Čije su gusle?

[Dubrovčanin]

IVAN ANTOSOVIĆ - HRVATSKI VLADARI

Ej pod oblacim kruži sivi soko poletio pod nebo visoko oba svoja raširio krila gledala ga Hrvatica vila pa sokola vila dozivala sa ponosom u njega gledala oj sokole ptico ponosita kamo žuriš kud li si pohita sokol klikće vili odgovara i veselim glasom progovara tražim vilo zoru mojih dana tražim vilo hrvatskog guslara bijela vila raširila krila pa sokolu vako besjedila preletimo klance i pogaze kuda samo vukovi prolaze sve litice kršnog Velebita i njegova brda kamenita proletiše iznad sviju strana ali nigdje hrvatskog guslara kliknu vila iza svega glasa sve se lišće gorom zatalasa gdje si pobro hrvatski guslare kud li ode na koje li strane Velebitom jeka odjekuje po Hrvatskoj ta se jeka čuje odjeknuše kamene litice gdje stanuju vile Hrvatice vita jela vrlo se razvila svojim granam guslara sklonila pod njom spava hrvatski guslare pod dušecim pjesničke poljane pod glavu je kamen namistio a uz kamen gusle prislonio gudalo je za pas zatakao kao zaklan guslar je zaspao al odnekud zatutnjala jeka čini mu se da je izdaleka čuje guslar vilu Velebita i sokola što za njega pita dobro guslar jeku poslušao pa se onda malo podigao sa ležaja litice studene i zavika tko to traži mene iz oblaka vila progovara ja sam tvoja posestrina stara gusle hvataj, gudalom zaječi dobro počuj ove moje riječi opjevat ćeš hrvatske vladare i povijesne naše gospodare sve kraljeve i naše knezove radi toga sokol tebe zove a ja ću ti na pomoći biti na guslama strunu nategniti gudalo ti smolom namazati pa nek sinci počuju Hrvati čuješ vilo posestrino moja želja će se ispuniti tvoja ja ti vilo nisam ostario četrdeset tek sam prevalio mnogo zla sam dosad doživio i nevolje gadne preživio prkosio sudbini prokletoj vjeran mojoj domovini svetoj opjev'o sam bitke i junake spomenuo boje svakojake od knezova Trpimirovića do slavnoga Ante Pavelića ako vilo pjesma traje duže znaš da oči još me dobro služe a desnica jača nego prije koja nikad zadrhtala nije prima guslar gusle javorove gledale ga oči sokolove ciknu struna jasno glasovito odjeknuše gusle ponosito oj Hrvatska zemljo od junaka pobjednice nasilja i mraka tvoje ime, sa njim se ponosim i duboko u srcu te nosim hoću sada pjesmu nakititi i rodu je mojem ostaviti na prošlosti nek budućnost snuje sablje britke nek za borbu kuje da hrvatsku povrati slobodu i da sreću donese narodu gusle moje razbibrigo moja da li ima jošte pjesma koja koju dosad nismo zapjevali i na znanje našem rodu dali srce tužno al mi neda mira Hrvatska me posred njega dira kad pomislim na sudbinu njenu sa krvavom krunom okrunjenu gusle moje davorijo moja i glasniče megdana i boja opet ćemo pjesmu zapjevati sve vladare naše spominjati od slavnoga kneza Višeslava kada poče od Hrvata slava dvanaest je već prošlo stoljeća ali povijest tog se dobro sjeća jer svjedoči naša povijest stara koliko smo krunili vladara rod hrvatski tko je predvodio za Hrvatsku megdane vodio sa mačevim slobodu branili u bojevim djecu othranili iza slavnog kneza Višeslava Ljudevitu pripala je slava što je ljute pokorio Franke predvodeći hrvatske junake osam ljutih vodio bojova tako vilo zbori pjesma ova kad Hrvati Franke porobiše i njihovu silu pregaziše na Trsatu gradu hrvatskome pade glava vođi franačkome strašni Erik roda germanskoga pogibe od mača hrvatskoga od osamsto desete godine biše knez naše domovine zvali su ga Ljudevit Posavski i knez drugi postade hrvatski a osamsto dvadeset i treće Trpimir na čelo se meće poslije njega i junačkog boja eno slavnog kneza Domagoja što predvodi strijelce ubojite od dušmana što Hrvatsku štite knez Domagoj slavu nam pronosi Hrvatska se njime ponosi slavno doba junaštva i mira, narod bira kneza Branimira biše rodu i dika i slava vladao je do kneza Braslava od Braslava pa do Mutimira sreća našeg naroda i mira i po svijetu proširi se slava kad krunismo kralja Tomislava nasred ravnog polja Duvanjskoga narod slavi kralja hrvatskoga silna se je vojska okupila i prisegu kralju položila on će zemlju branit od dušmana što Hrvatsku napadnu izvana britkog mača kralj je potegao na sve četiri strane zasjekao dvorit svome hrvatskom narodu i braniti njegovu slobodu Tomislave od Hrvata lave tebe gusle javorove slave. Vitez rata i pobornik mira vladao je sve do Krešimira a Krešimir što ga zvaše prvi kralj Hrvata od hrvatske krvi pa da čuješ posestrino vilo što je poslije Krešimira bilo neka pamte naša pokoljenja staru slavu hrvatskog znamenja krunili smo kralja Miroslava pa za njime kralja Držislava Krešimira drugoga po redu po hrvatskom kraljevskom izgledu okrunismo kralja Svetislava i za njime kralja Gojislava da kraljevski prijesto bude veći krunu prima i Krešimir treći Hrvat kruni i kralja Stjepana što Hrvatsku brani sa svih strana on pokori dužda mletačkoga kraj Jadrana mora hrvatskoga. Ej vrime koje polako prti krunu prima Krešimir četvrti kralj najveći biše od Hrvata pobjednikom od svakoga rata nepobjediv bijaše u boju