Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 11.09.2017., 20:56   #81
Manipulacija centralnih banaka, BIS-a. Uglavnom to odredjuje tecaj parova valuta.
latcarf is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.09.2017., 06:42   #82
Quote:
deepbluesea kaže: Pogledaj post
Mozes li malo objasnit ovo? ... Jasno mi je da je ukupna bilanca jednaka nuli jer se aktiva u obliku obveznica ponisti sa pasivom u obliku stvarnih novcanica koje su usle u sustav (prakticki kredit drzave), ali kolicina novca u optjecaju je manja, zar ne? Uz to, kamata na obveznice raste jer ih FED vise ne kupuje i samim time teze je doci do novih kredita sto znaci da se u konacnici manje novca kreira kroz bankovne kredite pa bi se vrijednost dolara trebala povecat, zar ne?
ne

koristiš krivu ekonomsku teoriju koja danas više ne vrijedi, vrijedila je prije 70ih za vrijeme zlatnog standarda, frakcionalnog rezervnog bankarstva i fiksnog tečaja

državne obveznice nisu denominirane u zlatu, niti se dolar može konvertirati u zlato kod FEDa što ima posve druge implikacije za kretanje vrijednosti novca, a ni količina novca više nije ograničena količinom zlata

danas u vrijeme fiat valuta i plutajućeg tečaja stvari su dosta drugačije

danas državna obveznica i državna valuta (dollar) su ista stvar, mjenica, država ima monopol na novac, sav novac u ekonomiji je endogen, stvoren od strane privatnog bankarskog sektora, zlato je egzogeni novac koji se ne može stvoriti, nekoć je centralna banka preko zlatnih rezervi i prodajom/kupnjom obveznica određivala količinu novca, dollar je danas mjenica zamjenjiva sama za sebe, državna obveznica je isto takva mjenica zamjeniva za dollar koja uz to ima prinos i vrijeme dospjeća

prema tome FED ne printa nikakav novac, niti smanjuje količinu novca, FED jednostavno vrši zamjenu mjenice denominirane u milijardama dolara u mjenice jedinične vrijednosti 1 dolara kada kupuje vrijednone papire, kada ih prodaje onda mjenice od 1 dolara pretvara u veliku mjenicu u apoenu od par milijardi koja uz to ima prinos > 0 i vrijeme dospjeća > 0

pristalice zastarjelih ekonomskih teorija koji tumače gospodarstvo kao da je svijet još uvijek na zlatnom standardu, rezervnom bankarstvu s multiplikatorima, tako su predviđali da će QE uzrokovati hiperinflaciju, jer po tim ekonom. teorijama FED printa novac, a kako su i kamate bile oko nule i rezrve snižene, multiplikator je težio ka beskonačnosti

od hiperinflacije nije bilo ništa, no umjesto da se zastarjela uvjerenja odbace izmišljaju se teorije zavjere

sad kad FED vrši obrnuto od QE, kad smanjuje aktivu, isti koji su krivo govorili da će se povećati količina novca u optjecaju i doći do hiperinflacije, sad panično trube da će se smanjiti količina novca

repo i obrnute repo aukcije FEDa ne smanjuju niti povećavaju količinu novca, jednostavno kovertiraju dolare u dolarske obveznice i obratno, konvertiraju mjenice od 1 dolara u mjenicu od npr. 10 milijardi dolara, i obratno

količinu novca u optjecaju danas smanjuje trgovinski deficit, suficit državnog proračuna, smanjenje javnog i privatnog duga tj. otplata kredita bez dizanja novih kredita za refinanciranje starih, te štednja građana

količinu novca u ekonomiji danas povećava deficit državnog proračuna, kreditna ekspanzija privatnog sektora, smanjenje/potrošnja akumulirane štednje, trgovinski suficit

