Slijetanje na Mjesec, istina ili laž?

[Alatnicar]

Astrobobo kaže:

Prije nego što krenemo u raspravu, jesi li proučio na koji način funkcionirau svemirska odijela?

Nema se što raspravljati, činjenice su tu, ispod bijelog vanjskog djela odjela je deblji sloj sa nekom harmonika gumom na ramenima i koljenima, koja olakšava gibanje u normalnoj atmosferi, svatko nek zaključi sam za sebe što bi bilo da se to odjelo našpana i rastegne sa 15 t pritiska.
Ja kažem da je to blaža retardacija, a drugi kako hoće.

[Astrobobo]

Kakvih 15 tona pritiska?

[Rorion]

Astrobobo kaže:

Prije nego što krenemo u raspravu, jesi li proučio na koji način funkcionirau svemirska odijela?

Evo ti jedan što se priprema za scenu na trapezu.
http://www.zvjezdarnica.com/ps_photo...1240693985.jpg
Malo je umoran xe, xe, xe....

• io tkanine koji se koristi u gornjem torzu izrađen je od fiberglasa. Za ovaj dio svemirskog odijela spajaju se pokazivači, kontrolna jedinica i sustav za održavanje života na leđima (PLSS). Jedna vrlo važna funkcija ove komponente je da služi kao spojnica za cijevi koje dovode vodu i omoguće kisiku cirkulaciju unutar odijela.

Gornji torzo
Gornji torzo. ©Image Credit: NASA

Rukavi
Astronauti tijekom svemirskih šetnji koriste rukave koji se mogu skratiti ili produžiti zahvaljujući ugrađenim prstenima.

Rukavi
Rukavi. ©Image Credit: NASA

Rukavice
Posebne rukavice moraju omogućiti astronautima nesmetan rad i podizanje objekata. Rukavice moraju biti izrađene s funkcijom što bolje zaštite ljudskih ruku u svemirskim uvjetima, međutim, moraju biti i funkcionalne. Načinjene su da omogućuju micanje prstiju astronautima. Obzirom da su prsti najizloženiji hladnoći u svemiru, u rukavice se ugrađuju grijači. Na rukavice se stavljaju posebno dizajnirani rukavci koji omogućuju micanje zglobova.

Rukavice
Rukavice. ©Image Credit: NASA

Pokazivači i kontrolna jedinica
Ova komponenta je kontrolna ploča cijelog svemirskog odijela. Prekidači, kontrole, mjerači i elektronički displeji su sastavni dio ove komponente.

Kontrolna jedinica
Kontrolna jedinica svemirskog odijela. ©Image Credit: NASA

Vrećica za piće
U unutrašnjosti gornjeg torza smještena je plastična vodom napunjena vrećica. Na nju je ugrađena cjevčica s ventilom. Ventil i cjevčica smještaju se blizu astronautovih usta, tako da on kada želi, može zagristi ventil da ga otvori i potom popiti vodu. Otpuštanjem ugriza zatvara dovod vode iz cjevčice.

Vrećica za piće
Vrećica s vodom za piće. ©Image Credit: NASA

Komponenta ispod torza
Ova komponenta se sastoji od hlača, čizama i donjeg dijela struka. Gornji dio torza se spaja s donjim dijelom s metalnim brtvljenjem. Donji dio torza ima ugrađene povodce, koji služe za spajanje konopa, radi sigurnosnih razloga, kako astronaut ne bi odlebdio u svemir. Odijela imaju različite oznake u obliku jednobojnih ili višebojnih crta i traka kako bi se astronauti mogli raspoznati u svemiru jer svi nose ista odijela.

