Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 27.06.2013., 20:59   #301
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Ovo je ispod svakog nivoa. Ovaj intelektualni papak je i opako bezobrazan. Evo kako on komunicira:

A on mi na poziv da me citira di ja tvrdim da neko selo na Krku nije prešlo na novu čakavicu stavlja ovo:

??? Di se tu spominej selo na Krku?

Koja stoka, koji govnar, kakav lažljivac, gleda u oči i laže, izmišlja, manipulira,... manipulira sa postovima u rasponu od pola stranice!
Isti taj praktički izjavljuje da hrvatski dijalekti ne postoje i da su izmišljeni...
Mislim da smo ovim završili priču. Ja s ovom spodobom više nemam posla.

Apsolutni kreten! I ovo nije uvreda! Ovo je medicinska dijagnoza odn. najviše koliko se usuđujem dijagnosticirati kao laik a da sam siguran da nisam pogriješio.
Rabijožo, niš ti se ne more reći, zajno se rabijaš.

A možda ti znaš odkud Morlacima baladuri u njihovim katunima?

Ili možda znaš zašto Kogjera/Svoboda/Josipović u Rječniku govora grada Korčule nisu zapisali riječ "Korculot"? Ali su zato napisali "Pri tome je mletački dijalekt ostavio naširih tragova, pa smo u njemu najviše i tražili modele." Vjerojatno srbadija neka, što će drugo?

Ili možda znaš gdje je to van Lovrić & Lovrić netko zapisao riječ "gan" u značenju "govoriti, govor"?
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.07.2013., 23:04   #302
Ovdje imamo tobožnji morlački vokabular.
http://hr.metapedia.org/wiki/Morla%C4%8Dki_dialekt

To bi kao trebalo biti ovako:
Quote:
Morlački dialekt ili Murlâška besyda je predslavensko-poluromanski govor jugozapadne Bosne, najviše oko Livna gdje je postojao do 19. st., a zadnji poznavaoci koji su još pamtili i razumjeli neke pripadne riječi, stradali su u nedavnom ratu u Bosni. Ovaj je srednjovjeki pradialekt slabo poznat s jedva 273 očuvanih riječi, uglavnom iz nadpisa grobnih stećaka i arhaičnih neslavenskih toponima oko Livna.
...
Murlaški govor je dosad najmanje poznati pradialekt u okviru starodalmatskog jezika, pa je i samo njegovo postojanje donedavna bilo neizvjesno.
...
Pravi, danas štokavski Vlasi uglavnom imaju autohtono biogenetsko podrijetlo od istočnobalkanskih Tračana pomiješanih s kasnije doseljenim Slavenima, a njihov prvotni srednjovjeki jezik bio je iz vlaško-rumunjske skupine ali su kasnije uglavnom slavizirani kao štokavski jekavci ili barem mješoviti poluikavci-štakavci. Naprotiv se Murlaci od autohtonih balkanskih Vlaha (u užem smislu), razlikuju ne samo jezično posebnim govorom, nego i etnogenetski, jer su to antropološki tipični dinarski Prahrvati biogenetskog tipa Eu7, pa zato i njihov prvotni srednjovjeki govor ne pripada rumunjskom, nego starodalmatskom jezičnom krugu romaniziranih Iranohrvata.
...
Ovi i ini slični nazivi su očito neslavenski tj. praindoeuropskog iskona i možda pripadaju predslavenskom nazivlju Ilira ili doseljenih Iranohrvata. Daljom slavizacijom se je potom u srednjem vijeku od njega bar dijelom razvila stara ikavska šćakavica u tekstovima na bosančici i konačno nakon Turaka, miješanjem s doseljenim jekavskim novoštokavcima, tu nastaje mladja mješovita poluikavska štakavica u Bosni do dalmatinske Zagore.
...
Iz niže nabrojenih, samo 273 dosad još dostupnih murlaških riječi preostalih iz završne faze njegova izumiranja u 20 st., vidi se da je taj pradialekt bio leksički dosta osobit. Iako je na premalom uzorku njegova oskudnog rječnika to teže vidljivo, ipak su tu očiti visoki udjeli predslavensko-neromanskih arhaizama staroistočnog podrijetla oko 1/4 leksika i najobilnijih romanizama blizu 2/5 leksika, dok je je slavenski udjel tu bio sličan kao u ćiribirskom govoru oko 1/3 leksika. Od prostorno susjedne, današnje šćakavske ikavice raširene oko Livna, murlaški leksik se napose razlikovao puno većim udjelom romanizama i neznatnim brojem turcizama, dok im je dio leksika bio zajednički sa sličnim ili podjednakim natuknicama zbog uzajamnih susjednih utjecaja i ranijeg bilingvizma murlaških govornika koji su dobro razumjeli susjednu mladju šćakavsku ikavicu.
...
Murlaški govor je po podrijetlu najvjerojatnije bio dijelom štokavizirani starodalmatski kojim su u srednjem vijeku govorili romanizirani i dijelom slavizirani potomci antičkih Delmata. Na to upućuje i nova biogenetika ovih prostora, jer danas u Dalmaciji izrazito dominira stari neslavenski genom Eu7. Iz dostupnog leksika nazire se prvotna indoiranska praosnova murlaškog govora i njegovo predromansko antičko podrijetlo. Murlaški je vjerojatno tek naknadno bio romaniziran krajem antike i početkom srednjega vijeka, a potom je njegova djelomična slavizacija, zbog medjuplaninske izolacije nastupila razmjerno kasnije, uglavnom miješanjem nakon prodora Turaka i osobito uoči njegova izumiranja u 19 / 20. st., a u toj završnoj fazi je slavizacija bila jača u murlaškoj gramatici negoli u leksiku. Zato je murlaški prvotno mogao biti najbliži ćiribirskomu u Istri i preko njega djelimice rumunjskom.
Predromanski starodalmatski indoiranski praosnov je dakle krajem antike bio romaniziran. Očigledno ne od Venecijanaca, zar ne. Pošto ih tamo nema.

