Zbor podrugljivaca 2.0

[nezgodan2]

Beljki kaže:

To sto ti je dida bio svorc nema veze sa stavovima prema pedofiliji. Nije vozio ni mercedes.

Al je zato moj dida imao zanimljive price o ranim seksualnim iskustvima, a nije bas zvucio traumatizirano, niti je susjeda zavrsila na policiji


Ljevica siurno ne propovjeda abortus nego pravo na odabir istog. Ne vidim vezu.


Opet ne vidi vezu, koliko zam na brzinu mogao provjeriti nema neke bitno vece incidencije defekata po rodjenju kod umjetne u odnosu na ne-umjetnu oplodnju.

Trolu

netko propovijeda pravo na abortus do 3. godine života..

a netko o umjetnim maternicama

moj dida se bavio pametnijim stvarima, iako je stari ponekad znao bit neukusan..

[Beljki]

nezgodan2 kaže:

kako je u japanskoj vojsci ohrabrivana bratska ljubav, možemo se složiti da ona nije nužno spontano nastala?

Kao i kod situacijske homoseksualnosti u zatvoru mozemo zakljuciti da je seksualnost donekle fleksibilna i ne bas tako iskljucivo na hetero-gej linijama pa se ovosno o drustvenim okolnostima donekle prilagodjava.

[Beljki]

nezgodan2 kaže:

netko propovijeda pravo na abortus do 3. godine života..

Tko?

[nezgodan2]

što ćemo kad djeca bez tate, ili mame budu tražila svoje biološke roditelje?

kakve bi ih to nepovoljne društvene prilike mogle natjerati na to?

kakva je trauma za dijete odvajati ga od majke nakon poroda? za majku? pretpostavljam da trauma raste s vremenom

s kakvim se problemima susreću djeca bez oca?

[nezgodan2]

Beljki kaže:

Tko?

je li to zaista bitno?

[nezgodan2]

da ne spominjem eutanaziju?

[Beljki]

nezgodan2 kaže:

je li to zaista bitno?

Bitno je za izbjegavanje kartona za trolanje

[Beljki]

nezgodan2 kaže:

što ćemo kad djeca bez tate, ili mame budu tražila svoje biološke roditelje?

kakve bi ih to nepovoljne društvene prilike mogle natjerati na to?

kakva je trauma za dijete odvajati ga od majke nakon poroda? za majku? pretpostavljam da trauma raste s vremenom

s kakvim se problemima susreću djeca bez oca?

O cemu pricas?

[Apemant]

Nego Beljki...

Ne volim se zalijetat, pa bih prvo postavio dva preliminarna pitanja.

Kad kažeš da je 'pedofilija nekad bila mainstream' - bi li precizirao, što točno misliš pod 'pedofilija' u tom kontekstu? Meni ovako na prvu nije baš jasno. Pogotovo što spominješ 'legalnost', a po mojoj definiciji pedofilije, ta pojava doslovno nema ama baš nikakve veze sa zakonima i onim 'age of consent'. Zato me zanima, koju onda ti definiciju rabiš?

I drugo, kad kažeš da je nešto 'povijesna činjenica', ni to mi baš nije jasno. Jesi li ti povjesničar? Ili pod 'povijesna činjenica' misliš na ono što si pročitao npr. na Wikipediji, ili u nekom blog postu?

[nitko drugi]

Potaknuto ovom gore pričom, ali ne baš vezano za nju...

Iznenadio sam se nedavno, nešto sam istraživao obiteljsko stablo, pa sam čitao stare župne knjige Postira na Braču, iz prve polovice 1800-ih. I praktički nema tinejdžera, ali ni tinejdžerki, koji ulaze u brak. I to na stotinjak ili više slučajeva koje sam vidio ima možda dva, tri para od osamnaest, devetnaest godina. Nisam računao prosjeke, ali uvjeren sam da je za žene preko 23, a za muške preko 25. Iznenadio sam se jer sam pogrešno vjerovao da su se žene tada udavale u pravilu najkasnije do 19-20 (a u prosjeku sa recimo 17), a muški koju godinu kasnije. Evo jedna nasumična stranica, dosta tipična, parovi su pri vjenčanju ovakvih godina (M-Ž): 26-30, 27-23, 31-24, 30-28, 29-30, 36-23.