Donji dio svemirskog odijela
Donji dio svemirskog odijela.
©Image Credit: NASA

Donji dio svemirskog odijela
Sigurnosni povodci i crveno-bijele trake. ©Image Credit: NASA

Kaciga
Kaciga pored osnovne funkcije zaštite glave ima i ugrađen odušak. Odušak usmjerava kisik iz sustava za održavanje života prema gornjem torzu i kacigi. Kaciga zadržava kisik oko glave na određenom tlaku. Glavni sastojak kacige je prozirni plastični okvir. On je prekriven vizirom koji se nalazi s vanjske strane kacige. Vizir omogućuje astronautu zaštitu od sunčevih zraka zahvaljujući finom filtru koji je načinjen od zlata. Vizir štiti čovjeka od ekstremnih temperatura i malih objekata za koje postoji opasnost da bi mogle pogoditi astronauta. Na kacigu se obično smješta tv kamera i svjetlo.

[Astrobobo]

Ne razumijem poantu posta?

[Rorion]

Astrobobo kaže:

Ne razumijem poantu posta?

http://www.m.zvjezdarnica.com/vijesti/692
Svemirske šetnje se kako je rečeno, koriste prilikom popravljanja određenih vanjskih dijelova letjelica. Ne tako davno NASA je emitirala televizijske snimke na kojima su se vidjeli astronauti.
Dakle pitao si da li shvaćam kako funkcioniraju svemirska odijela.
Napisao sam, a i stavio link.
Eto vidiš, da li ti misliš da bi se oni mogli šetati po Van Allenovu pojasu ?

[Astrobobo]

Nisi napisao ništa, samo si kopipejstao nekakav tekst. Dakle, ne kužim što sad s tim? Također što znači "šetati po Van Allenovom pojasu"?

[Hawker]

Rorion misli da oni setaju od Zemlje do Mjeseca.

[L U N]

Vidim da moram ponoviti

" Odijelo (dronjak) treba sačuvati u sadašnjem obliku i da ga "dotjeraju" za izložbu povodom 50 godina od "slijetanja" na mjesec. Treba ga "Očuvati" kao relikviju jer ako ostane ovakvo moglo bi se raspasti ?
Njihovo opravdanje stoji da mu je namjena bila "jednokratna" !

"Apollo odijela su građene da bi astronauti sigurno došli do Mjeseca i natrag a ne da stoje nekoliko stotina godina u muzeju", navodi se u Smithsonian Institutu , koji priprema izložbu a odijelo je od 2006. godine u skladištu ?

Za taj kako oni zovu projekt „Reboot the Suit“ treba im 500 000 dolara ?



Vide se pukotine istezanja tkanina, izblijedile boje "oznake misije" ""(apšisale) , gumene brtve lomljive i metalni zatvarači oksidirali (zahrđali) itd...!?

Jako uvjerljiva tehnologija !

Možda su ga radili Kinezi kao jeftilen ili ? "

[saugaro]

Vidim da moram ponoviti

odijela su rađena za jednu jedinu misiju i imaju rok trajanja.
Zašto je to samo tebi L U N i tebi sličnima čudno?

pa kada se nešto želi sačuvati za budućnost zaštita i preinake su daleko skuplje od originala, a prilozi su dragovoljni. Muče te brojčeki ha?

[Rorion]

Astrobobo kaže:

Nisi napisao ništa, samo si kopipejstao nekakav tekst. Dakle, ne kužim što sad s tim? Također što znači "šetati po Van Allenovom pojasu"?

Polako Astrobob, tvoja su oćekivanja ili prezahtjevna ili si mi bezveze postavio pitanje.
Dakle, u linku koji sam dao je lijepo opisano kako su se svemirska odijela mijenjala iz misije u misiju, i nadograđivala se shodno zahtjevima misije, i kako je Saugaro dobro rekao, rađena su za jednu misiju.

Jedan od prvih projekata izrade svemirskih odijela je bio iz projekta Mercury, mada se sa izradom istih experimentiralo već od 20-tih godina.
U vrijeme kada je NASA počela razvijati projekt Mercury postojalo je višeslojno odijelo, sa mjehurastim unutarnjim slojem radi zadržavanja tlaka, a vanjski sloj je bio izrađen od aluminijskog najlona...

