Pitanja i odgovori (Zašto se...) -- NE jezični savjeti

[cirith]

Shain kaže:

Odakle im riječ puzajući? Od puzati je pužući.

Kažu "puzajuća klerikalizacija".

Prilog sadašnji nastaje od trećeg lica množine prezenta + ći (pužu + ći).

(Ja bih, doduše, rekao invazivna ili agresivna klerikalizacija, ali to je za drugu temu.)

Nisam baš siguran u to što je ovdje tema , no norma (i stara i nova) ima i puzati, puzam, ne?

[Shain]

klaudio kaže:

Odakle je račun latinizam?

Račun je postao od latinske riječi ratio: razlog, um...

- rationem > *ratjone > ... računъ > računь > račun.

[Shain]

Kojim zavisnim rečenicama pripadaju "umjesto da izgrade školu", "umjesto da uči matematiku"?

- Sagradili su hotel umjesto da izgrade školu.

- Čita stripove umjesto da uči matematiku.

[bema]

Ekspektivne, rečenice nerealiziranog očekivanja.

Ne mogu ti ponuditi literaturu, jer je to iz nekih bilješki... spominju se i u jednom preglednom radu gdje se navodi Ivo Pranjković, Hrvatska skladnja, možda tamo, ili gdje god nađeš o zavisnosloženim rečenicama s adverbijalnim klauzama.

[cirith]

Shain kaže:

Kojim zavisnim rečenicama pripadaju "umjesto da izgrade školu", "umjesto da uči matematiku"?

- Sagradili su hotel umjesto da izgrade školu.

- Čita stripove umjesto da uči matematiku.

U gramatici Težaka i Babića imaš pod priložnim oznakama dopuštanja primjer: Umjesto kupusa rast će ribe.

Rečenice bi se mogle reći i ovako:

Iako je trebalo da izgrade školu, sagradili su hotel.
Iako treba da uči matematiku, on čita stripove.

[Shain]

bema kaže:

Ekspektivne, rečenice nerealiziranog očekivanja.

cirith kaže:

U gramatici Težaka i Babića imaš pod priložnim oznakama dopuštanja primjer: Umjesto kupusa rast će ribe.

Hvala oboma.

Našao sam kod Težaka i Babića i dopusnu rečenicu:

- Ja je milo gledam umjesto da opalim.

[Perzefona]

Jako ste zanimljivi i korisni.

Imam pitanje s jednog od natjecanja.

Zadatak traži da se odredi vrsta ovih složenih rečenica:

a) Bolje je sjediti ovdje nego (sjediti) tamo.
b) Njima je bilo toplije nego (je bilo) nama.

Zagrade su bile u zadatku, ni sam ih ja stavila.

Ne želim vam reći što kažu rješenja da ne podlegnete sugestiji. Zanima me što biste rekli vi za ove rečenice.

[Hekatonhir]

Zar nisu suprotne?

[cirith]

Perzefona kaže:

Jako ste zanimljivi i korisni.

Imam pitanje s jednog od natjecanja.

Zadatak traži da se odredi vrsta ovih složenih rečenica:

a) Bolje je sjediti ovdje nego (sjediti) tamo.
b) Njima je bilo toplije nego (je bilo) nama.

Zagrade su bile u zadatku, ni sam ih ja stavila.

Ne želim vam reći što kažu rješenja da ne podlegnete sugestiji. Zanima me što biste rekli vi za ove rečenice.

Ja ću ti reći što mislim, ali ti ipak pričekaj ove što su se školovAli za jezik.

1) U rješenjima vjerojatno stoji: načinske (poredbene) rečenice. Barem ako je riječ o osnovnoškolskom natjecanju. Usporedne (komparativne, poredbene) rečenice, a to su meni ove koje si napisala, Babić i Težak svrstavaju među načinske.

2) Ako su ovim zagradama htjeli prikazati predikate, ovom se diletantu čini da su ga malo zasrali, odnosno da se nisu snašli s tim elipsama.

[Perzefona]

U rješenjima stoji da je prva suprotna, a druga poredbena/načinska.

I to je ono što mene kolje: meni su obje iste.

I s obzirom na komparativ u objema, priklonila bih se rješenju da su poredbene. Ali obje.

E sad, ono što mene zanima: po čemu su različite?

Doduše, danas je u županijskom testu zadatak bio odrediti u kojoj je od ponuđenih rečenica pravilno upotrebljen zarez, a u jednoj zareza uopće nije bilo. Tak da može biti da su u rješenjima pogriješili.

[Shain]

Perzefona kaže:

a) Bolje je sjediti ovdje nego (sjediti) tamo.
b) Njima je bilo toplije nego (je bilo) nama.

Misteriozna je pojava infinitiva "sjediti" u zagradi. Nije lični glagolski oblik i rečenica uopće nije složena.

To je maslo lektora. U originalu testa vjerojatno je bilo:

- Bolje je sjediti ovdje nego (da sjedimo) tamo.

Budući da svaki "da + prezent" koji se može zamijeniti infinitivom zastrašeni lektori mijenjaju, to je učinjeno i ovdje - bez mozga.