https://i1.wp.com/protreptikos.files...pg?ssl=1&w=450

[Bijeli-Druid]

Na HTV3 zanimljiva emisija Što je klasik? o Dostojevskom. Čini mi se da je to repriza iz 2016. (jer sam na nekoj drugoj stranici vidio da piše godina proizvodnje 2016., nisam emisiju gledao nikad do sada). Ali ne mogu sada gledati. Ovo je sa stranica HRT-a:

Što je klasik? F. M. Dostojevski: "Zločin i kazna"

Zamislite da ste pred streljačkim vodom. U vas su uperene puške, a vama stavljaju povez na oči da ne gledate vlastito smaknuće. U trenutku kada mislite da je sve gotovo, začuje se glas da ste pomilovani i da smaknuća neće biti... Upravo se to dogodilo Fjodoru Mihajloviču Dostojevskom, piscu nevjerojatne životne sudbine koji je tu dramatičnost pretočio na stranice svojih djela. No, ima još puno razloga zašto je on jedan od najvećih, ne samo ruskih pisaca, nego umjetnika riječi svih vremena, pa tako i povoda za razgovor s izvanrednom profesoricom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, rusisticom Jasminom Vojvodić.

Producentica: Tihana Čuljak
Redatelj: Mislav Hudoletnjak
Urednica: Karolina Lisak Vidović

[Apemant]

nitko drugi kaže:

Potaknuto ovom gore pričom, ali ne baš vezano za nju...

Pa ja i mislim 'šire'. Recimo, da malo zabiberim stvar, meni se uvijek činilo da je termin 'povijesna činjenica' pomalo i oksimoron. Činjenica je ono što 'jest' - povijest se po definiciji bavi onim što je 'bilo' (a više 'nije').

Dakako, ne bih sad tu htio baš posve zabrazdit u alternativu pa tvrdit da je 'kompletna povijest izmišljena' itd - ne poričem da je moguće poviješću se baviti na neki metodički 'znanstveni' način - ali svejedno me iritira kad se pojmu 'znanost' pristupa nekako monolitno, tipa, kao da je to jedan jedini homogeni 'entitet'. Pa tako netko misli da iz činjenice što je znanost tipa fizike praktički nesumnjiva, jer je bilo koji laik može provjeriti (i zapravo provjerava) doslovno svaki dan putem korištenja tehnologije bazirane na poznavanju fizikalnih zakona - može 'utrpati' u znanost i stvari tipa 'gender studies' - dakle, da ako imaš primjedbi na gender studies, da to znači da si antiznanstven i da valjda misliš da je teorija gravitacije neka podla zavjera, a Zemlja je ravna ploča iznad koje u kružnici rotira malecko Sunce veličine Mjeseca.

Ja 'znanost' ne gledam tako, nego si zadržavam pravo da budem skeptičan gdje god mi se čini da skepsa ima smisla. A skepsa ima smisla u svakoj 'znanosti' koja je jako slizana s političkim interesima koji i *danas* očito postoje.

[nitko drugi]

Au, sad bih ja jedno pet-šest tisuća riječi napisao o ovome... Kad stignem i hoću poneku.

Ali evo samo o činjenicama kao onome što jest a ne onome što je bilo. Zar nije tako sa svime - bilo koji zapis npr. fizikalnog pokusa pokazuje što je bilo, a ne što jest? Ili misliš da su činjenice samo stvari poput fizikalnih zakona, dakle matematičkih formula, koji stalno jesu?

[Apemant]

nitko drugi kaže:

Au, sad bih ja jedno pet-šest tisuća riječi napisao o ovome... Kad stignem i hoću poneku.

Ali evo samo o činjenicama kao onome što jest a ne onome što je bilo. Zar nije tako sa svime - bilo koji zapis npr. fizikalnog pokusa pokazuje što je bilo, a ne što jest? Ili misliš da su činjenice samo stvari poput fizikalnih zakona, dakle matematičkih formula, koji stalno jesu?