U linku koji ću ponoviti, je stvarno predivno opisano kako je tekao razvoj odijela kroz povijest.
http://www.m.zvjezdarnica.com/vijesti/692
U vezi V.A.pojasa kontradiktorni su podaci, vezano za stupanj zraćenja.
Neki govore da je nemoguće, a neki da je izvedivo.
Mislim na prolaz astronauta kroz taj pojas koji i nije baš tanak.
Hawker, nudiš mišljenje o onome što ja mislim, odnosno ono što ti misliš da ja mislim, no nisu ni blizu stvarnosti. Više si kao potvrda Einsteinovih životnih iskustava i one poznate o beskrajnom svemiru i gluposti

[saugaro]

osvrt:

Astrobobo kaže:

Kakvih 15 tona pritiska?

ma to su ti "oni" pročitali koliko teži stupac atmosfere pa se računa pritisak na površinu kože bića - čovjeka, ali ne kuže fiziku etc ...
3 razred osnovne, nekad, ako se dobro sjećam

[Astrobobo]

Rorion kaže:

U vezi V.A.pojasa kontradiktorni su podaci, vezano za stupanj zraćenja.
Neki govore da je nemoguće, a neki da je izvedivo.
Mislim na prolaz astronauta kroz taj pojas koji i nije baš tanak.

Jesi i ti izgubio tipku za tvrdo č kao benny?

Nema ništa kontradiktorno u vezi Van Allenovih pojasa. Zna se gdje su veći, gdje manji. To je kao skakanje kroz vatru - ako skočiš brzo, nećeš izgorjeti. Uostalom, zračenje u letjelicama se mjerilo, nije se išlo bezveze:

"the on-board dose counters for the Apollo missions registered average radiation doses to the skin of the astronauts of 0.38 rad. This is about the same radiation dose as getting two CT scans of your head, or half the dose of a single chest CT scan"

To je "on average" - najviše je bilo za Apollo 14, 1.14 rad. Tu se može vidjeti originalni izvještaj.

[Alatnicar]

saugaro kaže:

osvrt:


ma to su ti "oni" pročitali koliko teži stupac atmosfere pa se računa pritisak na površinu kože bića - čovjeka, ali ne kuže fiziku etc ...
3 razred osnovne, nekad, ako se dobro sjećam

Daj nas još malo uveseljavaj, a nisi ni shvaćao razliku između tlaka i podtlaka pa si gnjurio po vodici u nadi da ćeš pokazati svoj "genij", a da ne pričam o tome kako si mislio da se tlak povećava konstantno sa količinom, ne razumijevajući da tlak i količina nisu isto...

[mukotrpak]

Alatnicar kaže:

Daj nas još malo uveseljavaj, a nisi ni shvaćao razliku između tlaka i podtlaka pa si gnjurio po vodici u nadi da ćeš pokazati svoj "genij", a da ne pričam o tome kako si mislio da se tlak povećava konstantno sa količinom, ne razumijevajući da tlak i količina nisu isto...

Ti očito ne znaš razliku između tlaka i pritiska. Da je vakuum takav bauk ne bi ljudi veselo skakali padobranom sa visina na kojima je tlak manji od 1% tlaka na zemlji. Prevedeno na tvoj jezik, njih gore pritišće iznutra 14850 kila pa se ipak ne rasprsnu ko kokica. Nećeš vjerovati ali tkanina je moćna mađija, a evo ti i link na članak u kojem piše o tipu koji je hopsnuo sa 41 km visine. Uzgred, na 100 km visine je tlak 10E-5 bara što je isto kao i na Mjesecu. Da to postigneš na Zemlji moraš imati dobru komoru i pumpu sa turbomolekularkom.

