Mala škola kvantnog

[wand_1]

skeptik kaže:

Postoje 4 vrste događaja:
1. Oni koji se događaju uvijek.
2. Oni koji se događaju često.
3. Oni koji se događaju rijetko.
4. Oni koji se ne događaju nikad.

Čuda su, po definiciji, ova pod 3, pa nije nikakvo čudo da se i čuda događaju. Tipa čovjek imao rak s metastazama i izlječio se tako što je pio samo sok od cikle. U cijelom svijetu postoje možda samo dva zabilježena slučaja, pa s tim ne možeš napraviti nikakvu statistiku. A u medicini, bez statistike nema znanstvenog dokaza. Stoga medicina ne može sok od cikle proglasiti lijekom protiv raka, iako ne može ni posve isključiti hipotezu da je u ta dva slučaja baš sok od cikle, možda u kombinaciji s nekim drugim specifičnim okolnostima, imao odlučujuć utjecaj na izlječenje.

Ima i onih koji se nisu liječili uopće, nisu se borili protiv bolesti nimalo, a ipak su čudesno ozdravili u zadnjoj fazi bolesti.

Što pokazuje da je jedan dio ozdravljenja zapravo nije rezultat lijekova niti placebo, nego obična regresija prema prosjeku.

Drugim riječima, bolest te ili ubije ili prođe sama od sebe kako je i došla..

[BolajiBadejo]

wand_1 kaže:

Ima i onih koji se nisu liječili uopće, nisu se borili protiv bolesti nimalo, a ipak su čudesno ozdravili u zadnjoj fazi bolesti.

Što pokazuje da je jedan dio ozdravljenja zapravo nije rezultat lijekova niti placebo, nego obična regresija prema prosjeku.

Drugim riječima, bolest te ili ubije ili prođe sama od sebe kako je i došla..

Postoji mogućnost da bolesti zapravo uopće nije ni bilo. Placebo bolest

[MrBlc]

BolajiBadejo kaže:

Da li je dobitak na lutriji čudo?

Ovisi gledaš li iz pozicije igrača ili lutrije. Igraču koji je dobio je čudo, a lutriji je čest događaj.

[Heero]

Rob-Roy kaže:

Profesionalni sam teorijski fizičar, specijaliziran u području kvantne teorije polja.

Do sada sam se često imao priliku susresti sa ne-fizičarima (u daljnjem tekstu: laicima) koji pokazuju veliki interes za kvantne fenomene. Pitanja kao što su antimaterija, relacije neodređenosti, dimenzije čestice, ekstra-dimenzije prostor-vremena, paradoksi specijalne (i opće) teorije relativnosti itd. sve više zaokupljaju maštu i interes laika.

Međutim, u šumi općedostupnih informacija i popularno-znanstvenih knjiga vrlo se često potkradaju potpuno pogrešne koncepcije onoga što se često naziva jednom riječju - kvantno. Je li tomu uzrok nestručnost autora ili želja stručnjaka da stvar pojednostavne do te mjere da je odvedu na potpuno pogrešan put, ne znam.

Treba imati na umu da potpuno razumijevanje nekog kvantnog fenomena zahtjeva dug i mukotrpan put učenja - u prvom redu matematike, pa onda i fizike. Vrlo je teško nekome tko ne barata matematičkim jezikom objasniti neke pojave koje nemaju nikakvu analogiju sa "klasičnim" - tj. onim čemu nas uči iskustvo prikupljeno putem 5 osjetila.

Međutim, ne i nemoguće. Odlučio sam se okušati u tome.

Ovim putem pozivam sve amatere, poluamatere, pa i profesionalce da na ovom mjestu iznesu bilo koju nejasnoću, dilemu ili pitanje iz područja kvantne fizike.

Može se dogoditi da odgovor koji dam bude neprecizan. Vrlo rijetko će se dogoditi da je odgovor pogrešan, ali i toga će biti. To samo ukazuje na složenost te problematike i teškoću prelaska sa elegantnog jezika matematike na nezgrapan jezik kolokvijalnog govora. Uglavnom, ja ću se maksimalno potruditi.

Svaka cast!
Meni nije jesno što je to spin čestice!

[Heero]

C. F. Gauss kaže:

Postoji, prema zakonima dekoherencije mjesec ne moze ostati/biti u kvantnom stanju.

Ili ako hoces kopenhaski, mjesec mjeri sam sebe.

To se Einstein vise sprdao zbog Schrödingera, te Wignera, von Neumana i jos par likova, koji su koketirali idejom da svijest igra ulogu u kolapsu valne funkcije odnosno u interpretaciji ishoda eksperimenata kvantne mehanike.

Koja svjest pitam se?
Pa sa valom su interagirali mjeracki instrumenti a ne svijest

[skeptik]

Heero kaže:

Svaka cast!
Meni nije jesno što je to spin čestice!

Rob-Roy se više ne bavi time. Sad se više bavi libertarijanskom ekonomijom i kršćanskom teologijom.