Nije tako 'sa svime'. tj. ugrubo jest, ali svejedno mi se ne čini smisleno nekakvo 'kategorijalno izjednačavanje'.

Ne znam reći ni gdje bijela prelazi u sivu, a siva u crnu, pa svejedno ne bih rekao da su dva siva tona 'jedno te isto', ako je jedan praktički bijel, a drugi skoro crn - zato što ne znam odrediti 'granicu'.

Fizikalni pokus se može, uostalom, bilo kad ponoviti. Ne samo da može, nego se to cijelo vrijeme i radi, kao što rekoh, putem tehnologije. Svaka tipka koju stisnem dok pišem ovaj post, 'potvrđuje' fiziku poluvodiča *iznova*. Termodinamiku 'provjeravam' svaki put kad izvadim sladoled iz hladnjaka. Matematiku mogu provjeriti bilo kad i sam, na prste LOL. S druge strane, odakle znam koliko je pedera cca. bilo na području Španjolske u 11-tom stoljeću? Odakle to itko zna? Je li onaj lik ulupao 422 milijuna dolara u iskrenom pokušaju da se nešto 'sazna' o tome - ili u pokušaju da ostvari neki svoj interes u najširem smislu riječi? Čime to mogu provjeriti? Postoji li nekakav 'hladnjak' kojeg samo mogu otvoriti i tako se uvjeriti u 'ispravnost' tih dubioznih grana 'znanosti'?

[nitko drugi]

Pa u tome je stvar, da se ne radi o kategorijalnoj razlici između fizike i povijesti, nego o razlici u stupnju. Odnosno, fizika je zacijelo svijetlo-siva a povijest tamno-siva, ali oboje je sivo, a nije jedno bijelo a drugo crno. Matematika, koja je izvanvremenska, je u tom smislu (vjerojatno) bijela, a neko apsolutno jednokratno događanje valjda crno (ali o tome se niti ne bi moglo ništa reći, čak niti pjesnički a kamo li znanstveno). U svijetu o kome možemo govoriti imamo samo sive tonove, od svijetlo sivih (bliskih matematici) fizike, do tamnije sivih povijesti, do vrlo tamnih pjesništva, možda još tamnijih mistike...

I dvije manje apstraktne primjedbe. Najprije, tehnička primjena ne potvrđuje nužno fizikalnu teoriju. Jer možemo imati funkcionalne tehničke primjene bez da razumijemo fiziku u podlozi. Struja je sasvim dobro funkcionirala kroz 19. stoljeće a elektroni su otkriveni tek na kraju toga stoljeća. Razni parni strojevi su rađeni desetljećima prije otkrića zakona o očuvanju energije 1840-ih. Itd. Sad mi ne pada na pamet ali prilično sam uvjeren da bih mogao naći primjere funkcionalnih tehničkih primjena koje su izrađene uz pogrešne fizikalne pretpostavke.

Drugo, fizikalni pokus je ponovljiv, ali ne apsolutno. Ako ponoviš pokus dobiješ približno jednak rezultat. Naravno, uglavnom imamo dobre razloge tu razliku smatrati zanemarivom, ali to su dobri razlozi, a ne matematička jednakost. U nekom smislu, naravno puno slabijem to vrijedi i za povijest. Kao što u fizici pustim malo tijelo pa zanemarim boju, masu, otpor zraka, starost, funkciju, itd. i kažem da "materijalna točka" (votever) pada s te i te visine za to i to vrijeme, tako i u povijesti zanemarim sve i svašta i kažem nešto kao "kad su porezi previsoki onda slijedi pobuna" ili tako nešto. Doduše ne u obliku matematičke formule (mada bi to bilo idealno), ali ipak na otprilike taj način - objašnjenje nekog događaja znači da bi se pod tim i tim uvjetima (koje povjesničar navede i koji su u pravilu puno složeniji od onoga što imamo u fizici) bilo kad i bilo gdje stvari odvile na takav način. Ako to ne vrijedi, onda nije objasnio.