kraljevinu proširio svoju sve hrvatske zemlje sjedinio u Europi najmoćniji bio snažnom rukom narodnoga pravca narod kruni svoga kralja Slavca iza Slavca kralja Zvonimira kralj je rata i pobornik mira vjeruj vilo vijekovi su dugi kad kralj Stjepan okruni se drugi čvrsto stablo od hrvatskog lišća slavno ime od kralja Svačića što pogine na planini Gvozdu boreći se za našu slobodu trublja ječi sa Petrove gore da se sinci za slobodu bore znaš li vilo Tvrtka bosanskoga i zadnjega kralja hrvatskoga što je mudro Hrvatskom vladao i viteška djela rodu dao petnaest smo krunili kraljeva i još sedam hrvatskih knezova u Europi najmoćniji bili pod bojištim svoju krv su lili kad Hrvatskog Kraljevstva nestade banovinom Hrvatska postade pa Nikola Šubić Zrinskog grada hrabrom rukom sa Hrvatskom vlada na Sigetu dade svoju glavu za slobodnu hrvatsku državu protiv turskog cara Sulejmana što navali sa istočnih strana Turcima je mnogo zad'o jada na zidinam od Sigeta grada tu se turska koplja polomila i njihova sila se slomila spomenut ću Zrinske Frankopane što Hrvatsku od dušmana brane oba svoje izgubiše glave rad slobodne hrvatske države car Leopold Austrije glava što Hrvatskoj ne priznade prava na vjeru ih oba prevario i njihove glave odrubio na tisuću i još šest stotina sedamdeset i prva godina Novo Mesto pokraj Beča grada tamo Hrvat rad Hrvatske strada Austrijo zemljo nevjernika ti si gnijezdo ljutih nasilnika još i danas Hrvatima smetaš za slobodu borbu nam ometaš Hrvatska te sa kruhom hranila od Turaka tebe obranila da ne biše Jelačića bana nestala bi sa europskih strana poslije slavnog bana Jelačića rodi majka jednog sokolića to mi ime spomenuti dika Eugena našeg Kvaternika poslije vilo dođe teško doba po Hrvatskoj niče grob do groba jer nevjerni susjedi Mađari i njihov strašni Héderváry što Hrvatsku podjarmiti žele i Mađare u Hrvatsku sele Héderváry kučkino kopile znadu njega Hrvatice vile kad Hrvati protjeraše tata zauvijek im zatvoriše vrata pa hrvatska prijestolnica stara tuđincima vrata ne otvara Bog nam dade Antu Starčevića glasnika hrvatskog prolića uputi nas što će Hrvat slav'ti u Hrvatskoj Bog su i Hrvati putokaz nam Starčević odredi svaki pravi Hrvat njime slijedi dom, sloboda i hrvatsko pravo Starčeviću Bog nam te je dao kad Starčević preminuo biše muževi se hrabri pojaviše dva Radića, dva hrvatska lava, na vijekove živjet će im slava. Bistrog uma i desnice jake pripremiše hrvatske seljake čvrstom vjerom u pravdu i Boga složan Hrvat i njegova sloga ali kleti Srbin iz busije što viteški ratovao nije pogubiše Radića Stjepana teških vilo dopadosmo rana krv hrvatska teče kao voda, lanci zvekću, nestade sloboda. Roblje pišti spasitelje traži Božja pravda puteve nam kaži kad pravednik koji uz nas biše velika se čuda dogodiše rodi majka hrvatskoga zmaja iz kamenog hrvatskoga kraja uz bojevnu trubu starog slavlja na čelo se narodu postavlja borbu prima Srbim poručuje iz Marseillea njegov glas se čuje krv potekla kralja nasilnika jer Hrvatska rodi osvetnika u hrvatskom cviću i proliću kliču vile Anti Paveliću on poruku Srbijancim šalje stoj Srbine ni koraka dalje Srbija je tvoja otadžbina a Hrvatska moja djedovina ništa tvoga u Hrvatskoj nije kupi svoje bježi do Srbije Hrvat će te mačem istjerati preko Drine vode protjerati svanu travanj kao žarko sunce pa obasja gore i vrhunce Jadransko se raspjevalo more hrvatske se probudiše gore kad Hrvatska državom postade mrskog gedže iz zemlje nestade pobjegoše preko vode Drine u njihove četničke jazbine zadnji junak Ante Paveliću veći nego Trpimiroviću na tisuću i devet stotina četrdeset i prva godina desetoga to u travnju biše viruj vilo tako pero piše pade jaram srpske tiranije k'o da nigda postojala nije srušiše ga hrvatske ustaše povratiše što je bilo naše povijest zlatom događaje piše to se vilo ne može da briše vladar hrabri providnost ga dade što na branik domovine stade osvjetlao slavnu povijest našu ostavio hrvatskog ustašu za Hrvatsku da borbu nastave do slobodne hrvatske države eto vilo vrime mi ističe moja pjesma kraju se primiče gudalo se malo zagrijalo i moli me da bi malo stalo sa sokolom poruku ponesi po Hrvatskoj svuda je odnesi da još borba završena nije još se bojak za Hrvatsku bije slavna povijest što nam dokazuje sa junacim novu borbu kuje jer Hrvatska nikad propast ne će dok se sunce pod nebesim kreće nastaviti borbu otpočetu i cijelome poručiti svijetu da tuđega nikad ne trebamo a Hrvatsku nikome nedamo pozdravi nam sinke iz tuđine što čekaju poziv domovine neka ljubav za Hrvatsku nose i dušmanim u boju prkose složnom rukom desnicom junaka ponesite hrvatskog barjaka neka vam se složna srca spoje složna braća nikog se ne boje ako guslar padne u tuđini ponesite mu kosti domovini pokopajte hrvatskog guslara u guduram velebitskih strana na grobu mu gusle uklešite i na ploči vako napišite rad Hrvatske na svijet je došao rad Hrvatske u grob je pošao naprijed sinci dok traje vijek zemlji za Hrvatsku i za dom svoj spremni.