Pa pogledajmo sad famozni starodalmatski murlaški:


●akord, m. ◘ = nagodba / contract = talijanski "accordo", venc. "acordo", istarovenecijanski "akord"

● arija, f. = zrak: ved. harya / air = talijanski "aria", istrovenecijanski "arija"

● aviza, f. ◘ = obavijest / information = talijanski "avviso", venecijanski "aviso"

● baladur m.= veranda: perz. balater / veranda = venecijanski i furlanski "balador" ili "baladur"

● bambur, m. ◘ = bumbar, hrušt / an insect = venecijanski "bambar" parlare senza senso

● barba, m. = gazda: mitan. barba / master = talijanski i venecijanski "barba"

● berekin, m. ◘ = mangup / hooligan = venecijanski "berechin"

● beštimat ◘ = psovati, huliti / to blaspheme = talijanski "besemiare"

● borša, f. ◘= torba / bag = talijanski "borsa"

●brondzir, m. ◘ = kotlić / kettle = istrovenecijanski "broncin"

● buletin, m. ◘ = listić, ljetopis / annuary = talijanski "bollettino"

● butiga, f. ◘ = dućan, prodavaona / shop = talijanski "bottega", venecijanski "botega"

●bukara, f. ◘ = vrč, pehar / pitcher = venecijanski "bucara" i "bucal"

● dešpet, m. ◘ = inat, prkos / obstinacy = talijanski "dispetto"

● drito = ravno: avest. drita / right = talijanski "diritto"

● durati ◘= trajati, izdržati / endure = talijanski "durare"

● kantat ◘ = pjevati: lat. cantare / to sing = talijanski "cantare", venecijanski "cantar"

● kantrida, f. ◘= stolica: grč. kathedra / chair = venecijanski "cargheta", "carega", "careghin"

● kantun, m.= ugao, kut: ved.kent, gr.kanthos / corner = talijanski "cantone", venecijanski "canton"

● kapara, f. ◘ = predujam / credit = talijanski "cappara"

● kapela, f. ◘ = crkvica / chapel = talijanski "capela"

● kariola, f. ◘= kolica, tačke: lat. carrus / car = venecijanski "carriola"

● koketa, f. ◘ = namiguša / coquette = njemački "Kokett" ili francuski "coquet"

● kontrola, f. ◘ = provjera / control = talijanski "controllo" ili njemački?


