Evolucija na malo drugačiji način

[Grupa Queen]

mravac8 kaže:

Sve pet.

Međutim, mene zanima odgovor na pitanje kako to da je samo čovjek razvio takav mozak.

Pogotovo zato što, vidimo, da je početak bio vrlo težak i vrlo opasan.

Nije samo današnji čovjek homo sapiens razvio veliki složeni mozak. U posljednih 20 godina priča o ljudskoj biološkoj povijesti se jako zakomplicirala i danas je poznato da su postojale mnoge vrste hominida, ali i čovjekolikih majmuna. Često su se razne vrste hominida natjecale za iste resurse i evolucija je tu fino počistila "slabije" vrste. Neandertalci nisu direktni preci homo sapiensa, više kao vrsta nastala u jednoj starijoj grani evolucije koja je onda preživjela paralelno u Euroaziji dok je homo sapiens započinjao svoj put u Africi. Jako puno je raznoraznih grana i vrsta bilo i u australopitecus i u homo fazi razvoja hominida. Homo sapiens je, čini se po većini istraživanja, imao najviše izražen sustav suradnje među članovima plemena. Ljudski mozak je najviše rastao da zadovolji potrebu za sve složenijom komunikacijom. Tu je ključ, homo sapiens ljudi su evolucijski jaki jer se jako dobro povezuju u skupine. To je osnova i razvoja mozga i svega ostaloga što je kasnije došlo (spretni hod na dvije noge, govor, šake, najveći mozak itd.). Naravno, može se tu onda potegnuti priča o kokoši i jajetu, ali jednostavno je evolucija dala iz nekog razloga baš homo sapiensu dala najkvalitetnije komunikacijske sposobnosti. Kao i često prije toga u evoluciji, naravno da je i sreća igrala ulogu.

[mukotrpak]

mravac8 kaže:

Sve pet.

Međutim, mene zanima odgovor na pitanje kako to da je samo čovjek razvio takav mozak.

Pogotovo zato što, vidimo, da je početak bio vrlo težak i vrlo opasan.

Baš zato. Brza promjena životnih uvjeta nije dopuštala specijalizaciju tipa golemi očnjaci i trk sto na sat već specijalizaciju za stalne promjene okoliša a to pruža samo dobar mozak. Očito su naši preci voljeli uokolo tabanati ili su na to bili prisiljavani. Nasljeđe verača po stablima nam je dobro došlo zbog palca naizvrat i eto ti najgoreg predatora. Možda dupini imaju nama sličan mozak ali nemaju predispozicije za prijenos naučenog na nove generacije bez iskrivljavanja. Imaju samo "usmenu tradiciju".

[wand_1]

Grupa Queen kaže:

Nije samo današnji čovjek homo sapiens razvio veliki složeni mozak.

Ne, nije samo čovjek, ali od danas živućih vrsta relativno najveći mozak u odnosu na tjelesnu masu ima upravo čovjek.

To prati veličina koja se zove encefalizacijski kvocijent, a postoji korelacija između encefalizacijskog kvocijenta i inteligencije. Drugim riječima i osale vrste koje imaju relativno veliki mozak u odnosu na tijelo pokazuju veću inteligenciju od drugih.

U toj priči vrlo bitan je neokorteks.

U posljednih 20 godina priča o ljudskoj biološkoj povijesti se jako zakomplicirala i danas je poznato da su postojale mnoge vrste hominida, ali i čovjekolikih majmuna. Često su se razne vrste hominida natjecale za iste resurse i evolucija je tu fino počistila "slabije" vrste.

Da, do prije cca 30-ak tisuća godina na Zemlji je postojalo bar 4-5 različitih ljudskih vrsta.

Neandertalci nisu direktni preci homo sapiensa, više kao vrsta nastala u jednoj starijoj grani evolucije koja je onda preživjela paralelno u Euroaziji dok je homo sapiens započinjao svoj put u Africi.

Ne samo izravni, nego nisu nikakvi preci. Ali ipak su neandertalci imali relativno najveći mozak, veći i od Homo Sapiensa.