danas kamate na obveznice i dolarsku štednju ne određuje tržište nego FED, nekoć je centralna banka određivala količinu novca preko zlatnih rezervi, a cijenu je formiralo tržište, danas FED formira cijenu, nameće kamate, a količina novca je elastična i mijenja se ovisno o potrebama gospodarstva i volji banaka da izdaju kredite, možemo i kod nas vidjeti kako kamatne stope koje određuje HNB odgovaraju kamatama na kunske obveznice koje prodaje državana riznica / min. financija da bi financirala deficite

danas banke nisu nikako ograničene u kreiranju kredita, jer danas krediti stvaraju depozite u bankama, nekoć su depoziti bili preduvjet izdavanja kredita

sva ekonomska teorija koja se odnosi na ekonomski sustav prije Nixona danas više ne vrijedi, u to spada npr. Keynesianizam, razni oblici Monetarizma (pa i tzv. često spominjana neoliberalna ekonomska teorija) odnosno Neoklasični pristup.... one ekonomske teorije Austrijske škole itd. sve je to nakon Nixona i silaska sa zlatnog standarda, prelaska sa fiksnog na plutajući tečaj... postalo zastarjelo!

treba čitati današnje znanstvene radove i moderniju literaturu, jer razni blogeri su polueducirani naivci, a i većinu članaka u dnevnom tisku pišu novinari koji nemaju nikakvo znanje iz ekonomije nego nabadaju prema osjećaju što oni smatraju da je pravedno ili kako bi po njima trebalo biti, npr. za Bloomberg koji bi kao trebao biti nekakav ekonomski respektabilan portal često pišu ljudi koji imaju glumačku ili glazbenu akademiju, pravo itd. te daju osvrte o makroekonomiji i tržišnim kretanjima, možeš zamisliti kako je tek kod nas

detaljnije o svemu imaš npr. na stranicama Engleske cnetralne Banke

http://www.bankofengland.co.uk/publi...14/qb14q1.aspx

ili njemačke Bundesbanke

https://www.bundesbank.de/Redaktion/...s_created.html

https://www.bundesbank.de/Redaktion/...ublicationFile

tj. ima toga i na stranicama ECBa i FEDa ali ne tako detaljno kao u ova dva gornja izvora

Zadnje uređivanje Antikapitalist : 13.09.2017. at 07:10.
Antikapitalist is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2017., 22:39   #83
FED je najavio još jedan kamatnjak ove godine i redukcija ogromnog portfelja obveznica koje drže iako su snizili prognoze za inflaciju i povećali za rast GDPa.
Euro i ostale valute su snažno pale. Baš me zanima kako će to dugoročnije djelovati na tržište.
__________________
Cause I'm A Man
aljehin is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2017., 10:30   #84
Quote:
aljehin kaže: Pogledaj post
FED je najavio još jedan kamatnjak ove godine i redukcija ogromnog portfelja obveznica koje drže iako su snizili prognoze za inflaciju i povećali za rast GDPa.
Euro i ostale valute su snažno pale. Baš me zanima kako će to dugoročnije djelovati na tržište.
Nisam stručnjak, no kladim se na euro. No što se USA dionica tiče, također kao laik, sam siguran na daljnji rast. Dakle logika je slijedeća: ukoliko porastu kamatne stope, super, smatra se da je američke kompanije dovoljno jake da izdrže to povećanje i da će profiti rasti - dionice up. Ukoliko pak kamate ne porastu, super, tržište je i dalje preplavljeno jeftinim novcem što dionicama daje daljnje gorivo za rast - dionice up. Ukoliko se baš ništa ne desi, super, nema vijesti koja bi prekinula rast američkih dionica - dionice up. Znam da nije baš neki konstruktivan post ali ovo sada je skroz bezveze. Tko i na osnovu kojih fundamenata na ovim razinama američkih indeksa i dalje ulaže??

nemam dionice i nisam izgubio na dionicama ali, kada bi se odlučio na ulazak na američko tržište, kada bi to i na osnovu čega trebalo biti??

