Jezični savjetnik (3. izdanje)

[Red Square]

Glasi li dativ (lokativ, instrumental) množine imenice klupko: klupkima ili klupcima?

[Jobi]

Ili klupkovima?

Sent from my T06 using Tapatalk

[parsifal]

Kada sam napisao u tekstu Geneve lektorica mi je to prepravila u Ženeva.
Kada sam pak napisao Cirih lektorica mi je to prepravila u Zurich.

Koji je njoj i lingvistici kua da švicarske gradove prepravlja po lingvističkom pravilu - pišu se suprotno od onoga kako ih je napisao parsifal

Molim objašnjenje za ovu neobičnu logiku u pisanju švicarskih gradova

[Shain]

Laki001 kaže:

zarez (...) ne treba (...) našao sam ovdje ovo:

- iza suprotnih veznika (a, ali, nego, već, no) ne mora biti prava suprotnost.

U novijim pravopisima nisam vidio da se izostavlja zarez ispred suprotnih veznika kad se ne izražava prava suprotnost:

- Zora je svanula, a vjetar je stao.
- On zapjeva, a djevojka se nasmije.

- Malen a veseo. Sitan ali dinamitan.

Zarez se stavlja i u izrazima suprotnosti koji se osjećaju kao cjelina:

- jedan, ali vrijedan; mlad, a hitar; umorni, ali sretni; sitan, ali dinamitan. (Babićev i Mogušev pravopis, str. 93)

Zarez se ne stavlja kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili neki komparativni izraz:

- Bolje ikad nego nikad.
- Bolje duža kosa nego kraća pamet.

Kad je "nego" poredbeni veznik, ne stavlja se zarez:

- Ispalo je bolje nego smo se nadali.

Ne stavlja se i ispred nego kada dolazi s ne samo:

- Ne samo što bijeli svijet spominjete nego bijelog svijeta ne poznate. (I. B. Mažuranić)

U suprotnim rečenicama koje imaju veznički izraz "ne samo ... nego i"/"već i" ne stavlja se zarez:

- Izgubio je ne samo novce nego i osobne isprave.

načela ne pokrivaju, npr., zaključne veznike,

Zaključne rečenice odvajaju se zarezom:

- Zaslužio si sve to, stoga uživaj.
- Sve sam joj rekao, dakle mogla je sve čuti.

U ovom citiranom članku on kaže da se zarez ne stavlja gdje dolazi stanka za disanje, ali čini mi se da sam čuo u školi: "Zarez u pismu stavljamo na mjestu gdje bismo u govoru napravili stanku".

Zarez na mjestu "stanke za disanje" iz starog je objašnjenja za niže razrede osnovne škole.

[MadLukeM]

parsifal kaže:

Kada sam napisao u tekstu Geneve lektorica mi je to prepravila u Ženeva.
Kada sam pak napisao Cirih lektorica mi je to prepravila u Zurich.

Koji je njoj i lingvistici kua da švicarske gradove prepravlja po lingvističkom pravilu - pišu se suprotno od onoga kako ih je napisao parsifal

Molim objašnjenje za ovu neobičnu logiku u pisanju švicarskih gradova

Nije stvar samo sa švicarskim gradovima. Jednostavno smo kroz povijest imena nekih gradova prilagodili svom jeziku, uglavnom onih koji su nam u određenom periodu bili od nekog značaja.

Zato ćeš napisati Beč, a ne Wien, a opet ćeš napisati Graz, a ne Grac. I tu nisu Hrvati iznimka, u drugim jezicima se također događa ta pojava (recimo Talijani će za Zagreb reći Zagabria, ali Osijek će ostati Osijek).

[Shain]

Red Square kaže:

Glasi li dativ (lokativ, instrumental) množine imenice klupko: klupkima ili klupcima?

Standardno je klupcima. Tako piše npr. u jezičnom savjetniku iz 1999.

[Laki001]

Shain kaže:

U novijim pravopisima nisam vidio da se izostavlja zarez ispred suprotnih veznika kad se ne izražava prava suprotnost:

- Zora je svanula, a vjetar je stao.
- On zapjeva, a djevojka se nasmije.



Zarez se stavlja i u izrazima suprotnosti koji se osjećaju kao cjelina:

- jedan, ali vrijedan; mlad, a hitar; umorni, ali sretni; sitan, ali dinamitan. (Babićev i Mogušev pravopis, str. 93)



Kad je "nego" poredbeni veznik, ne stavlja se zarez:

- Ispalo je bolje nego smo se nadali.



U suprotnim rečenicama koje imaju veznički izraz "ne samo ... nego i"/"već i" ne stavlja se zarez:

- Izgubio je ne samo novce nego i osobne isprave.



Zaključne rečenice odvajaju se zarezom:

- Zaslužio si sve to, stoga uživaj.
- Sve sam joj rekao, dakle mogla je sve čuti.