Jako puno je raznoraznih grana i vrsta bilo i u australopitecus i u homo fazi razvoja hominida.

Da, ali to je faza vrlo malog volumena mozga pa nije previše zanimljivo.

Homo sapiens je, čini se po većini istraživanja, imao najviše izražen sustav suradnje među članovima plemena. Ljudski mozak je najviše rastao da zadovolji potrebu za sve složenijom komunikacijom. Tu je ključ, homo sapiens ljudi su evolucijski jaki jer se jako dobro povezuju u skupine.

Točno.

To je osnova i razvoja mozga i svega ostaloga što je kasnije došlo (spretni hod na dvije noge, govor, šake, najveći mozak itd.). Naravno, može se tu onda potegnuti priča o kokoši i jajetu, ali jednostavno je evolucija dala iz nekog razloga baš homo sapiensu dala najkvalitetnije komunikacijske sposobnosti.

Ne, ne... Prvo je razvijen hod na dvije noge, šake i sve to, izraženija suradnja je došla puno puno kasnije.

Kao i često prije toga u evoluciji, naravno da je i sreća igrala ulogu

Apsolutno.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Drugi dio je taj koji je zanimljviji i novi, u prvom dijelu se uglavnom ponavljaju teze iz 'Sapiensa'.

Taj drugi, odnosno treći dio knjige obuhvaća toliko toga da je to zapravo knjiga koja može uspješno zamijeniti 5-6 ili više drugih. Radi se o izvrsnom pregledu moderne antroloplogije, kognitivne znanosti, ekonomije i umjetne inteligencije s jednom originalnom predikcijom vezanom uz jačanje slabe AI.

Čini mi se da može odgovoriti na dosta tvojih pitanja, ili barem ponuditi vrlo zanimljive i uvjerljive teze u vezi toga.

Ja to zovem prokletstvom kupljene knjige. Kupila sam ju, pročitala do pola a onda otišla u knjižnicu i našla neke druge knjige. I sad, budući da se knjige dignute iz knjižnice moraju vratiti, kupljena knjiga doživi tužnu sudbinu - gurnuta je u zapećak, jer nju, kao, mogu pročitati kad god hoću.

Osim toga, kao što i sam kažeš početak je ponavljanje onoga što je napisao u svojoj prvoj knjizi i nije mi bilo baš zanimljivo. Izgledalo mi je da je druga knjiga puno lošija od prve.

Hvala što si ovo napisao, vraćam se na čitanje.

[mravac8]

mukotrpak kaže:

Baš zato. Brza promjena životnih uvjeta nije dopuštala specijalizaciju tipa golemi očnjaci i trk sto na sat već specijalizaciju za stalne promjene okoliša a to pruža samo dobar mozak. Očito su naši preci voljeli uokolo tabanati ili su na to bili prisiljavani. Nasljeđe verača po stablima nam je dobro došlo zbog palca naizvrat i eto ti najgoreg predatora. Možda dupini imaju nama sličan mozak ali nemaju predispozicije za prijenos naučenog na nove generacije bez iskrivljavanja. Imaju samo "usmenu tradiciju".

U stvari, kod čovjeka je došlo do obrnute specijalizacije - čovjek je izgubio goleme očnjake, jaku čeljust i velike i jake kutnjake.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Ja to zovem prokletstvom kupljene knjige. Kupila sam ju, pročitala do pola a onda otišla u knjižnicu i našla neke druge knjige. I sad, budući da se knjige dignute iz knjižnice moraju vratiti, kupljena knjiga doživi tužnu sudbinu - gurnuta je u zapećak, jer nju, kao, mogu pročitati kad god hoću.

Da, jasno.

Osim toga, kao što i sam kažeš početak je ponavljanje onoga što je napisao u svojoj prvoj knjizi i nije mi bilo baš zanimljivo. Izgledalo mi je da je druga knjiga puno lošija od prve.

Hvala što si ovo napisao, vraćam se na čitanju.