[Dubrovčanin]

SMRT U DALASU

gusle moje, instrumentu stari
modernizam ništa vam ne kvari
jer guslarska fina melodija
postala je naša tradicija
ja ću sada pjesmu ispjevati
i atentat u njoj prikazati
u kom pade predsjednik kenedi
tužna vijest mnoga srca sledi
mučkim planom bijaše ubijen
širom svijeta president omiljen
na srce je svakom teško palo
pa ga žali veliko i malo
ne znajući sve što mu se sprema
o vtlogu on i pojma nema
na put zadnji tada se odluči
i teksaškom narodu poruči
da će doći na turneju manju
predizbornu voditi kampanju
loše vrime izabra i pođe
dvaesdrugog s avijonom dođe
na eeredrom kraj grada dalasa
srdačno ga dočekala masa
koja mu je izašla u susret
mirisavih ruža jedan buket
pridadoše gospođi žaklini
a na prvi pogled bijehu fini
jedanesti mjesec, bješe petak
šesettrećoj skoro završetak
posli kiše, bješe vrijeme vedro
vjetrić digo zastave ko jedro
kad kolona krenu ka dalasu
kenedi je otpozdravlja masu
s velom, rukom mavao je svima
otvorenim vozeć se kolima
neprobojno sa linkolna staklo
dan ranije s auta se maklo
sigurnost mu pravu ne dadoše
pa se zato i svršilo loše
s kenedijem, u istim kolima
sjedila je supruga žaklina
sa suprugom guverner konoli
koji žarko presjednika voli
a za njima duga je kolona
štono prati njega i đonsona
kroz grad dalas, širom deset milja
veličanstven doček biše zbilja
na iljade mavalo je ruku
digli vrevu i pozdravnu buku
incidenta nigdje ne bijaše
braner stritu vozila kretaše
tek što prođe podvožnjačić mali
a gusarska šnajperka opali
s lica mjesta razdraganog smješka
tragedija dogodi se teška
prvi metak kenedija gađa
ne sluteći što se sve događa
to se tako munjevito zbilo
pade ranjen suprugi na krilo
žena kriknu: "ubiše mi muža"
krv poteče po buketu ruža
ni konoli ne zna što se zgodi
jedan metak i njega pogodi
u kolima nastaše jauci
metež, gužva i zadnji trenuci
đona .... leže na sjedište
supruga mu plačuć pomoć ište
teško ranjen on ništa ne kaza
ne mogaše dati ni alaza
biješe bolna i stravična slika
polumrtvog gledat presjednika
šofer bili priseban bijaše
iz kolone kola istjeraše
plavi linkoln u najvećem trku
ulicama napravijo zbrku
i bolnici parklan kad dojure
alarm dignu, dokturi se žure
ustrijeljen je predsjednik kenedi
vijest bolnicu i osoblje sledi
u linkolnu, na zadnjemu sicu
uplakana i blijeda u licu
đeki drži svog ranjenog muža
pod nogama onaj buket ruža
latice mu plivaju u krvi
krv iz rana u mlazovin vrvi
dok kenedi s ranama se bori
bolničari trče i doktori
glavni kirurg ne biješe u krugu
telefonski traže ličnost drugu
sestra doris zove: "daj, požuri!"
doktur keri iz kantine juri
u šok sobu kad doktor ulazi
ranjenoga predsjednika spazi
doktur vidi kritično je stanje
prva pomoć olakša disanje
ali pluća ne rade mu više
prestao je kenedi da diše
doktur keri istrumente vadi
pomoć traži od liječnika drugih
dok pod vratom pravi razrez dugi
da mu smanji otjecanje krvi
što iz rana još pomalo vrvi
svi zahvati koje poduzeše
u život ga vratit ne uspješe
dok je pomoć trajala u šoku
nijemo blijeda, bez suza u oku
stajala je gospođa žaklina
skamenjena kao kamen stina
sama vidi da spasa ne biše
kenedija mrtvim proglasiše
priđe mužu, mrtvom ljubi ruke
vrisak nasta, uz bol i jauke
prsten njegov sa ruke mu skide
sebi stavlja, svi prisutni vide
u ta doba i svećenik stiže
pastir .... bijelu plahtu diže
kad mrtvoga kenedija spazi
i sa bolom udovi prilazi
stari pop joj saučešće dade
i kraj odra na koljena pade
zadnju pomast i molitvu svrši
svećeničku on dužnost izvrši
lijes iziđe iz bolničkog hola
da ga stave u bolnička kola
sjaj zablista od bronzana kova
a za njime žaklina udova
svi prisutni građani što staše
na vjest bolnu redom proplakaše
sa slučajem tužnim u dalasu
prestavnici upoznaše masu
đon kenedi prije jednog časa
umro ranjen, ne biješe mu spasa
lindon đonson ovu dužnost prima
s puno tuge i bola još više
lijes bronzani u kola unješe
uz lijes sjede .... žaklina
srce joj je tvrđe nego stina
znoj ledeni njeno čelo kupa
od mrtvoga muža ne odstupa
jedva kola posmrtna krenuše
na eererodrom gdje đonson čekaše
kada kola s pokojnikom stižu
u kabinu avijonsku dižu
kenedija posmrtne ostatke
poduzeše značajne korake
te pozvanim sucem iz dalasa
sa utiskom boli i užasa
na bibliju đonson ruku stavlja
i zakletvu za sucem ponavlja
lindon đonson, bivši potpresjednik
triesšesti postade presjednik
dok se avijon sa đonsonon diže
vijest žalosna na sve strane stiže
u javnosti nasta komešanje
da žalosno upozna se stanje
gnjusan zločin, svak se redom zgraža
a sramota i teška blamaža
zar se lijek nije naći moga?
a ne ubit presjednika svoga
naša vlada i izvršno vijeće
bolno svoje šalju saučešće
na po koplja sve naše zastave
svud su boli izražene prave
prijatelja nesta kenedija
žalila ga sva naša nacija
i narodi posvuda po svitu
kad najviše trebao je svitu
kormilara izgubila lađa
takva ličnost rijetko se rađa
premda ga je sudbina otela
kenedi će živjeti kroz djela
žrtva biše za puk i za prava
i od nas mu uvijek vječna slava