[Leteća]

MrBlc kaže:

Ovisi gledaš li iz pozicije igrača ili lutrije. Igraču koji je dobio je čudo, a lutriji je čest događaj.

E, baš je to ono što mi malo baca na načelo neodređenosti. Ali ja sam plavuša, pa...

[MrBlc]

Leteća kaže:

E, baš je to ono što mi malo baca na načelo neodređenosti. Ali ja sam plavuša, pa...

Zapravo, pričam o čistoj vjerojatnosti.

Ja kao igrač imam jako malu vjerojatnost za dobiti glavni zgoditak i iz moje pozicije je to iznimno rijedak događaj.

Međutim, kad imaš par milijuna igrača, šansa da će barem jedan od njih dobiti glavni zgoditak značajno raste.

[BolajiBadejo]

MrBlc kaže:

Zapravo, pričam o čistoj vjerojatnosti.

Ja kao igrač imam jako malu vjerojatnost za dobiti glavni zgoditak i iz moje pozicije je to iznimno rijedak događaj.

Međutim, kad imaš par milijuna igrača, šansa da će barem jedan od njih dobiti glavni zgoditak značajno raste.

Kad sam rekao lutrija nisam mislio na izvlačenje brojeva tipa loto 7 od 35 i slične, nego na one klasične lutrije, grebalice strugalice i slične igre u kojima na milion nedobitnih srećki ide 1 dobitna. U takvim slučajevima onda nema vjerojatnosti nego se dobitak uvijek dogodi. Nešto što se uvijek događa ne može biti čudo.

[MrBlc]

BolajiBadejo kaže:

Kad sam rekao lutrija nisam mislio na izvlačenje brojeva tipa loto 7 od 35 i slične, nego na one klasične lutrije, grebalice strugalice i slične igre u kojima na milion nedobitnih srećki ide 1 dobitna. U takvim slučajevima onda nema vjerojatnosti nego se dobitak uvijek dogodi. Nešto što se uvijek događa ne može biti čudo.

Ako ima ograničeno trajanje, onda je moguće da se dobitna srećka u tom periodu ne proda. Ako ide dok se ne prodaju sve, onda je to (gotovo) siguran događaj.

[Mihail Suslov]

Ako uplatim 100 000 kuna za listiće (koliko ih se već može uplatiti za te pare), hoće li biti dovoljno da se potrefi multimilijunska dobitna kombinacija?

[Human1]

Mihail Suslov kaže:

Ako uplatim 100 000 kuna za listiće (koliko ih se već može uplatiti za te pare), hoće li biti dovoljno da se potrefi multimilijunska dobitna kombinacija?

Ne. Imat ćeš više vjerojatnosti da dobiješ, ali "dovoljno" nije.

[BolajiBadejo]

Human1 kaže:

Ne. Imat ćeš više vjerojatnosti da dobiješ, ali "dovoljno" nije.

House always win. Za njih je ovo slučaj koji se redovito dešava.

[Mihail Suslov]

Human1 kaže:

Ne. Imat ćeš više vjerojatnosti da dobiješ, ali "dovoljno" nije.

Ma jasno. Čitao sam negdje (na ozbiljnom mjestu) da bi čak i u tom slučaju bilo skoro kao igla u plastu sijena. Iako na prvi pogled izgleda kao velika mogućnost pogotka.

[Roodonja]

Mihail Suslov kaže:

Ako uplatim 100 000 kuna za listiće (koliko ih se već može uplatiti za te pare), hoće li biti dovoljno da se potrefi multimilijunska dobitna kombinacija?

Broj mogucih kombinacija Na igri LOTO se vrlo lako izracuna:
C(n,k) = n!/k!(n-k)!

Za igru od 6 brojeva od 55, recimo, dobijes:
C(55,6) = 55!/6!(55-6)! = 55!/6!49! = 28,989,675 mogucih kombinacija

Ako uplatis SVE moguce kombinacije, (a da je cijena jedne jedna kuna), treba ti tacno 28,989,675 kuna...

Uzimajuci u obzir da svaka lutrija izdvaja za dobitke oko 50% uplate, ispada da sigurno gubis...

E sad, ako lutrija radi "rollover" u slucaju da se ne izvuce glavni zgoditak, onda, u odredjenom trenutku moze postati isplativo da se uplate sve kombinacije...jer njihov broj je uvijek isti, a ako je sad dobitak recimo iz 6 kola dosegao vrijednost 100,000,000, onda bi se mozda isplatilo rizikovati...
However, ako bude vise dobitaka, nagrada se dijeli, pa i tu postoji rizik...
I jos, ne znam kako bi neko fizicki mogao ispuniti toliki broj listica...

[Mihail Suslov]

Roodonja kaže:

Broj mogucih kombinacija Na igri LOTO se vrlo lako izracuna:
C(n,k) = n!/k!(n-k)!