Kada ja čitam, prvo imam naviku pogledati sadržaj i reviewe na Goodreads ili pročitati 15-minutni sažetak s Blinkista ako je dostupan ili jednostavno prema predgovoru i sadržaju pokušati procijeniti...Mnogi savjeti o čitanju knjiga i/ili učenju preporučaju kratko 'skeniranje' prije čitanja iz više razloga.

Konkretno ova knjiga se bitno razlikuje od drugih sličnih tema koje se bave transhumanizmom, odnosno čovjekom verzije 2.0 i razvojem jake AI.

Harari baca naglasak na slabo poznate pojmove kao što su tehnohumanizam i dataizam, a to su trendovi koji vladaju modernom znanošću i ekonomijom i imat će jaki utjecaj na društvo čak i bez razvoja jake AI. Harari jasno pokazuje da će i razvoj slabe AI biti dovoljan za novi socioekonomski poredak. Takav prikaz snage koju nudi slaba AI može ponuditi samo još jedan autor, a to je Scott Aaronson, ali to je čovjek čiji se tekstovi za prosječnog čovjeka ne daju čitati, odnosno daleko je lakše ako imaš doktorat iz kompjuterske znanosti Kod Hararia sve je jednostavno.

Posljednje poglavlje koje se bati dataizmom je prikaz dominantnog trenda u znanosti i ekonomiji koji vlada već više od 10 g i rapidno raste, a prosječan čovjek nije ni blijedo svjestan takve promjene paradigme.

[Grupa Queen]

Meni se ne sviđa trend u današnjoj znanosti koji se tiče općenito ljudi. Čovjek je biološko biće i evoluirao je zapravo milijunima godina. Događa se tehnološka dehumanizacija. AI, samovozeći automobili, virtualna stvarnost, ideje o kojekakvim mehaničkim nadopunama ljudskog organizma (taj tzv. Čovjek 2.0) da bi navodno još evoluirali. Ja tu ne vidim nikakvu evoluciju, prije bih rekao retardaciju. Ovisnost o pomagalima. Koliko ljudi danas zna sebi proizvesti hranu ili sagraditi sklonište? Industrija danas pokušava uvjeriti ljude da je iskustvo nekakvih teških VR naočala preko očiju bolje od stvarnosti. Zapravo je sve to jako dosadno i prilično nemaštovito. Prodaju se priče o VR-u ili AI-u kao smislu života, kao jedinim generatorima napretka i kvalitete života, a preko 4 milijarde ljudi diljem svijeta ne zna plivati.

[sonata-LPG]

@Grupa queen, zanimljivo razmišljanje, i sam sâm si više puta osvijestio činjenicu da mi danas, za razliku od naših djedova (dakle, jedva 50-60 godina razlike) ne bismo bez dućana i komunalija bili u stanju preživjeti ni mjesec dana. Znanje potrebno za preživljavanje u prirodi kao da je palo u bunar i nestalo.

No, ono što mene posebno živcira su moderni trendovi koji doslovno pišaju po prirodno-znanstvenim činjenicama spoznatim iz proučavanja evolucije čovjeka kakvog danas poznamo. Trebali su milijuni godina da se ljudi kakvi smo mi danas razviju i mnogi čimbenici koje imamo baština su evolucijskog razvoja, posebno što se tiče npr. fizičkih razlika između muškaraca i žena.

Evolucijski uvjetovani muški i ženski mozak (single track problem oriented vs. multitrack emotive oriented), muški i ženski vid (tunelski lovački naspram perifernom obrambenom), muški i ženski sluh (različita osjetljivost na različite frekvencije) i tako dalje... sve to neki danas nastoje baciti u kanalizaciju tvrdeći da je spol (ne samo "rod" nego i spol) socijalni konstrukt i da nema razlika između muškaraca i žena. Ne znam jel se prirodnjaci također slažu s time ili su jednostavno rezignirali ili sam samo ja zatucan (naravno, kockastoglavi krezubi nazadni ognjištar)?

[wand_1]

Grupa Queen kaže:

Meni se ne sviđa trend u današnjoj znanosti koji se tiče općenito ljudi. Čovjek je biološko biće i evoluirao je zapravo milijunima godina. Događa se tehnološka dehumanizacija.