Zadnje uređivanje freepepy : 21.09.2017. at 11:00.
freepepy is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2017., 19:43   #85
Ja sam razmišljao na 1900 SPa slično poput tebe. Danas je preko 2500. Fundamenti koji pale vatru su porezna reforma i povećanje dobiti i prihoda US kompanija (naravno tu je i otkup dionica pomoću jeftinog novca i njihovo poništavanje).
GDP +3,1%

Uglavnom, izgleda da će do prosinca biti dobro vrijeme za one koji žele transferirati $ u €.
__________________
Cause I'm A Man
aljehin is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2017., 11:55   #86
Quote:
aljehin kaže: Pogledaj post
Ja sam razmišljao na 1900 SPa slično poput tebe. Danas je preko 2500. Fundamenti koji pale vatru su porezna reforma i povećanje dobiti i prihoda US kompanija (naravno tu je i otkup dionica pomoću jeftinog novca i njihovo poništavanje).
GDP +3,1%

Uglavnom, izgleda da će do prosinca biti dobro vrijeme za one koji žele transferirati $ u €.
Da, na tragu sam tvog razmišljanja. Prvi, pravi, test za USD biti će prvo povećanje kamatnih stopa ECB-a. Tada očekujem snažniji rast EUR/USD.

A što se tiče goriva za povećanje vrijednosti SP-a, fascinira me koliko puta jedna te ista vijest bude razlog povećanja vrijednosti indexa. Krenulo je još od izborne kampanje, drugi impuls po istoj osnovi dolazi s njegovim ulaskom u Bijelu kuću, ovu srijedu ponovno mantra o istoj stvari i dionice rastu, sad kad objavi da stvarno misli ozbiljno ide daljnji rast a najveći će biti ako od toga odustane..

Tehničke sam struke pa pokušavam iz svega proniknuti neke smislene odnose ali bezuspješno, tako da se, do daljnjega, klonim takvih ulaganja.
freepepy is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.10.2017., 18:19   #87
Quote:
Antikapitalist kaže: Pogledaj post
ne

nje vrijednosti novca, a ni količina novca više nije ograničena količinom zlata

danas u vrijeme fiat valuta i plutajućeg tečaja stvari su dosta drugačije

danas državna obveznica i državna valuta (dollar) su ista stvar, mjenica, država ima monopol na novac, sav novac u ekonomiji je endogen, stvoren od strane privatnog bankarskog sektora, zlato je egzogeni novac koji se ne može stvoriti, nekoć je centralna banka preko zlatnih rezervi i prodajom/kupnjom obveznica određivala količinu novca, dollar je danas mjenica zamjenjiva sama za sebe, državna obveznica je isto takva mjenica zamjeniva za dollar koja uz to ima prinos i vrijeme dospjeća

prema tome FED ne printa nikakav novac, niti smanjuje količinu novca, FED jednostavno vrši zamjenu mjenice denominirane u milijardama dolara u mjenice jedinične vrijednosti 1 dolara kada kupuje vrijednone papire, kada ih prodaje onda mjenice od 1 dolara pretvara u veliku mjenicu u apoenu od par milijardi koja uz to ima prinos > 0 i vrijeme dospjeća > 0

pristalice zastarjelih ekonomskih teorija koji tumače gospodarstvo kao da je svijet još uvijek na zlatnom standardu, rezervnom bankarstvu s multiplikatorima, tako su predviđali da će QE uzrokovati hiperinflaciju, jer po tim ekonom. teorijama FED printa novac, a kako su i kamate bile oko nule i rezrve snižene, multiplikator je težio ka beskonačnosti

od hiperinflacije nije bilo ništa, no umjesto da se zastarjela uvjerenja odbace izmišljaju se teorije zavjere

sad kad FED vrši obrnuto od QE, kad smanjuje aktivu, isti koji su krivo govorili da će se povećati količina novca u optjecaju i doći do hiperinflacije, sad panično trube da će se smanjiti količina novca

repo i obrnute repo aukcije FEDa ne smanjuju niti povećavaju količinu novca, jednostavno kovertiraju dolare u dolarske obveznice i obratno, konvertiraju mjenice od 1 dolara u mjenicu od npr. 10 milijardi dolara, i obratno