Da ne bi bilo nesporazuma, ne pokušavam te uvjeriti da je povijest egzaktna znanost, nego da nema te kategorijalne razlike, odnosno, da je kategorijalna razlika tamo gdje je Platon još vidio, između matematike i vremenitih procesa; a u ove druge spada i fizika i povijest.

(Što se tiče političkog utjecaja, vidi se i na slavnom globalnom zagrijavanju, ili na analizi rušenja WTC, što je oboje prije fizika nego povijest, da politički utjecaji nisu neka osobitost društvenih i humanističkih znanosti.)

[Apemant]

Ali ja nisam nigdje ni tvrdio da postoji 'kategorijalna' razlika.

Meni je sve to spektar, naravno, i nema nikakve pouzdane crte. 'Demarkacijski' problem neće nikad biti 'riješen', jer se i ne može riješiti. Samo kažem da to, što granica između znanja i vjerovanja (i muljanja ) nije 'jasna' - ne znači da ću *sve* biti sklon jednako lako prihvatiti. Nego, nešto ću lakše prihvatiti, a nešto vjerojatno nikad, s obzirom da ionako nisam besmrtan. Hoću reći, ako bih nešto 'možda i prihvatio' za 400 godina uvjeravanja, očito da neću stići.

Također, nije uopće poanta bila proglasiti povijest nečim 'totalno nepouzdanim i ispolitiziranim', a fiziku valjda 'posve apolitičkom i totalno sigurnom'. Naprotiv, poanta je opet ista, sve je to spektar i uvijek se može razmatrat pitanje koliko je nešto 'znanstveno' slizano s politikom, koliko je uopće *moguće* da politika iskrivi nešto znanstveno itd. Primjerice, 1954. je (Zapadna) Njemačka pobijedila (inzimno favoriziranu) Mađarsku 3:2 u finalu svjetskog prvenstva u nogometu. Iako je i nogomet i povijest očito nešto povezano s politikom, svejedno bi bilo iznimno teško takvu jednu 'povijesnu činjenicu' doslovno lažirati po uzoru na Orwellovu 1984. zar ne? Hoću reći, ne tvrdim da tu postoji neki petparački recept tipa 'physics good, gender studies bad' - nego samo naglašavam to da odbijam 'znanosti' pristupati kao nekakvom monolitnom entitetu s kojim se može imati jedino odnos 'all-or-nothing'.

U skladu s time, mogli bismo se vratiti na pitanje, što znači da je 'povijesna činjenica' da je pedofilija nekad bila 'mainstream'.

[Leteća]

Meni tu opet pada na pamet Epikur i oni njegovi "užitci s dječacima i ženama". Točno tim redoslijedom. A i na grčkim su vazama bile prikazane neke zanimljive scene. To bi valjda bio mainstream.

[Apemant]

Leteća kaže:

Meni tu opet pada na pamet Epikur i oni njegovi "užitci s dječacima i ženama". Točno tim redoslijedom. A i na grčkim su vazama bile prikazane neke zanimljive scene. To bi valjda bio mainstream.

Ne bi, to bi bila elita.

BTW, ja se sjećam tog citata i od Petera Abelarda, samo u njegovoj varijanti je baš išlo 'ženama i dječacima'.

Ako mene pitaš, prilično mi je neshvatljivo kakvi su to 'užici s dječacima'. Tj. kad zamislim užitke s dječacima, u istom potezu mogu onda zamisliti i užitke s kozama.

[Leteća]

Apemant kaže:

Ne bi, to bi bila elita.

BTW, ja se sjećam tog citata i od Petera Abelarda, samo u njegovoj varijanti je baš išlo 'ženama i dječacima'.

Ako mene pitaš, prilično mi je neshvatljivo kakvi su to 'užici s dječacima'. Tj. kad zamislim užitke s dječacima, u istom potezu mogu onda zamisliti i užitke s kozama.

Zato nikad nećeš biti dio elite.

[Apemant]