Da, može se tako reći. Pitanje je koliko je to dobro ili nije.

AI, samovozeći automobili, virtualna stvarnost, ideje o kojekakvim mehaničkim nadopunama ljudskog organizma (taj tzv. Čovjek 2.0) da bi navodno još evoluirali.

U principu da, to je ideja transhumanizma.

Ja tu ne vidim nikakvu evoluciju, prije bih rekao retardaciju. Ovisnost o pomagalima.

Zapravo, radi se o pokušajima nadogradnje - to ne bi trebala biti pomagala nego upgrade.

Pomagalo je, recimo, ako ti ne znaš koliko je 9*8 pa koristiš kalkulator, a upgrade je ako na neki način proširiš neokorteks tako da možeš u sekundi izračunati koliko je 987*729, a da pritom ne gubiš druge ljudske osobine i sposobnosti koje imaš trenutno.

Ovo je samo trivijalan primjer, ali nadam se da razumiješ na što sam mislio.

Koliko ljudi danas zna sebi proizvesti hranu ili sagraditi sklonište?

Pa zna koga god zanima, ali to je mali broj ljudi. Meni googleplay reklamira nekakve survival manuale i aplikacije iako nisam svjesno iskazao interes za to, gledanost poljoprivredne emisije Plodovi zemlje je u samom vrhu u Hrvatskoj, kao i serijal Vrtlarica i knjiga Zeleni kvadrat od iste autorice da ne nabrajam dalje

I kod nas i u svijetu imaš dosta tih nekih boot campova koji uče preživljavanju u divljini i slične stvari - kažem, koga zanima...

Ako misliš da to nije dio općeg obrazovanja danas u pravu si i ja se slažem s tobom da bi to trebalo učiti u školama, posebno kad pogledamo što se sve uči, kakve pizdarije. Nekad su postojali i izviđači i predmet 'domaćinstvo', danas toga nema..

Mislim da to treba učiti ne zato što će svatko od nas ponekad zaglaviti u divljini, nego zato što to treba biti dio opće kulture i svojevrsna spremnost za djelovanje u uvjetima neke kataklizme.

Ali inače ne mislim da je vrh razvoja ljudskog društva lovačko sakupljačka zajednica, iako su možda subjektivno gledano onda ljudi bili najzadovoljniji.

Industrija danas pokušava uvjeriti ljude da je iskustvo nekakvih teških VR naočala preko očiju bolje od stvarnosti. Zapravo je sve to jako dosadno i prilično nemaštovito. Prodaju se priče o VR-u ili AI-u kao smislu života, kao jedinim generatorima napretka i kvalitete života,

U sadašnjoj fazi to je teško tvrditi, ali mozak je 'stroj' specijaliziran za obradu signala. Ne znam znaš li što je senzorna supstitucija, ali pogledaj malo iz te perspektive. Nema zapreke da se iskustva mogu unaprijediti do neslućenih razmjera koristeći nove tehnologije.

Naš sadašnji doživljaj stvarnosti je vrlo siromašan u svakom smislu.

[Grupa Queen]

sonata-LPG kaže:

@Grupa queen, zanimljivo razmišljanje, i sam sâm si više puta osvijestio činjenicu da mi danas, za razliku od naših djedova (dakle, jedva 50-60 godina razlike) ne bismo bez dućana i komunalija bili u stanju preživjeti ni mjesec dana. Znanje potrebno za preživljavanje u prirodi kao da je palo u bunar i nestalo.

No, ono što mene posebno živcira su moderni trendovi koji doslovno pišaju po prirodno-znanstvenim činjenicama spoznatim iz proučavanja evolucije čovjeka kakvog danas poznamo. Trebali su milijuni godina da se ljudi kakvi smo mi danas razviju i mnogi čimbenici koje imamo baština su evolucijskog razvoja, posebno što se tiče npr. fizičkih razlika između muškaraca i žena.