[Alatnicar]

mukotrpak kaže:

Ti očito ne znaš razliku između tlaka i pritiska. Da je vakuum takav bauk ne bi ljudi veselo skakali padobranom sa visina na kojima je tlak manji od 1% tlaka na zemlji. Prevedeno na tvoj jezik, njih gore pritišće iznutra 14850 kila pa se ipak ne rasprsnu ko kokica. Nećeš vjerovati ali tkanina je moćna mađija, a evo ti i link na članak u kojem piše o tipu koji je hopsnuo sa 41 km visine. Uzgred, na 100 km visine je tlak 10E-5 bara što je isto kao i na Mjesecu. Da to postigneš na Zemlji moraš imati dobru komoru i pumpu sa turbomolekularkom.

Gdje je link? Gdje su podatci? Govoriš netočne info, jer da je tako banalno dovoljne bi bile ronilačke boce. Ruka izvan kompesijskog odjela na 30 km sva groteskno otekne, to je doživio onaj koji je prije feliksa skočio sa visinskim balonom, jer mu je rukavica otkazala.
A ti tu pričaš da netko veselo skače sa 40 km.
Čak je i feliksova visina lažirana jer je bilo potrebno oboriti stari rekord, balon ima granice svojih mogućnosti, to što je lansiran u 20 ili 21 st ne radi razliku, a pluta gore jer je prilično daleko od vakuma i sigurno ga ne nosi 1℅ atmosfere, logično, jer da bi lebdio mo ra biti lakši od okolnog medija.

[Astrobobo]

Alatnicar kaže:

Ruka izvan kompesijskog odjela na 30 km sva groteskno otekne,

A ti tu pričaš da netko veselo skače sa 40 km.

Znači oni u principu skaču goli i onda se oblače po putu?

[Vizija777]

Znam da upadam kao padobranac u diskusiju, ali evo malo materijala za razmišljanje.

Šetam ja tako internetom, proučavajući avijaciju i njena dostignuća kroz istoriju, pa naletim na Antonov an-225, zvanično najveći avion na svetu, napravljen u jednom jedinom primerku, sa namenom da bude nosač za Buran, sovjetski spejs šatl. Odem malo na deo o Buranu na vikiju, kad imam šta da vidim:

Prvi i poslednji let Burana je obavljen 15-tog novembra 1988. Let je bio bez posade jer sistem za održavanje života nije do tada bio u potpunosti testiran. Buran se u svemir vinuo na raketi Energija i izvršio je ukupno dve orbite na visinama između 247 i 256 kilometara. Prvi let je bio ograničen na dve orbite zbog nedostatka memorije na Buranovom kompjuteru.

[antet]

Vizija777 kaže:

Znam da upadam kao padobranac u diskusiju, ali evo malo materijala za razmišljanje.

Šetam ja tako internetom, proučavajući avijaciju i njena dostignuća kroz istoriju, pa naletim na Antonov an-225, zvanično najveći avion na svetu, napravljen u jednom jedinom primerku, sa namenom da bude nosač za Buran, sovjetski spejs šatl. Odem malo na deo o Buranu na vikiju, kad imam šta da vidim:

To pise na srpskoj wikipediji, na engleskoj ni slova o tome...
Ako je i tocno sto bi to trebalo znaciti?

[Vizija777]

Hm, pa postavlja se na primer pitanje, kako su to Amerikanci 69-e imali kompjuter koji je mogao da ih odvede na mesec, a Sovjeti dve decenije kasnije nisu imali isti za mnogo jednostavniji poduhvat?

[antet]

Vizija777 kaže:

Hm, pa postavlja se na primer pitanje, kako su to Amerikanci 69-e imali kompjuter koji je mogao da ih odvede na mesec, a Sovjeti dve decenije kasnije nisu imali isti za mnogo jednostavniji poduhvat?

Za pocetak, daj jos neku referencu osim srpske wikipedie..

A to sto je Buran napravio nikako nije bio jednostavni poduhvat.