[Car Dušan]

Dubrovčanin kaže:

IVAN ANTOSOVIĆ - HRVATSKI VLADARI
... opjev'o sam bitke i junake spomenuo boje svakojake od knezova Trpimirovića do slavnoga Ante Pavelića...
... Hrvatska rodi osvetnika u hrvatskom cviću i proliću kliču vile Anti Paveliću...
... zadnji junak Ante Paveliću veći nego Trpimiroviću...
... hrvatske ustaše povratiše što je bilo naše povijest zlatom događaje piše...
... dok traje vijek zemlji za Hrvatsku i za dom svoj spremni.

Daj, molim te.

[Uranija]

Dubrovčanin kaže:

SMRT U DALASU
u linkolnu, na zadnjemu sicu
uplakana i blijeda u licu
đeki drži svog ranjenog muža
pod nogama onaj buket ruža
latice mu plivaju u krvi
krv iz rana u mlazovin vrvi
...

Stara je imala kazetu od Mile Krajine. Oluja.

[Dubrovčanin]

Uranija kaže:

Stara je imala kazetu od Mile Krajine. Oluja.

Grmi sijeva oluja se sprema,
s četnicima razgovora nema.
Hrvatska je spremna za obranu,
za posljedni udarac dušmanu.

Okupator srbijanski kleti
pokušava Hrvatsku oteti.
Dosta nam je srpske tiranije,
neće biti velike Srbije.

Kninski Srbi zločin nastavili,
ništa Bljeskom nisu naučili.
Na zapadnu Bosnu udariše,
granatama Bihać razoriše.

Mislili su Bihać osvojiti
s velikom se Srbijom spojiti.
Europa štiti agresora,
pet godina putem UNPROFOR-a.

Z-4 podli Zapad nudi,
Martić nije prihvatio ludi.
Raketama Zagreb je napao,
pa je ratni zločinac postao.

Tuđman zove u te teške dane
Gojka Šuška, ministra obrane.
Zločince se poraziti mora,
teroriste i okupatora.

Šušak njemu ponosito viče:
"Naređenje molim, Vrhovniče,
vojsku, moral i sredstva imamo,
da četničke bande ušutkamo."

Vojni stožer, vrhunski stručnjaci,
izradiše planove junaci.
Za obranu domovine naše
u detalje bitke ucrtaše.

Sve je dobro organizirano
i odlično sinhronizirano,
kao pjesma s dobrog glasovira,
svaka dirka skladnu notu svira.

Da vidite generale naše,
spremni za boj, viteški ustaše.
Pripremiše vojsku i tehniku,
za Oluju, akciju veliku.

Brigade su pripremili vojne,
Pukovnije, satnije i bojne.
Tajanstveno i od UNPROFOR-a
iznenada tuku agresora.

Četvrtoga osmog u zoru,
kraj se bliži srpskom agresoru.
Oko dvjestotisuća vojnika,
protiv srpske vojske i četnika.

Opkoliše srpsku tvorevinu,
izmišljenu državu Krajinu.
Od Dinare, mora do Dubice
u okružju srpske ubojice.

S južne strane nadiru Pauci,
od Gospića navališe Vuci.
S Velebita specijalci skaču
iza peta četničkom koljaču.

Svud Tigrovi teške borbe vode
do Bihaća da sve oslobode.
Preko Plaškog, ličkih Jesenica
i bisera hrvatskih Plitvica.

Na Petrinju udariše gromovi,
slavni borci, dični vitezovi.
Hrvatska je snažna vojna sila
udarne je točke pripremila.

Na trideset mjesta proboj vrše,
sve otpore munjevito krše.
Tenkovi se vuku k'o pauci,
nastadoše četnički jauci.

Rika stoji hrvatskih topova
i bacača raketnih snopova.
Uraganska vatra se otvori,
nebo, zemlja, rekao bi gori.

Zrakoplovi u svakome letu,
pogađaju određenu metu.
Vitezovi hrvatski vojnici,
na svijetu najbolji ratnici.

Niz Dinaru vitezovi lete,
da se kninskom krvniku osvete.
S jedne strane Četvrta gardijska,
a s druge Sedma varaždinska.

Knin se vidi k'o čaša na dlanu
šalju dare četničkom dušmanu.
Drugog dana Knin su zauzeli,
hrvatski ih narod štuje cijeli.