Evolucijski uvjetovani muški i ženski mozak (single track problem oriented vs. multitrack emotive oriented), muški i ženski vid (tunelski lovački naspram perifernom obrambenom), muški i ženski sluh (različita osjetljivost na različite frekvencije) i tako dalje... sve to neki danas nastoje baciti u kanalizaciju tvrdeći da je spol (ne samo "rod" nego i spol) socijalni konstrukt i da nema razlika između muškaraca i žena. Ne znam jel se prirodnjaci također slažu s time ili su jednostavno rezignirali ili sam samo ja zatucan (naravno, kockastoglavi krezubi nazadni ognjištar)?

Ovo je sklizak teritorij i po meni više spada u društvene znanosti. Danas su svi poprilično osjetljivi i oko ovakvih tema treba uzeti neki odmak. Kao što sam naveo u prethodnom postu danas se virtualna stvarnost gura gotovo do statusa prave stvarnosti pa se tako onda i alternativne ideje guraju u mainstream. Ne bih to ograničio na jedan dio društva, maštovite teorije dolaze i iz liberalnih i iz konzervativnih krugova društva. S jedne strane batinu drži LGBT zajednica, a s druge Željka Markić. Ja se držim sredine...

Poslano sa mog SM-A310F koristeći Tapatalk

[Roodonja]

sonata-LPG kaže:

@Grupa queen, zanimljivo razmišljanje, i sam sâm si više puta osvijestio činjenicu da mi danas, za razliku od naših djedova (dakle, jedva 50-60 godina razlike) ne bismo bez dućana i komunalija bili u stanju preživjeti ni mjesec dana. Znanje potrebno za preživljavanje u prirodi kao da je palo u bunar i nestalo.

No, ono što mene posebno živcira su moderni trendovi koji doslovno pišaju po prirodno-znanstvenim činjenicama spoznatim iz proučavanja evolucije čovjeka kakvog danas poznamo. Trebali su milijuni godina da se ljudi kakvi smo mi danas razviju i mnogi čimbenici koje imamo baština su evolucijskog razvoja, posebno što se tiče npr. fizičkih razlika između muškaraca i žena.

Evolucijski uvjetovani muški i ženski mozak (single track problem oriented vs. multitrack emotive oriented), muški i ženski vid (tunelski lovački naspram perifernom obrambenom), muški i ženski sluh (različita osjetljivost na različite frekvencije) i tako dalje... sve to neki danas nastoje baciti u kanalizaciju tvrdeći da je spol (ne samo "rod" nego i spol) socijalni konstrukt i da nema razlika između muškaraca i žena. Ne znam jel se prirodnjaci također slažu s time ili su jednostavno rezignirali ili sam samo ja zatucan (naravno, kockastoglavi krezubi nazadni ognjištar)?

Ovo boldano jednostavo nije skroz tacno...licno iskustvo iz balkanskih ratova me naucilo da se covjek jako brzo prilagodi "na gore" i to "novo, gore", postane "novo normalno"... puko prezivljavanje, bez struje, vode, itd, a da ne pricam kako je kad si jos u uniformi, na nekom brdu, u gornjoj pripizdini...
da vidis samo cega se sve dosjetis, i ti i ljudi oko tebe...

Edit: za ostatak posta (ne-boldirani dio) nemam primjedbi

[Grupa Queen]

Ono što sam ja najviše želio reći je da su ogromne razlike između razvijenog svijeta i nerazvijenog. Dok iz Amerike dolaze samovozeći auti i ideje o čipovima u mozgu, u Africi ljudi ne znaju ni plivati. U Yemenu milijun ljudi je na rubu umiranja od gladi, a BBC jutros javlja prevažnu vijest da će Apple ispraviti čudno slovo "i" na novom iPhoneu. Stvarni ljudski potencijali običnog stanovništa 1.0 nisu niti blizu iskorišteni prema tome ne znam točno kome trebaju samovozeći auti i AI ako imamo stotine milijuna ljudi koji ili ne rade ništa ili rade besmislene poslove od kojih jedva preživljavaju.