Zarez na mjestu "stanke za disanje" iz starog je objašnjenja za niže razrede osnovne škole.

Dakle zarezi se IPAK stavljaju "mehanički" nakon svih veznika osim rastavnih, sastavnih, poredbenihg (?) i tim suprotnim koje imaju taj veznički izraz?

Btw, ko god je pisao članak o veznicima na wikipediji se slaže s Škorpijonom:

Kod suprotnih rečenica zarez ne mora uvijek doći. Naime, drugi dio rečenice može i ne mora biti prava suprotnost. Zarez se ne stavlja kod:

svojevrsnim opisima i atributima

sitan ali dinamitan, velik a plašljiv

kad nakon veznika nego slijedi komparativni izraz

bolje vrabac u ruci nego golub na grani, bolje ikad nego nikad

u vezničkom paru ne samo/nego

Ne samo da je potrošio sav novac nego se još i zadužio!

Šta sa "da" i namjernim veznicima općenito? Jel ide uvijek zarez ispred njih?

Npr. "Otvaram prozor da vidim šta ima vani." - zarez da/ne?

EDIT: Pravopis kaže:

Zavisne se rečenice zbog svoje naravi normalno ne odvajaju zarezom:

Čitao je neke novine da mu vrijeme brže prođe.

Što znači da je još otvoreno pitanje što sa "da" i namjernim veznicima općenito kad ne uvode zavisnu rečenicu (ako je to moguće).


Šta se priložnim oznakama na početku rečenice? Jel ih se odvaja zarezom ili ne?

"Nakon toga, otišli smo na kavu u x."

Shain kaže:

Malim se slovom piše standard, opća je imenica.

Ali ovdje se referira konkretno na hrvatski standardni jezik, ne generalni pojam standardnog jezika.

[Red Square]

Shain kaže:

Standardno je klupcima. Tako piše npr. u jezičnom savjetniku iz 1999.

Hvala! Pitam jer me zbunio HJP gdje pri vrhu piše "klupcima", a među izvedenim oblicima stoji "klupkima".

[cjepidlaka]

Ajde slicno pitanje, ako je zensko ime Rebeka, kako ide dativ, Rebeki ili Rebeci?

Sent from my MI 5 using Tapatalk

[Red Square]

cjepidlaka kaže:

Ajde slicno pitanje, ako je zensko ime Rebeka, kako ide dativ, Rebeki ili Rebeci?

Sibilarizacija se ne provodi u osobnim imenima pa je ispravno Rebeki.

[MmeTipfeler]

Laki001 kaže:

Ali ovdje se referira konkretno na hrvatski standardni jezik, ne generalni pojam standardnog jezika.

Pa ni hrvatski (jezik) ne pišeš velikim početnim slovom.

[cjepidlaka]

Red Square kaže:

Sibilarizacija se ne provodi u osobnim imenima pa je ispravno Rebeki.

Hvala puno!

Sent from my MI 5 using Tapatalk

[Red Square]

Kako glasi nominativ množine nekih imenica koje se u jednini sklanjaju kao auto (auto, auta, autu...): dinamo, domino, kakao, kasino, korzo, vaterpolo? Koji je rod takvih oblika (ti korzi ili ta korza)?

[Red Square]

cjepidlaka kaže:

Hvala puno!

[MadLukeM]

Red Square kaže:

Kako glasi nominativ množine nekih imenica koje se u jednini sklanjaju kao auto (auto, auta, autu...): dinamo, domino, kakao, kasino, korzo, vaterpolo? Koji je rod takvih oblika (ti korzi ili ta korza)?

Dinama, domina, kakaa, kasina, korza, vaterpola.

Auto te možda zbunio, ali imaj na umu da je to skraćeno od automobil pa je zato time u množini i auti (automobili).

[Red Square]

MadLukeM kaže:

Dinama, domina, kakaa, kasina, korza, vaterpola.

Auto te možda zbunio, ali imaj na umu da je to skraćeno od automobil pa je zato time u množini i auti (automobili).

Hvala!

[Shain]

Stavljanje zareza neće ti biti jasno bez višekratnog traženja u pravopisima. Evo ti prvi dio odgovora:

Laki001 kaže:

Dakle zarezi se ipak stavljaju "mehanički" prije svih veznika osim rastavnih, sastavnih, poredbenih (?) i suprotnih koje imaju taj veznički izraz?

a) Rečenice povezane veznikom "ili" (rastavne) odvajaju se zarezom kad se izražava uvjetni odnos:

- Članarinu valja platiti, ili vas brišemo iz popisa.

b) Rečenice povezane veznicima "i", "pa", "te" (sastavne) odvajaju se zarezom ako se izražava uzročno-posljedični odnos:

- On je jako ostario, i više nema snage.

c) Neke se poredbene rečenice odvajaju zarezom:

- I jači bi posrnuo, a kamoli neće on.