Kad zastave na tvrđavu meću,
tu svečanost zaboravit neću.
Jednu diže na jarbol Korade,
a po zidu Četvrte brigade.


Bljesak slavni, Oluja junačka,
pade sila četnička koljačka.
Htjeli su nam Srbi gospodarit
i veliku Srbiju ostvarit.

Zato su nas tukli i pljačkali,
progonili, kuće razarali.
Osta Srbin bez hrvatskog mora,
bez države i bez koridora.

Srbi Srbe ustašama plaše
pa prostore napustiše naše.
Znaju Srbi koliko su krivi,
pa ne smiju dočekati živi.

Vladu srpsku slušaju opaku,
ostaviše ručak na štednjaku.
Tuđman zove Srbe: "Ne bježite,
u domovim' svojim ostanite!"

Neće Srbi Tuđmana slušati,
odlučiše u Bosnu bježati.
Cestom bježe u dvije kolone,
opljačkano i voze i gone.

Tarbuk bježi i s njim generali
da bi žive glave sačuvali.
Tenkovima kad cestu prelaze,
svoje Srbe gusjenicam' gaze.

Čast vitezu generalu Tolju
imao je promidžbu najbolju.
"Srbi mrtvi na bojištu leže
mnogi glavom bez obzira bježe."

Borbe teške na Petrinji traju
svu tehniku četnici imaju.
Tri linije dobro ukopane
vatrom tuku na četiri strane.

Ginuli su hrvatski vojnici,
al' će platit i srpski četnici.
General je Stipetić stigao,
s vitezovim on je jurišao.

Vide Srbi koliko je sati
iz rovova stadoše bježati.
Do Bihaća Hrvati stigoše
s korpusom se petim sastadoše.

Srpski korpus Dvadeset i prvi,
zločinci su ogrezli u krvi,
ostali su Srbi u obruču,
pa kukaju, plaču i jauču.
Pet tisuća vojske, to je sila
i dvadeset tisuća civila.
Kod Topuskog svi su opkoljeni,
od hrvatske vojske poraženi.

Stipetić ih zove na predaju,
sve oružje predati moraju.
Dižu Srbi bijele zastave,
Hrvati im poštedješe glave.

Pukovnik se Bulat pojavio,
Stipetiću prijavak podnio,
korpus ću vam Kordunski predati,
sve odluke vaše poštovati.

Predaju je Bulat potpisao,
Stipetiću uspjeh čestitao.
Toso Pajić i on potpisuje,
sve UNPROFOR ovo potvrđuje.

Čedo Bulat, sav skrhan od boli
generala Stipetića moli:
"Ja vas molim pedeset pištolja,
neka bude Vaša dobra volja."

General mu Stipetić uzvrati:
"Ja ću Vama i stotinu dati."
Da je njega Bulat zarobio,
Stipetić bi metak zadobio.

Ostadoše sjekire krvave
čim su sjekli Hrvatima glave.
Na stotine masovnih grobnica
to je djelo srpskih ubojica.

Oluja je kruna pobjednička,
pade sila srbofašistička.
Bitku takvu u briljantnom sjaju,
teorije svjetske ne poznaju.

Trajala je Oluja poznata
osamdesetičetiri sata.
Takav podvig još zapamćen nije
otkad sunce ovu zemlju grije.

Slava onom tko je za dom pao,
Hrvatsku je slavom ovjenčao.
Čast svakome hrvatskom vojniku,
svim časnicim', hvala Vrhovniku!

[Dubrovčanin]