[mravac8]

Grupa Queen kaže:

Ono što sam ja najviše želio reći je da su ogromne razlike između razvijenog svijeta i nerazvijenog. Dok iz Amerike dolaze samovozeći auti i ideje o čipovima u mozgu, u Africi ljudi ne znaju ni plivati. U Yemenu milijun ljudi je na rubu umiranja od gladi, a BBC jutros javlja prevažnu vijest da će Apple ispraviti čudno slovo "i" na novom iPhoneu. Stvarni ljudski potencijali običnog stanovništa 1.0 nisu niti blizu iskorišteni prema tome ne znam točno kome trebaju samovozeći auti i AI ako imamo stotine milijuna ljudi koji ili ne rade ništa ili rade besmislene poslove od kojih jedva preživljavaju.

Točno, u Africi ljudi ne znaju plivati ali će zapaliti vatru trljajući štapić u šupljem drvetu. Iako, će, naravno, ako imaju šibice to učiniti šibicama.

A u Peruu (i ne samo tamo) desetogodišnji dječaci hvataju ribe rukama u potoku.

Međutim, tebe očito smeta nešto drugo - nejednako raspoređeno svjetsko bogatstvo.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Da, jasno.




Konkretno ova knjiga se bitno razlikuje od drugih sličnih tema koje se bave transhumanizmom, odnosno čovjekom verzije 2.0 i razvojem jake AI.

Harari baca naglasak na slabo poznate pojmove kao što su tehnohumanizam i dataizam, a to su trendovi koji vladaju modernom znanošću i ekonomijom i imat će jaki utjecaj na društvo čak i bez razvoja jake AI. Harari jasno pokazuje da će i razvoj slabe AI biti dovoljan za novi socioekonomski poredak. Takav prikaz snage koju nudi slaba AI može ponuditi samo još jedan autor, a to je Scott Aaronson, ali to je čovjek čiji se tekstovi za prosječnog čovjeka ne daju čitati, odnosno daleko je lakše ako imaš doktorat iz kompjuterske znanosti Kod Hararia sve je jednostavno.

Posljednje poglavlje koje se bati dataizmom je prikaz dominantnog trenda u znanosti i ekonomiji koji vlada već više od 10 g i rapidno raste, a prosječan čovjek nije ni blijedo svjestan takve promjene paradigme.

Preletjela sam knjigu na brzinu, ali samo na brzinu, tako da znam o čemu se, otprilike radi.

Knjiga mi je i dalje lošija od njegove prve knjige, ali znam zašto, radi se o mojim subjektivnim dojmovima. Prva knjiga izazivala je kod mene onu *aha* reakciju, pisao je o stvarima koje meni nisu pale na pamet, ali kada sam ih kod njega pročitala odmah mi je bilo jasno da upravo tako mora biti.

Nove stvari čovjek ili lako i odmah prihvati ili mu se ne uklapaju u stavove pa ih odbacuje. Ja sam tako imala potpuno krivo mišljenje o genetici, za mene su naslijeđeni geni bili nepromjenjivi (vjerojatno zato što se boja očiju koju naslijediš od roditelja neće promijeniti pod utjecajem okoline). Bilo mi je teško prihvatiti da sa drugim ljudskim fizičkim osobinama nije tako.

Harari u prvoj knjizi daje teoriju da su se narodi euroazijskog kontinenta puno brže razvijali od naroda američkih i afričkih kontinenata jer je protok informacija bio puno lakši, ljudi su lakše putovali, izmjenjivali ideje, biljke i životinje pa su brže i napredovali. Meni osobno to nije palo na pamet dok nisam kod njega pročitala, ali sam odmah prihvatila. Vjerojatno zato što se uklapalo u moja znanja od prije, tko zna od kud pokupljena tijekom života.

U drugoj knjizi Harari samo razrađuje sve ono što je napisao u prvoj knjizi, ali to kod mene ne izaziva onaj *aha* efekt. Do masu toga došla sam i sama. Ok, lijepo je pročitti da i drugi misle tako, ili slično, ali draže mi je kad mi drugi otkrije tajnu koju nisam znala.