Kod suprotnih rečenica zarez ne mora uvijek doći. Naime, drugi dio rečenice može i ne mora biti prava suprotnost?

Tako je bilo po pravopisu Matice hrvatske iz 1960. ("novosadskom") i u njegovim kasnijim školskim izdanjima. U novijim pravopisima (nakon 1985.) takvu preporuku nisam vidio. Ako netko jest, drago bi mi bilo da ovdje napiše.

Zarez se ne stavlja kod: sitan ali dinamitan, velik a plašljiv?

I to je po "novosadskom" pravopisu. Već je u Babićevu, Finkinu i Moguševu pravopisu iz 1971. ("londoncu") pisalo:

- Jedna, ali vrijedna.

Što sa "da" i namjernim veznicima općenito? Je l' ide uvijek zarez ispred njih?

- Otvaram prozor da vidim što ima vani." - Zarez da/ne?

U namjernim se rečenicama obično ne stavlja zarez. Iznimka je nizanje surečenica, ali ima i drugih:

- Povedi konja u dvorište, ondje ga priveži, neka mi ne stoji na ulici.

[Hekatonhir]

Shain kaže:

I to je po "novosadskom" pravopisu. Već je u Babićevu, Finkinu i Moguševu pravopisu iz 1971. ("londoncu") pisalo:

- Jedna, ali vrijedna.

Ne samo po pravopisu nego i po Hrvatskoj gramatici Instituta za jezik i jezikoslovlje i Katičićevoj Sintaksi.

Pravopis ne uzima u obzir preoblike i značenja. U Gramatici ti npr. na 462. stranici stoji: "I veznikom ali izriče se veza suprotstavljenosti među rečeničnim ustrojstvima." Pa se nižu primjeri: "Nešto mi je govorio taj prizor ali nisam znao što. (A. Šoljan) - Približava se brežuljak pogledu ali nijednom neće se dodirnuti. (T. Maroević) - Htjede se dignuti ali je težina vučije pritegne k zemlji. (M. Božić)"; isto možeš naći u Katičiću (od 179. do 184. stranice).

[Shain]

Drugi dio:

Laki001 kaže:

još otvoreno pitanje što sa "da" općenito?

U mnogim se zavisnim rečenicama ispred "da" ne stavlja zarez. Ali npr. u nekim se posljedičnim stavlja:

- Svakim će ti danom dolaziti, da ga doista nema smisla i dalje odbijati.

Pravopis kaže: "Zavisne se rečenice zbog svoje naravi normalno ne odvajaju zarezom:"

- Čitao je neke novine da mu vrijeme brže prođe.

U tom se pravopisu dodaje: "Ali se i zavisne rečenice mogu nizati i tada se odvajaju zarezom." (Babić - Moguš, str. 88)

- Osjećao je da je potpuna iznimka, da je bijela vrana.

Osim toga mnoge se zavisne rečenice odvajaju zarezom, neke atributne, pogodbene, vremenske, dopusne itd.

Što s priložnim oznakama na početku rečenice? Je l' se odvajaju zarezom ili ne?

"Nakon toga, otišli smo na kavu u x."

Zarez se ne piše iza priložne oznake kojom počinje rečenica:

- Nakon šestosatne rasprave prihvatili su sve prijedloge.
- Zbog štrajka prometnika zakasnili smo na predstavu.
- Između njih postavit će se četiri konopca.

"Malim se slovom piše standard, opća je imenica."

Ali se ovdje referira konkretno na hrvatski standardni jezik, ne generalni pojam standardnog jezika.

Nije vlastita imenica, i ne piše se velikim slovom.

U ovom citiranom članku kaže se da se zarez ne stavlja gdje dolazi stanka za disanje, ali mi se čini da sam čuo u školi: "Zarez u pismu stavljamo na mjestu gdje bismo u govoru napravili stanku."

Ne radi se o "stanci za disanje". U Ciprinu i Klaićevu pravopisu (1944.) stoji:

"Glavni zadatak zareza jest bilježenje stanke u govoru (...)."

To međutim nije dovoljno određeno, pa je izostavljeno iz kasnijih pravopisa. Stjepko Težak o stanci u tom pravopisu piše: "Zarez se uvjetuje stankom, a stanka se ne definira."

[Red Square]

1. Analizirajući skup tko god, hoćemo li za određivanje vrste riječi taj skup uzeti kao cjelinu i reći da je to (neodređena) zamjenica ili ćemo gledati odvojeno i reći da je riječ o odnosnoj zamjenici i čestici?
2. Treba li neodređenu zamjenicu zamijeniti odnosnom zamjenicom kad god je moguće (npr. "Našao sam čiju (umjesto nečiju) torbu.") ili nije potrebno?