● koperta, f. ◘ = omotnica, fascikl / fascicle = talijanski "coperta"

● kotula, f. ◘ = suknja, haljetak / skirt = venecijanski "cotola"

● kredenac, m. $ = stakleni ormar / vitrine = talijanski "credenza"

● kurdela, f. ◘ = vrpca, traka / ribbon = tršćanski venecijanski "cordella"

● kušin, m. ◘= jastuk / cushion = tršćanski venecijanski "cusin", venecijanski "cussin", talijanski "cuscino"

● kužina, f. = kuhinja: etrur. hvšina / kitchen = talijanski "cucina", tršćanski venecijanski "cusina"

I tako dalje i dalje. Gotovo svaki romanizam očigledno se oslanja na neki talijanski ili venecijanski oblik. Neki romanizmi su također novijeg doba, npr. kredenac, pa tako sigurno nisu dalmato-romanizmi. Umjesto što su autori izvodili etrurske, perzijske i tko zna još kakve etimologije, bolje bi im bilo da su uzeli u ruke rječnik taljanskog i venecijanskog jezika.
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.07.2013., 15:26   #303
Morlačke beside na L:

● labrcat = brbljati, blebetati / to chat, prattle = trašćanski venecijanski "labro", talijanski "labbro"

• labrnja, f. = usnica: perz. leblap / a lip = tršćanski venecijanski "labro", talijanski "labbro"

• lancun, m. = plahta / a sheet = talijanski "lenzuolo", tršćanski venecijanski "linziol"

• lara, f. = vuna / wool = talijanski "lana" (dalmatizam?)

• laštrika, f. = gumica / elastic band = venecijanski i tršćanski "lastico"

• lata, f. = kanta, posuda: indoved. lata / a can = talijanski i tršćanski "latta"

• lumer, m. = broj: lat. numerus / number = venecijanski "lumer"
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2015., 20:53   #304
riječnici dalmatskog jezika dostupni na internetu

http://sdfy.webs.com/cultura-dalmata

http://sdfy.webs.com/Dalmatian%20-%2...dictionary.pdf

http://sdfy.webs.com/rjecnik%20dalma...g%20jezika.pdf
__________________
http://dalmazia.yolasite.com/
edelstein is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.02.2015., 00:16   #305
Još jedan rječnik bez naglasaka, oblika, ičeg :/
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2015., 20:06   #306
L´antico dialetto di Veglia , Antonio Ive , knjiga o dalmatskom jeziku , u PDF formatu

http://sdfy.webs.com/L%C2%A8ANTICO%2...I%20VEGLIA.pdf
__________________
http://dalmazia.yolasite.com/
edelstein is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.05.2015., 16:41   #307
Quote:
autonomaš kaže: Pogledaj post
Dalmatski jezik bi triba bit nekakvi jezik kojim su govorili stari Dalmati (Iliri) , a dalmatinski jezik je jezik kojim su govorili Dalmatinci (romanski stanovnici Dalmacije , čije postojanje nije moja izmišljotina).
Dalmatinska narječja se ne smatraju za posebni jezik ( iako sam ja predložio to prije više od godinu dana , pa su me proglasili četnikom ) prema tome to nema veze jedno s drugim.


http://dalmacija.muux.org/jezik-f12.html
stari Dalmati nisu nikad bili Iliri
comtesse is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.06.2015., 00:00   #308
Pozdrav ljudi!