Recimo, Harari navodi kao problem budućnosti pitanje s čim će se ljudi baviti kada roboti preuzmu sve poslove. Masa forumaša u tome ne vidi nikakav problem, misle da će se baviti onim čime bi se danas bavili da imaju brdo slobodnog vremena (ukratko hobijima) i ne shvaćaju da nikako nije isto *krasti* slobodno vrijeme od ostalih obaveza i od rođenja do smrti imati svo vrijeme slobodno.

Harari kao jedno od rješenja vidi bijeg u virtualni svijet i svijet droga. On, očito, nema vjere u ljude.

Ja sam možda još uvijek idealist i humanist pa mislim da postoji i drugo, bolje, rješenje a to je - osvajanje svemira. U filmu Kralj Arthur, legenda o maču (propao i kod kritičara i kod publike, meni je jedan od desetak najboljih filmova koje sam gledala) žena - mag kaže: *ako hoćeš da ima velike misli, stavi veliki cilj ispred njega*. Mislim da je to ono što Čovječanstvu treba kao poticaj za daljnji razvitak - veliki cilj. A gdje ćeš većeg cilja od svemira ispred nas?

[Frogger]

Svemir će osvojit upravo AI. Njoj ne treba hrana, voda, kisik, temperatura, gravitacija, pritisak i ostale đinđe minđe koje trebaju čovjeku samo da ostane živ.

[wand_1]

Grupa Queen kaže:

Ono što sam ja najviše želio reći je da su ogromne razlike između razvijenog svijeta i nerazvijenog. Dok iz Amerike dolaze samovozeći auti i ideje o čipovima u mozgu, u Africi ljudi ne znaju ni plivati. U Yemenu milijun ljudi je na rubu umiranja od gladi, a BBC jutros javlja prevažnu vijest da će Apple ispraviti čudno slovo "i" na novom iPhoneu. Stvarni ljudski potencijali običnog stanovništa 1.0 nisu niti blizu iskorišteni prema tome ne znam točno kome trebaju samovozeći auti i AI ako imamo stotine milijuna ljudi koji ili ne rade ništa ili rade besmislene poslove od kojih jedva preživljavaju.

Hoćeš reći da treba zaustaviti tehnološke i druge inovacije dok se ne postigne podjednaka distribucija dohotka i podjednaka kvaliteta života svugdje u svijetu?

Ili će upravo neke od tih inovacija donijeti neke stvari koje će pomoći siromašnim i manje razvijenim?

[wand_1]

mravac8 kaže:

U drugoj knjizi Harari samo razrađuje sve ono što je napisao u prvoj knjizi, ali to kod mene ne izaziva onaj *aha* efekt.

U prvom dijelu da..

Recimo, Harari navodi kao problem budućnosti pitanje s čim će se ljudi baviti kada roboti preuzmu sve poslove. Masa forumaša u tome ne vidi nikakav problem, misle da će se baviti onim čime bi se danas bavili da imaju brdo slobodnog vremena (ukratko hobijima) i ne shvaćaju da nikako nije isto *krasti* slobodno vrijeme od ostalih obaveza i od rođenja do smrti imati svo vrijeme slobodno.

To je sasvim mala crtica u knjizi, Harari nije imao ambicije govoriti detaljnije o tome.

Harari kao jedno od rješenja vidi bijeg u virtualni svijet i svijet droga. On, očito, nema vjere u ljude.

I to je samo mali dio priče. Naime, jasna je stvar da u budućnosti medicina neće samo baviti liječenjem bolesnih, nego i poboljšavanjem zdravih. Virtualni svijet i droge se spominju u kontekstu proširenja subjektivnosti, odnosno intersubjektivnosti.

Harari se s pravom pita da li je naša inteligencija i naša subjektivna iskustva slična našoj perspektivi prema EM zračenju, tj. da li i tu vidimo samo izuzetno mali dio spektra...spominje kako npr. kit ima jedan dio mozga tj. limbičkog dijela (koji je važan za subjektivna iskustva) koji čovjek nema..

Ja sam možda još uvijek idealist i humanist pa mislim da postoji i drugo, bolje, rješenje a to je - osvajanje svemira.

