovog članka: https://physics.aps.org/featured-art...ett.110.213001

[Laplace]

Wronski kaže:

Da, kad pogledaš ta slova na slici, jasno je da to nije fizičar pisao jer je jako neprecizno. Ali inače, ta slika je real deal i uzeta je iz ovog članka: https://physics.aps.org/featured-art...ett.110.213001

Hvala.

Sent from my HUAWEI P7-L10 using Tapatalk

[EdWitten]

Jel ima itko da se razumije u lagranžijansku i/ili hamiltonijansku mehaniku, baš bi volio to naučiti koristiti, a ne znam kojom literaturom da počnem. Ako znate koju početničku literaturu za Lagranžijan i Hamiltonijan, da ide postepeno, nešto poput Motion Mountain kolekcije knjiga ili Feynmanove zbirke predavanja? Te koji su matematički prerekviziti za uspiješno razumijevanje samog materijala osim, naravno, diferencijalnih jednadžbi? Da li je obavezno znanje linearne algebre?

[El Ninho]

EdWitten kaže:

Jel ima itko da se razumije u lagranžijansku i/ili hamiltonijansku mehaniku, baš bi volio to naučiti koristiti, a ne znam kojom literaturom da počnem. Ako znate koju početničku literaturu za Lagranžijan i Hamiltonijan, da ide postepeno, nešto poput Motion Mountain kolekcije knjiga ili Feynmanove zbirke predavanja? Te koji su matematički prerekviziti za uspiješno razumijevanje samog materijala osim, naravno, diferencijalnih jednadžbi? Da li je obavezno znanje linearne algebre?

Ja više volim učiti na jednostavnim zadacima pa onda teorija, a poslije toga još teži zadaci (problemi).
Iz teorijske mehanike mi je ostala u dobrom sjećanju Schaumova zbirka zadataka. https://archive.org/stream/SchaumsTh...ge/n1/mode/2up

I da, linearna algebra je potrebna ali je imaš dobro objašnjenu u ovoj knjizi-zbirci. Lagrangeova i Hamiltonova mehanika počinju tek od 282. stranice.

[skeptik]

Ja bih sugerirao
P. Hamill, A Student's Guide to Lagrangians and Hamiltonians
http://www.amazon.com/A-Students-Gui.../dp/1107617529

I ostale knjige iz serije "A Student's Guide" su podjednako dobre.

[krena]

krena kaže:

Imam jedno pitanje iz fizike Velikog praska, a vezano za masu koja nedostaje. Poznato je da bi se naš svemir zaustavio u širenju treba imati dovoljno mase u njemu. Kako sada stvari stoje vidljive zvijezde čine niti 1-2 % ukupne mase. Također se 10-20% mase krije u vidu crnih rupa ili pak tamne materije. Jednu stvar nisam nigdje pronašao, a to je da nitko ne piše o "masi" mikrovalnog zračenja. Po Einsteinu E = mc", energija bi također trebala stvarati gravitaciju.
Ako ja dobro razmišljam, postavlja se pitanje koliko ima ove energije u svemiru.
Godine 2008. su dvojica Japanaca + 1 Amerikanac dobili Nobelovu nagradu za tkz Lom simetrije u početnom svemiru sa čijim se fenomenom objašnjava zašto je naš svemir materijalan, a ne antimaterijalan. Također je poznata stvar da je u prvim trenucima svemira materija i antimaterija bila stvarana u istim količinama. Međutim, anihilacijom je sva ta količina materije+antimaterije pretvorena u zračenje. Ali ne baš sve kolićina ! Ipak je preostala jedan mali dio materijalne mase koji ćini naš svemir. Antimaterije skoro da i nema.
Tvrdi se nadalje da je na jedan nastali proton ostalo milijarda fotona koja je nastala upravo uvom "asimetričnom anihilacijom". Kolika je energija ovih fotona? Mi sada vidimo tu energiju vrlo razrijeđenu, kao mikrovalno zračenje.
U nekim postavkama se tvrdi da je oko 2-3 % svemira materija u bilo kojem vidu, a preostalih 97 % je energija !
Moje je pitanje, da li je ovo dobro razmišljanje ili postoji neka logična "caka".
Po ovoj logici ima sasvim dovoljno materije+energije potrebne za Veliko sažimanje !!!
Da li sam negdje pogriješio?
Neki drugi stručnjaci čak tvrde da je na milijardu parova kvark + antikvark u prvim sekundama svemira priživio samo jedan kvark i to materijalni. Zbog te asimetrične anihilacije, naš je svemir materijalan, a ne animaterijalan.
Po toj logici je na jedan kvark stvoreno energije koja je ekvivalentna anihilaciji milijardu kvarkova. Navodno da je ta anihilirana energija današnje razrijeđeno pozadinsko zračenje. Nitko se ne pita da li to zračenje uzrokuje kakvu gravitaciju. Svi znamo da se traži masa koja nedostaje. Ona može biti vidljiva, kao zvijezda ili pak nevidljiva, kao crna rupa ili pak međuzvijezdana prašina. Tvrdi se da je vidljiva i nevidnjiva masa jedva 10 % kritične mase potrebne za veliko sažimanje (zbog njihove gravitacije). Ako energija uzrokuje gravitaciju, onda ispada da čak ima 3x više materioenergije potrebne za veliko sažimanje.
Napominjem da sam za ovaj fenomen pitao nekoliko doktora znanosti. Odgovora za sada nema !?