Za igru od 6 brojeva od 55, recimo, dobijes:
C(55,6) = 55!/6!(55-6)! = 55!/6!49! = 28,989,675 mogucih kombinacija

Ako uplatis SVE moguce kombinacije, (a da je cijena jedne jedna kuna), treba ti tacno 28,989,675 kuna...

Uzimajuci u obzir da svaka lutrija izdvaja za dobitke oko 50% uplate, ispada da sigurno gubis...

E sad, ako lutrija radi "rollover" u slucaju da se ne izvuce glavni zgoditak, onda, u odredjenom trenutku moze postati isplativo da se uplate sve kombinacije...jer njihov broj je uvijek isti, a ako je sad dobitak recimo iz 6 kola dosegao vrijednost 100,000,000, onda bi se mozda isplatilo rizikovati...
However, ako bude vise dobitaka, nagrada se dijeli, pa i tu postoji rizik...
I jos, ne znam kako bi neko fizicki mogao ispuniti toliki broj listica...

Ufff da, ovoga kada bi ovako plastično bili svijesni svi igrači, ne bi nitko igrao lutriju.
Tek kada se ovako plastično "razvuku" brojke, stvarno vidi se tko tu drži konce.

[BolajiBadejo]

Mihail Suslov kaže:

Ufff da, ovoga kada bi ovako plastično bili svijesni svi igrači, ne bi nitko igrao lutriju.
Tek kada se ovako plastično "razvuku" brojke, stvarno vidi se tko tu drži konce.

Kod ruskog ruleta svi imaju relativno dobre šanse osvojiti nagradu a opet, nitko ga ne igra.

[ecobarbarus]

Roodonja kaže:

Broj mogucih kombinacija Na igri LOTO se vrlo lako izracuna:
C(n,k) = n!/k!(n-k)!

Za igru od 6 brojeva od 55, recimo, dobijes:
C(55,6) = 55!/6!(55-6)! = 55!/6!49! = 28,989,675 mogucih kombinacija

Ako uplatis SVE moguce kombinacije, (a da je cijena jedne jedna kuna), treba ti tacno 28,989,675 kuna...

Uzimajuci u obzir da svaka lutrija izdvaja za dobitke oko 50% uplate, ispada da sigurno gubis...

Ovo ne razumijem. Lutrija izdavaja za dobitke maksimum od 50% od najveće uplate ili 50% od svih uplata?

Ako je to 50% svih dobitaka, onda dobivaš uvijek kada su uplate (ukupan fond uplata) veće od 28.989.675x2 ili si barem na nuli, ako dobro razmišljam.

Zašto onda ljudi koji imaju stotine milijuna ne igraju loto na taj način i uvijek dobivaju - naravno gledajući ukupan fond uplata koji se objavljuje?

Ili sam nešto krivo shvatio?

[MrBlc]

Ako imaš više dobitnika, dobitak se dijeli, a kad jackpot toliko naraste, onda ima i više uplata, pa je velika šansa da će se dijeliti. Uz to ti i država uzme svoje.

Recimo, za 7/39 ti je fond dobitaka 50% uplate, a od toga 20% ide za glavnu nagradu. Dodatno, pravila ograničavaju iznos glavne nagrade na 10 000 000 kn, pa si uvijek na gubitku-

Supersedmica nema taj limit, ali ti treba cca 100 000 000 kn za uplatu svih kombinacija. Najveći iznos super sedmice do sad je bio 53 783 272,94 kn (prije poreza), pa izračunaj sam. Recimo da si u tom trenutku uplatio cca 66 000 000 kn za kombinacije + 33 000 000 za slovo, time bi fond nagrada bio uvećan za: sedmica 6 600 000 kn, a super sedmica 11 550 000, što daje ukupni zgoditak: 71 933 273 kn. Sa dobicima niže vrste možda bi dogurao do 100 000 000 kn (pozitivne nule), pod uvjetom da si jedini dobitnik (tad se dobitak sedmice dijelio, a super sedmica je išla jednom dobitniku), međutim, nakon poreza ti ostaje oko 70 000 000 kn.

[Roodonja]

ecobarbarus kaže:

Ovo ne razumijem. Lutrija izdavaja za dobitke maksimum od 50% od najveće uplate ili 50% od svih uplata?

Ako je to 50% svih dobitaka, onda dobivaš uvijek kada su uplate (ukupan fond uplata) veće od 28.989.675x2 ili si barem na nuli, ako dobro razmišljam.

Zašto onda ljudi koji imaju stotine milijuna ne igraju loto na taj način i uvijek dobivaju - naravno gledajući ukupan fond uplata koji se objavljuje?

Ili sam nešto krivo shvatio?

To sam i napisao gore...

Ako se zareda nekoliko kola da nema jack-pot-a, onda je teorijski moguce uplatiti SVE kombinacije i imati siguran dobitak, pri cemu je iznos uplate manji od iznosa dobitka.

Pod uslovom (i ovo posebno naglasavam) da je samo jedan dobitak. I da je neko u stanju fizicki ispuniti toliki broj listica.