količinu novca u optjecaju danas smanjuje trgovinski deficit, suficit državnog proračuna, smanjenje javnog i privatnog duga tj. otplata kredita bez dizanja novih kredita za refinanciranje starih, te štednja građana

količinu novca u ekonomiji danas povećava deficit državnog proračuna, kreditna ekspanzija privatnog sektora, smanjenje/potrošnja akumulirane štednje, trgovinski suficit

danas kamate na obveznice i dolarsku štednju ne određuje tržište nego FED, nekoć je centralna banka određivala količinu novca preko zlatnih rezervi, a cijenu je formiralo tržište, danas FED formira cijenu, nameće kamate, a količina novca je elastična i mijenja se ovisno o potrebama gospodarstva i volji banaka da izdaju kredite, možemo i kod nas vidjeti kako kamatne stope koje određuje HNB odgovaraju kamatama na kunske obveznice koje prodaje državana riznica / min. financija da bi financirala deficite

danas banke nisu nikako ograničene u kreiranju kredita, jer danas krediti stvaraju depozite u bankama, nekoć su depoziti bili preduvjet izdavanja kredita
zanimljivo i poučno, ali fali jedna mala stavka, a to je konverzija "endogenog" i "egzogenog" novca. tj. u uvjetima slobodne trgovine i egzogeni novac postaje endogeni i obrnuto.. a centralna banka određuje tečaj.

ne bih se složio da su obveznica i gotov novac jedno te isto. jedno je obaveza države, a drugo je potraživanje prema centralnoj banci, čiji zbroj je nula do trenutka kada centralna banka kupi obveznicu i npr. 100 dolara državnog duga pretvori u 100 dolara novca na računu poslovnih banaka (emisija primarnog novca).. recimo da je obveznica "odgođeni novac" koji nosi godišnji prihod novca (kamatu). Tako da centralna banka kupujući obveznicu itekako povećava broj novaca u optjecaju sve do dospijeća obveznice. Onda se država refinancira i novac u optjecaju ostaje manje više jednak (ili veći ako je država u deficitu). Ali sve dok centralna banka (emisiona, ne kao kad HNB drži eurske obveznice i kreditira njemačku državu sa 0% kamata) u bilanci drži obveznice, to je "free money".

Što se drugog dijela tiče, obaveznih rezervi, frakcionalnog bankarstva isl. u principu ti dođe na isto. Granica kreditne ekspanzije je kod zajmoprimca i centralne banke (obavezne rezerve isl.)

u tom kontekstu, sav novac je obaveza centralne banke, koju ona može u svakom trenutku ispuniti, pa mi nije jasno zašto država jamči samo za ograničeni, a ne ukupni iznos depozita?
__________________
a lesbian trapped in a body of a man

Zadnje uređivanje Kaidos : 03.10.2017. at 18:30.
Kaidos is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.10.2017., 18:25   #88
inače, je li netko primjetio da HNB konstantno devaluira kunu?

tj. mi njima kredit po 0% (npr. HNB i HT), a oni nama po 5-10%.
__________________
a lesbian trapped in a body of a man
Kaidos is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.10.2017., 21:10   #89
Zadnji put sam iste riječi pisao na odnos kune i dolara. Naše banke diskontiraju dolar.

Na 1.045 bih prodao trećinu dolara koje imam.
Na 1.025 drugu trećinu.

Za ostalo bih pričekao svije godine. US kompanije povećavaju dobit, a Trump je na vlasti. Kad to dvoje spojiš, možda ćemo opet gledati dolar na devet kuna.
I US u irskom režimu. Zašto spuštat poreze najjačoj ekonomskoj i financijskoj zajednici svijeta?
Zato jer nisi zadovoljan s 3%. A mi punimo novine na taj rast a proizvodimo krumpire i parkete.
__________________
Cause I'm A Man
aljehin is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:54.