[cirith]

Shain kaže:

Misteriozna je pojava infinitiva "sjediti" u zagradi. Nije lični glagolski oblik i rečenica uopće nije složena.

To je maslo lektora. U originalu testa vjerojatno je bilo:

- Bolje je sjediti ovdje nego (da sjedimo) tamo.

Budući da svaki "da + prezent" koji se može zamijeniti infinitivom zastrašeni lektori mijenjaju, to je učinjeno i ovdje - bez mozga.

Hm. Matičin pravopis ima pod zavisnim (poredbenim) rečenicama primjer: Bolje je pitati nego skitati. Što je u zavisnoj surečenici predikat?

[Hekatonhir]

Perzefona kaže:

U rješenjima stoji da je prva suprotna, a druga poredbena/načinska.

Ako je riječ o natjecanju, bilo bi previše lako zaključiti da su obje poredbene, zar ne?

[Shain]

cirith kaže:

Hm. Matičin pravopis ima pod zavisnim (poredbenim) rečenicama primjer: Bolje je pitati nego skitati. Što je u zavisnoj surečenici predikat?

Dosad nisam morao interpretirati takve rečenice, ali našao sam i to:

U gramatici Eugenije Barić i dr., str. 456 ("Sivoj") piše:

"Osim zavisno složenih rečenica kakve su određene u gramatičkoj tradiciji (...) postoji i zavisno sklapanje rečenica u kojemu se ustrojstva ishodišnih rečenica preoblikuju, i to tako i toliko da se gotovo i ne prepoznaju kao složene, te ih se stoga u gramatičkoj tradiciji dosada i držalo samo prostim (...) ili tek prosto proširenim rečenicama. One su međutim proste ili prosto proširene samo na prvi pogled (...)."

"To su rečenice (...) s infinitivizacijom, npr.:

- I on se voli poigrati svojom maštom."

Moj komentar:

Ta rečenica ima samo jedan lični glagolski oblik (voli se), ali je - po ovoj interpretaciji - ipak složena, i to zato što zapravo znači: I on voli da se poigra svojom maštom. - gdje se javlja i drugi (poigra).

[cirith]

Shain kaže:

"Osim zavisno složenih rečenica kakve su određene u gramatičkoj tradiciji (...) postoji i zavisno sklapanje rečenica u kojemu se ustrojstva ishodišnih rečenica preoblikuju, i to tako i toliko da se gotovo i ne prepoznaju kao složene, te ih se stoga u gramatičkoj tradiciji dosada i držalo samo prostim (...) ili tek prosto proširenim rečenicama. One su međutim proste ili prosto proširene samo na prvi pogled (...)."

Po takvoj bi interpretaciji i rečenice u kojima od druge atributne rečenice dobijemo najobičniji atribut bile složene rečenice. Takve su naime preoblike i: atribucija, predikatno proširivanje, nominalizacija (t. 1785). Sve stoje pod poglavljem "Zavisno sklapanje rečenica s preoblikom ustrojstva".

Ali takvo mi je kompliciranje donekle bezvezno. I sami govore da tako nastale rečenice imaju jedno (jedinstveno) ustrojstvo, a za infinitiv dobiven infinitivizacijom kažu da je „srodan predikatnom proširku“ (t. 1888). Pa ti hajd' išta odredi u rečenici! Blaženi Pranjković.

U onoj rečenici „Bolje je pitati nego skitati“ infinitivizacijom nisam preoblikovao ništa drugo nego - subjekt, a predikat je izostavljen. Isto bih imao u poredbenoj rečenici: Pametniji su oni nego mi ili suprotnoj rečenici: Pametniji su oni, a ne mi. Eto, tako ja to vidim.

[Shain]

cirith kaže:

Hm. Matičin pravopis ima pod zavisnim (poredbenim) rečenicama primjer: Bolje je pitati nego skitati. Što je u zavisnoj surečenici predikat?

cirith kaže:

U onoj rečenici „Bolje je pitati nego skitati“ infinitivizacijom nisam preoblikovao ništa drugo nego - subjekt, a predikat je izostavljen.

Vraćam se s malo zakašnjenja. Jesi li mislio na ovo?

"Bolje je pitati nego skitati."

- Predikat: u glavnoj "je bolje", u zavisnoj neizrečen, valjda "je dobro".
- Subjekti su "pitati" i "skitati".

[cirith]

Na to sam mislio, da. Iako su mi neke stvarčice ostale nejasne. Ali o tom ću kad me uhvati volja.

[Shain]

U gramatikama piše da objekt može biti u svim padežima osim nominativa i vokativa.

Što biste odgovorili nekomu da vam navede ovaj primjer?

- Jede mi se sladoled.

Sladoled je u nominativu.

[Maloumni]

Shain kaže:

U gramatikama piše da objekt može biti u svim padežima osim nominativa i vokativa.

Što biste odgovorili nekomu da vam navede ovaj primjer?

- Jede mi se sladoled.

Sladoled je u nominativu.

Bok! Ozbiljno li pitaš jer je odgovor očit ako analiziramo rečenicu?

[Maloumni]

Sladoled je subjekt rečenice, glagol je u povratnopasivnom obliku, imamo i neizravni objekt u dativu "mi".