ŽELJKO ŠIMIĆ - KUD POBJEŽE SANADERU IVO JADRANKA NOVA PREMIJERKA

Eeeeej Bože mili da je meni znati pa uz gusle stare opjevati šta to biše Ivi Sanaderu što svoj narod izdade na vjeru objesi ga Kosorki o vratu on po moru ode gonjat jahtu tako isto Ante Paveliću i kralj Petar Karađorđeviću kad im vatra dogori do glave ej utekoše iz svoje države iz tuđine obadva se čuju i narodu svome poručuju jedan veli čuvaj domovinu nekadašnju svoju kraljevinu onaj drugi šalje riječ bratsku nezavisnu čuvajte Hrvatsku tako isto i Sanader Ivo kada se je dobro nauživ'o kada zemlju do grla zaduži obogati svoj krug ljudi uži i Hrvatsku prodade za džaba gospodarstvena mu grana slaba kada kočit počne more sinje sa susjedim stvarati briginje kad kriminal i još korupcija zaživi kog ne pamti nacija ej kad mu teški dolaziše dani biju ljude k'o ptice na grani kad bogati još obogatiše a državu još siromašiše neke u Haag posla generale a sam počne suditi ostale da bi svoje sačuvali glave oni bježe u druge države progoniš ih ne daš ljud'ma s mirom sa kolegom Šeksom Vladimirom ljude što su Hrvatsku stvorili u Haag sam sad bi ispratili sa njima se diči domovina ti im sudiš po deset godina da ga ne bi uhvatili živa ej pobježe vam sokol ptica siva znamo Ivo da te ovo boli al' mu možeš na rep bacit soli ovaj sokol stvori Lijepu našu to je junak Branimir Glavašu zelen bostan ti tu obra Ivo pa ti bilo pravo ili krivo on je doša u zemlju rođaka gdje pokojna začela ga majka pružit ćemo pomoć Hercegovcu što je začet u Krkinom docu na zapadnom Herceg-Bosne kraju gdje nam majke junake rađaju gdje rođena je naša perjanica legendarni Šimić Andrijica tu ga čuva međugorska vila i dušmanin ne nalazi krila jesi l' zato ubila te lijera napustio misto premijera koji grijeh tvoj bijaše pravi da fotelju Kosorki ostavi ili ovo napravi zbog dice il' zbog žene ili ljubavnice a ti Ivo ništa nam ne kaza hajde kada si čista obraza reci da l' si zbog žene i dice il' zbog stare raspuštenice koja jedva raspustila braka s njome živi njena stara majka u stančiću od stotin koraka sa ditetom iz nekoga braka al' Rojs Ćesić Ljubo veli vako to istina da nije nikako Ivo ti je baraba i lola samo voli cure svoga spola ali se je zemlja zaklinjala tajnu svaku da je odala ej tako cura kad s nekim zanese ne kazuje momkove adrese ali kada pupa počne rasti odluka će na nekoga pasti tako Ivo reče jednog dana što napusti brod sred oceana u njeg voda malo se zalila posada ga nije napustila al' kapetan napusti ga prvi bez i kapi prolivene krvi al' se pjesma čuje sa palube dragi Ivo hrvatski golube mislili smo mi bez šale da ćeš nam brod privest do obale što to sada u glavi ti sini ostavi ga na moru na pučini a posada što je s tobom bila u ruke je uzela kormila ali broda voziti ne znaju već o morske hridi udaraju dok brod tone i na njem je vika Sanader se sa jahtom vozika samo digod poruku im šalje ne bojte se mi idemo dalje a oni mu s broda poručuju baku, dida i mater mu psuju drugi opet psuju mu i oca ostavi nas bez kruva i novca ej treći vele vrati nam se, vrati tko će više tako nam lagati ostavi nas u najteže vrime i na leđim breme teško prime ostavi nas u tečevim teškim o vrat kamen objesi nam teški i u more ubaci nas sinje je l' ti žao ove sirotinje što si ovaj narod napustio kako lagat jesi li smislio štogod kažeš to istina nije pa ti kaza sada il' kasnije ako ti je bila mala plaća triba si reć digla mi je braća ako slaba bila je dnevnica pomoga bi Mudrinić Ivica ako Ivo mala ti je kuća nije veća ni u Pašalića ako ti je do kruha i mane ima bolan u seljaka hrane ima mlika, imade pšenice bud džaba su ove namirnice šta se plašiš kuda bježiš Ivo cijenu ovu ti si određiv'o ej moj Ivo po toplome danu vozi jahtu po plavom Jadranu nemoj tužan za Hrvatskom biti Jadranka će državu srediti Boga moli budi odan vjeri ni đavlu se puno ne zamjeri i nemoj se od njeg vrlo kriti možeš lako ti i njegov biti. Eeeeeej sjede vila navrh Velebita glasno piva Sanadera pita oj Ivane pobratime mio koliko si na Jadranu bio koliko ti potrošio kuna iz hrvatskog našeg proračuna glavno da si se ti nauživ'o misec dana s jahtom gospodovo a potroši ujela te zmija tristo naših hrvatskih penzija ej sad se pitam kol'ko si trošio kad hrvatski premijer si bio ti odvoji kako kažu vijesti jer se tuđa muka neda jesti ej i kad se vila umorila uz gusle se pisma nastavila da ti vidiš svoga nasljednika da vidiš što ti uradi Kosorka ej ona vara našu milu dicu ne čuje se više slogan zna se svakog dana pravi rebalanse PDV je već sad povećala mirovine znatno umanjila djelatnicim plaće je skresala porez udri na mačke i kučke proradit će i kuhinje pučke pomoć ne će bit od dijaspore dat ćete im štogod za izbore moramo ih se tada sjetiti jer glas njihov može odlučiti nema novca, nestalo je para za izgradnju crkva i oltara ni Kosorki nije lako sine režuć plaće a i mirovine kako Šuker izmjerio metrom ona reže kao sa žiletom ona jadna sa njime se slaže svaki dan je barem triput slaže ej mislio sam i to ću vam reći da si Ivo ti lažov najveći prevari se oprosti mi Bože od Šukera bolji bit ne može zato mislim kad bi se izvaga da bi i tu triest kila slaga malo brate vidi se napretka što ga čini Jadranka Kosorka ovo bi vam saopćiti mora svakog dana nova je odora voli modu dvadeset prvog vijeka nek' se znade da je premijerka a Primorac ministar prosvjete pobježe nam on poput rakete ali možda dobro je smislio zašto bih ja ovo sve vodio đak osnovnu školu svršit mora srednju isto jer strah profesora ako dade jedinicu neku izložen će biti degeneku nek' upiše tad ekonomiju ili promet to više ne kriju imaš novca ne ćeš bit u šoku u redovnom završit ćeš roku ej imalo se vidjet zadnjih dana HDZ-a člana nasmijana kad ih vidiš na TV ekranu k'o da srčanu imaju manu zato će sad čistu vodu piti u Saboru kad budu sjediti ali USKOK odgovorno radi oporuke sve izvijesti vladi otolen se stvari teško miču jer svak ovdje ima svoju priču tu je zakon prijatelju mio šuti tko jamio je jamio oj Kosorko slušaj sada dalje puk hrvatski poruke ti šalje ako misliš spašavat naciju vrati se na privatizaciju tvoja stranka ju je provodila mnoge ljude je obogatila tu su moljci, tu su naše rane da mu vratiš i da ti ostane oj Kosorko pritegni tajkune oni će ti dati milijune ne treba ti pravit rebalansa jer je u njih sva hrvatska kasa što pošteno oni zaradiše nek' ostane ne triba im više ti vruć krumpir stavi si u ruku i pokaza hrvatskome puku da ćeš od njih napravit salatu pazi da ti ne zapne u vratu još Kalmeti reci ženo bona da se kane iks i ipsilona most pelješki nije gradit priša neka narod ide kud je iša oj Kosorko djevojko lijepa iz radničkog sve iščupa džepa penzioner, radnik, sitna raja oguli ih k'o skuhana jaja dao bih ti preporuku jednu za državu našu vrlo vrijednu ej naredite Plivi i Belupu neka likove još malo poskupu a penzije smanjite još malo da im za lik ne bi doticalo za godinu tko bi penzioniran pokoj vječni ja mu garantiram ako će ti nestat ova klasa lakše će ti bit pravit rebalansa oj Hrvatska moja zemljo mila da mi sretna i vesela bila rukovodstvo ti promijeni svoje a evo ti preporuke moje Škegru metnite mjesto Šukera Ljubu Jurčić mjesto Sanadera za kriminal, mito, korupciju Juri Žulju dajte policiju zdravstvo što je u velikoj tugi zdravstveniku Damiru Eljugi Ljilja Lokić ministar prosvjete Ljubo Ćesić umjesto Kalmete mjesto Luke stavi ime ovo Goran Marić oko sokolovo a predsjednik umjesto Mesića da koga ćeš već Milan Bandiću metropolu i brigu o novcu podaj brate kome Hercegovcu ovi ljudi lagati ne znaju i odnose svi isto gledaju već su sada oni živi sveci odgojiše tako ih franjevci ti Kosorko moja curo fina ako želiš dobro Hrvatima udadni se ti za Hercegovca bit će svega a najviše novca al' više se ne udaji pazi da se sveto trojstvo ne pregazi vidit ćete da sam ja u pravu tako ćete spasiti državu.