Osvajanje fizičkog svemira nije neki veliki i uzvišeni cilj, a i posebno je nepogodan za krhku biološku vrstu, tu se apsolutno slažem s kolegom Froggerom. Uvjeren sam ako bi itko bio koliko-toliko uspješan u kolonizaciji svemira to mora biti tehnološka civilizacija, odnosno kako to Tegmark zove Život 3.0.

Osvajanje svemira ne mora biti samo fizičko osvajanje (makar je i to dobro).

Mogu se osvajati i drugi svemiri koji se bave inteligencijom, komputacijom, svijesti, matematikom i sl..

Što se tiče ove Hararieve knjige tu možeš naći zanimljive smjerove razmišljanja koje bi ti pomogle oko pitanja koja si već spominjala. Prije svega mislim na:

- problem slobodne volje i subjektivnog iskustva kao temelj modernog humanizma. Spominje se i Nagelov esej What is it like to be a bat kao objašnjenje različitosti subjektivnih svjetova
- istraživanja mozga (pacijenti sa podijeljenim mozgom, narativno i iskustveno 'ja', Kahnemanovi eksperimenti kao temelj teorije odlučivanja)
- nove paradigme u modernoj znanosti u smisli dominacije komputacijske i informacijske teorije
- uloga (slabe) umjetne inteligencije za budućnost
- dataizam kao buduća zamjena za stare religije i današnji humanizam

Sve se to nalazi u zadnjoj trećini knjige. Posebno je važno zadnje poglavlje knjige.

Ovaj dio koji si do sada pročitala nije ništa novo.

Još nisi naletjela na centralnu tezu knjige, a to je u kratkim crtama:

- organizmi su algoritmi i praktički sve živo i neživo je svodljivo na data processing sisteme
- razlog ljudske dominacije, osim inteligencije, je intersubjektivna realnost
- humanizam je moderni oblik religije
- Inteligencija i svijest se počinju razilaziti, inteligencija raste, svijest stagnira
- ljudska dominacija i humanizam padati će kako dataizam bude postajao dominantna paradigma

[Grupa Queen]

wand_1 kaže:

Hoćeš reći da treba zaustaviti tehnološke i druge inovacije dok se ne postigne podjednaka distribucija dohotka i podjednaka kvaliteta života svugdje u svijetu?

Ili će upravo neke od tih inovacija donijeti neke stvari koje će pomoći siromašnim i manje razvijenim?

Neke od inovacija će pomoći, ali većini inovacija je glavni cilj profit za tvrtku koja je tu inovaciju prodala. Idealizam je lijep, ali realizam je stvarniji.

[wand_1]

Grupa Queen kaže:

Neke od inovacija će pomoći, ali većini inovacija je glavni cilj profit za tvrtku koja je tu inovaciju prodala. Idealizam je lijep, ali realizam je stvarniji.

Mogu se složiti, ali nisu uvijek profit i korisnost za široke mase međusobno isključivi pojmovi.

[krena]

Grupa Queen kaže:

Ono što sam ja najviše želio reći je da su ogromne razlike između razvijenog svijeta i nerazvijenog. Dok iz Amerike dolaze samovozeći auti i ideje o čipovima u mozgu, u Africi ljudi ne znaju ni plivati. U Yemenu milijun ljudi je na rubu umiranja od gladi, a BBC jutros javlja prevažnu vijest da će Apple ispraviti čudno slovo "i" na novom iPhoneu. Stvarni ljudski potencijali običnog stanovništa 1.0 nisu niti blizu iskorišteni prema tome ne znam točno kome trebaju samovozeći auti i AI ako imamo stotine milijuna ljudi koji ili ne rade ništa ili rade besmislene poslove od kojih jedva preživljavaju.

Ovima puca ona stvar da nisu razvijeni :
https://megagiga.info/ovo-je-otok-sm...e-jeziv-video/

Prema tome ne plaču svi da nisu razvijeni.

SENTINELCI – JEDAN OD NAJPRIMITIVNIJIH NARODA NA SVIJETU (KOJI JOŠ UVIJEK NE ZNAJU ZAPALITI VATRU)
http://pixelizam.com/sentinelci-jeda...apaliti-vatru/