Ne znam je neko već postavio ovo pitanje, ali da li su lingvisti utvrdili kakav je bio odnos dalmatskog jezika sa nekadašnjim romanskim dijalektom/-ima kontinentalnog dijela Zapadnog Balkana? Da li je u pitanju isti jezik? Koliko ja znam, nema nikakvih pisanih tragova nekog romanskog dijalekta/jezika iz unutrašnjosti Zapadnog Balkana, ali da li se barem nešto na osnovu toponima romanskog porijekla može zaključiti o tim govorima i njihovom odnosu sa romanskim govorima jadranske obale? Treba isto uzeti u obzir da se, kako istorijski izvori tvrde, prilikom najezde Slovena dio romanskih starosjedilaca iz unutrašnjosti sklonio u utvrđene gradove na jadranskoj obali tako da su oni, ponijevši svoje dijalekte sa sobom, mogli uticati na govore tih gradova (ako su bili brojčano veliki to jest).
Peccatny is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2016., 20:42   #309
radio.hrt.hr/aod/jezik-i-predrasude/166132/

"U srednjem vijeku u gradovima na istočnoj jadranskoj obali iz latinskoga su se jezika razvili autohtoni romanski govori. Tradicionalno se za njih rabi skupni naziv dalmatski jezik, no u novije vrijeme češće ih se naziva dalmatskim ili dalmatoromanskim jezicima. Stručnjaci danas kažu da ih je bilo barem dvanaest. Svi su nestali, ali ne sasvim bez traga. Gost emisije je dr. Nikola Vuletić. Urednica emisije je Irena Plejić Premec."

odivamo is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2016., 21:54   #310
Dobar dan... ili večer bi bila prigodnija.
Vidim puno tu razglabate o dalmatinskom jeziku.
Mene jako zanima, htjela bi naučiti govorit ili barem pisat... ali najbolje bi mi bilo da li tu ima nekog Dalmatinca... Sviđa mi se taj naglasak na slovo L kakav imaju baš svi Dalmatinci, pa ih je lako od drugih prepoznati. I kratko govore. Barem što se čovika iz otoka Čiovo tiče s kojim sam imala mogućnost par puta pričati.
Ne zanimam se baš toliko duboko ko i vi, ali zanima me jako pričanje.
__________________
Acta, non verba. - Dijela ne riječi.

"Kako bi igra bila užitak, trening bi trebao biti patnja." - Dražen Petrović
Čehinja is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.07.2016., 17:54   #311
Inače dalmatski jezik ti je romanski jezik nastao iz vulgarnog latinskog koji se je govorio u Dalmaciji, sad je izumruo. Ovo što ti želiš je dijalekt hrvatskog jezika koji se govori u Dalmaciji lako se to dvoje brka
__________________
ljudi se boje smrti jer ih je strah života
Crveni is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.07.2016., 15:42   #312
Quote:
Crveni kaže: Pogledaj post
Inače dalmatski jezik ti je romanski jezik nastao iz vulgarnog latinskog koji se je govorio u Dalmaciji, sad je izumruo. Ovo što ti želiš je dijalekt hrvatskog jezika koji se govori u Dalmaciji lako se to dvoje brka
A dobro ja znam samo kojim se dijalektima govori u Hrvatskoj ali ne već podjela romanskog jezika dalmatinskog iz Dalmacije. Samo znam da ima puno drugih riječi, da se na Čiovu priča drukčije nego kao u Imotskom....
Ja sam ipak samo laik.
__________________
Acta, non verba. - Dijela ne riječi.

"Kako bi igra bila užitak, trening bi trebao biti patnja." - Dražen Petrović
Čehinja is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.10.2017., 20:54   #313
nova knjiga

izašla je nova knjiga na temu izumrlog dalmatskog jezika "Tako je govorio Burbur" imate i stranicu na fejsu (www.fb.com/dalmatski) i članak u Slobodnoj Dalmaciji http://www.slobodnadalmacija.hr/scen...-ga-je-govorio
kubamanijak is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2017., 10:48   #314
Quote:
kubamanijak kaže: Pogledaj post
... izumrlog dalmatskog jezika ...
langa dalmot na sant muart . fuot sait muart kond ju e jiltri jomni ce favluo el moruor(kauk sant circuol venc mua trianta de noi). langa de ziant dalmot sant vietuot de raigno de "banovina hrvatska" in jan 1939.

dalmatski jezik nije mrtav. mrtav će biti kad ja i drugi ljudi koji ga govore umru (ima nas 20-30) . dalmatski jezik je zabranjen od strane vlasti "banovine hrvatske" 1939. godine.
samoodbrana is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:07.