NEKI SU MI ODGOVORILI : https://geek.hr/znanost/clanak/prema...bao-postojati/

Prema fizici, svemir ne bi trebao postojati

U trenutku Velikog praska, nevjerojatno vruća, nevjerojatno gusta masa poznata kao svemir eksplodirala je kako bi stvorila svaku česticu materije koja nas sada okružuje. Evo problema: način na koji fizičari to shvaćaju, procesi koji su stvorili te prve čestice trebali su proizvesti jednak broj antičestica, što bi poništilo svu tvar-materiju i učinkovito otkazalo čitavo zbivanje.

[Leteća]

skeptik kaže:

Istina, Einstein (zajedno sa Podolskim i Rosenom) je prvi o tome pisao i tim slavnim radom otvorio vazna pitanja. Medjutim, zaključci tog rada su se kasnije pokazali pogresnim. Naime, Einstein je pretpostavio da cestice cak ni intrinsicno ne mogu komunicirati brze od svjetlosti, a takodjer je pretpostavio da mora postojati i fizicka realnost, i iz toga je izveo da kvantna mehanika mora biti pogresna (tj. nekompletna). Kasnije se pokazalo da je kvantna mehanika ispravna, tj. da mora biti pogresna (barem) jedna od dviju Einsteinovih pretpostavki: ili ne postoji fizicka realnost ili je medju cesticama ipak moguca nekakva komunikacija brza od svjetlosti, cak i ako se ta komunikacija ne moze iskoristiti za prakticnu medjuljudsku komunikaciju.

Je li moguće eksperimentalno provjeriti postoji li FTL komunikacija među česticama?

(I je li ovo pitanje bilo jako glupo? )

[skeptik]

Leteća kaže:

Je li moguće eksperimentalno provjeriti postoji li FTL komunikacija među česticama?

(I je li ovo pitanje bilo jako glupo? )

Pitanje nije nimalo glupo. Eksperimentalno je provjereno da postoje korelacije među česticama koje, ako su uopće uzrokovane nekom komunikacijom, tada ta komunikacija mora biti puno brža od brzine svjetlosti. Jedna interpretacija je da korelacije nisu uzrokovane nikakvom komunikacijom (problem s tom interpretacijom je što onda nije jasno što jest uzrok korelacija). Druga interpretacija je da te korelacije ukazuju na komunikaciju bržu od svjetlosti (problem s tom interpretacijom je kako ju uskladiti s teorijom relativnosti). Nema generalnog konsenzusa koja interpretacija je prihvatljivija.

[wand_1]

skeptik kaže:

Pitanje nije nimalo glupo. Eksperimentalno je provjereno da postoje korelacije među česticama koje, ako su uopće uzrokovane nekom komunikacijom, tada ta komunikacija mora biti puno brža od brzine svjetlosti. Jedna interpretacija je da korelacije nisu uzrokovane nikakvom komunikacijom (problem s tom interpretacijom je što onda nije jasno što jest uzrok korelacija). Druga interpretacija je da te korelacije ukazuju na komunikaciju bržu od svjetlosti (problem s tom interpretacijom je kako ju uskladiti s teorijom relativnosti). Nema generalnog konsenzusa koja interpretacija je prihvatljivija.

Možda bi samo dodao da takva 'komunikacija' ne može prenositi klasičnu informaciju nadsvjetlosnom brzinom, nego samo kvantnu 'informaciju'?

[Faro]

wand_1 kaže:

Možda bi samo dodao da takva 'komunikacija' ne može prenositi klasičnu informaciju nadsvjetlosnom brzinom, nego samo kvantnu 'informaciju'?

Zaista informacija postaje informacija, samo onda kada ju kao takvom interpretiramo, odredimo ili izmjerimo. Do tada je nama nepoznato svojstvo ili stanje. Ustvari, u entalgementu, upitno je može li se uopće reći da parovi čestica nešto izmjenjuju, odnosno da to što izmjenju je nekakva informacija.

[wand_1]

Faro kaže:

Zaista informacija postaje informacija, samo onda kada ju kao takvom interpretiramo, odredimo ili izmjerimo. Do tada je nama nepoznato svojstvo ili stanje. Ustvari, u entalgementu, upitno je može li se uopće reći da parovi čestica nešto izmjenjuju, odnosno da to što izmjenju je nekakva informacija.

Nisam mislio na interpretaciju, taj dio je nebitan s ovog aspekta, nego na razliku između Shannonove informacijske teorije i kvantne informacije.

[skeptik]

wand_1 kaže:

Možda bi samo dodao da takva 'komunikacija' ne može prenositi klasičnu informaciju nadsvjetlosnom brzinom, nego samo kvantnu 'informaciju'?

To nije čak ni kvantna informacija, u smislu u kojem se kvantna informacija spominje u kontekstu kvantnih kompjutera. Neki to zovu sub-kvantna informacija. Radi se zapravo o informaciji koju nose hipotetske skrivene varijable.

[Diego Rivera]

@skeptik...jesi ti školovani fizičar? Stekao sam takav dojam, ne samo zbog tvojih upisa na ovoj temi, već općenito na ovom pdf-u...