[Dubrovčanin]

O Drugom svjetskom ratu postoji i spjev Đorđija Koprivice Ostroška tragedija-pogibija Baja Stanišića.

http://jazzymcoyu.page.tl/Novo-guslarstvo.htm

Kao guslari, u Republici Srpskoj često su se pojavljivali na RTV Republike Srpske ne samo ratnici iz rovova, već i sam Radovan Karadžić, vođa bosanskih Srba, čija je slika sa guslama putem BBC-ja obišla čitav svet.

Mnogo je svedočanstava koja idu u prilog tezi da su guslarstvo i gusle izdignute na rang državne umetnosti u Republici Srpskoj. Broj guslarskih društava, koji su bili objedinjeni i Savez guslara Republike Srpske, stalno se umnožavao. Podsticaj tome davao je Festival srpske poezije i guslarstva, koji se održava u okviru proslave Vidovdana, Dana Vojske Republike Srpske (Tarlać, 2001: 88).

Tokom rata u BIH, guslarske manifestacije su bile skoro svakodnevno na repertoaru Srpske radio – televizije. Ministarstvo prosvete je 1994. dalo inicijativu da se u muzičkoj školi na Ilidži kao predmet uvedu gusle. 1998. godine sa guslarskog festivala koji je održan u Zvorniku predloženo je da se na Akademiju umetnosti RS u Banjaluci uvede smer guslarstvo. Koliko su gusle važne za Republiku Srpsku može se videti i na novčanicama koje je izdala centralna banka gde se pored kuće, mosta, hleba, knjige i olovke, nalaze i gusle (Tarlać, op.cit)

Gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević je i tokom političke karijere nastavio da gusla, češće samostalno nego na festivalima. Zanimljiva je tematika njegovih pesama u kojima on govori o "gradu kao o izvoru moralne zaraze i obrazovanja koje donose tuđe običaje i razara tradiciju, pre svega autoritet muškarca u obitelji" (Čolović, 2000: 45)"Ako mu je verovati na riječ, Vučurevićeve pjesme čita i sam Slobodan Milošević. Naime, objavivši "Pozdrav iz srpske Hercegovine", pjesmu u kojoj optužuje Srbiju zbog uvedene blokade na Drini, telefonirao je Miloševiću "na kuću" i od njega čuo sledeći komentar : "Božo čitao sam ti pesmu sinoć u krevetu. Dobra je. Prava drugarska i bratska kritika. Ali ću te naterati da uskoro napišeš drugu". (Tarlać, op.cit).

Koliko je guslarstvo u Republici Srpskoj bilo od značaja za podizanje borbenog morala, toliko je u njemu međunarodna zajednica videla opasnost. Ako je verovati nedeljniku "Nedeljni telegraf" (18.3.1998.), međunarodni zvaničnici su se pripremali da u Republici Srpskoj zabrane guslarske manifestacije. Razlog tome je što se prema njihovom mišljenju promoviše međunacionalna mržnja, rasplamsavaju strasti i veličaju osobe koje je Haški sud optužio za ratne zločine. Ipak do zabrane nije došlo, a guslari su na svim stranama nastavili da veličaju inkriminisane osobe.

SLIČNOSTI SRPSKIH I HRVATSKIH SPJEVOVA

Bože, čuvaj Hrvatsku od vraga
i nepravde i suda iz Den Haga
Optužuju naše branitelje,
Srbe štite, svoje prijatelje
Na meti su naši generali,
što su obol u obrani dali
To su nove globalizacije
protiv pravde, vjere i nacije
Tajne sile i svjetski moćnici,
strah zadaju djeci u ešici
Izmišljaju krivice Hrvata,
preko svojih Juda i Pilata
Gaze slavni Bljesak i Oluju,
suverena prava ne poštuju
Mi nikoga nismo napadali,
braneć zemlju krv smo prolivali
Na zapadu politiku kroje
za vlastite interese svoje
Oni stalno narode svađaju,
međusobno da se ubijaju
Od Hrvatske koloniju prave,
male zemlje da sve obesprave
NATO tuče veliku Srbiju,
Rusi kolju malu Čečeniju
Oni mogu mirno ubijati...

Amerika voli pravdu,
Ko na divljem svom Zapadu.
Ova svetska velesila
Tribunal je oformila.
Ustanovi za njih dragu postavili su u Hagu.
A zakoni tribunala zabluda je ne baš mala.
Usmereni svi zakoni,
Samo sredstvo da se goni.
Ta njihova Luiza Arbura,
Falš zakone svugde protura.
Tu zakona niki nema, već se zamka srpstvu sprema.
Mnogo ima optužnica,
Za poznata srpska lica.
Karadžića bi radije od Tuđmana i Alije
Njih dvojica zverke stare,
Ali za njih ni ne mare.
Karadžića treba ubit'
A dvojicu drugu ljubit'.
Za Mladića, tog junaka potera je vrlo jaka.
Traže oni našeg Ratka,
Presuda je zna se kratka ....

Drugi primjer.

Oj, Imotski kulo svih ustaša,
Majka jesi i ostaješ naša!
Svi četnici zlobno te gledaju,
Da se tvoje krvi nasisaju.
Ubojica Šešelj izjavio,
Ka najzadnju da te ostavio.
Da četnička budeš poslastica,
Varao se cigan-ubojica!

Brate Rade, ne potpisuj sada
Ne dozvoli da Islam zavlada.
Svaka stopa krvlju zalivena
Biće srpska tu pogodbe nema.
Vens – Ovenove iscrtane mape
Crtane su po želji Hrvtske.

Kukanje.

Crnji aber dolazijo nije,
No, što skoro dođe iz Srbije.
Iz stolnoga grada Beograda,
Gde faraon bezbožni zavlada.
Đe se kolo bezbožnika vije,
Da Srbiju u crno zavije.
Crnji aber iz još crnjeg dvora,
Od bezbožnog cara i zlotvora.
A iz ruku njegovoga žbira,
Vernog sluge Dragojla vezira.
Silom zbori aber iz Srbije:
"Slušaj dobro iguman Pajsije,
Mi ovamo u carevoj vladi,
Dobro znamo šta se kod vas radi,
Jasno nam je šta se otud valja,
Nastojite da vratite kralja.
Šurujete s' Ljotićevom bandom,
S' četnicima i sa Aleksandrom...

OJ, SRBIJO PROKLETA NACIJO

.... Oj, Srbijo što si zakukala,
Što si crne dane dočekala.
Od sadašnjih vladara i vlasti,
Tvoga jata i tvoje propasti.
Pogibiji tvojoj ko se nada,
Ej, da Ciganin sa Srbijom vlada.
Što za šaku prokletih dolara,
Prodadoše velikog vladara.
Koji stade na kraj Americi,
A sad čami u lednoj tamnici.
U bedeme prokletoga Haga,
Te sve srpsko otide do vraga...
Šta je Srbin Bogu zgriješio,
Oj, Srbine prokleta nacijo...
O, najgora na svijetu vlasti,
Za Srbiju najveća propasti.
Oj, Đinđiću njemački špijune,
Za tu glavu što u Hagu trune,
Na prvo ćeš odgovarat Bogu,
Ti sa onom ciganskom rugobom.
I za vaše veliko bogatstvo,
Ej, zapalo je Ciganina carstvo.
Šta radite od srpske države,
I vama će neko doći glave.
A, vlasti je bivalo i prije,
Reče Njegoš veliki genije:

"Kome zakon u topuzu leži,
Tragovi mu smrde nečovještvom."
Sramu srpski Đinđiću Zorane
Bože crne dočekao dane.
Bože tvojoj ne živio majci...
Crni ti se barjak vijorio,
Desna ti se osušila ruka,
Nasledniče Brankovića Vuka.
Ot kada smo pod ovakvom vlasti,
Za Srbiju najveće propasti.
Od kada smo robijaši DOS-a,
Nesta srpskog lijepog ponosa.
Što imasmo krvnicima dasmo,
Dade Đinđić Šiptaru Kosovo,
Da se šeta po njemu ponovo....
Jasno mi je da vas je Bog stvorijo,
Al' kako ve takve sastavio,
Skupio ve s' koca i konopca,
Od zle majke, a crnjega oca.
Dvije žene na put kad se sretnu,
Ej, o vama će pričat' po svijetu....

[Dubrovčanin]

ĐORĐIJE KOPRIVICA - OSTROŠKA TRAGEDIJA (POGIBIJA BAJA STANIŠIĆA)

Gusle moje od suva javora od najljepšeg ljudskog razgovora odjeknite tanko glasovito da zapjevam jasno gromovito neka pjesma po istini kaže o vojniku đenerala Draže o velikom moga roda zmaju pukovniku Stanišiću Baju. Što izleće iz junačkog jata đe brat nije izdavao brata iz Vinića sela malenoga od srpskoga bratstva čuvenoga u selu je malenome tome vazda Srbin vjeran rodu svome. A njegovom junačkome soju Gospod posla svetu milost svoju krsna mu se održala slava tu miriše ljudskovina prava a njeguje među braćom sloga sve u slavu velikoga Boga. O Baju se braćo moja prije pjesma smjela zapjevati nije iako je veliko i malo svu istinu o vitezu znalo da je bio junak od junaka iz primjera Miljanova Marka jer su vlasti tog velikog lava predavale mraku zaborava te bijući Boga u čovjeku u sramnome dvadestom vijeku. Zato vilo pripomozi mene da opjevam roda uspomene neka čuju koji čuti žele srpske gusle šta o Baju vele. Ne bi Bajo slavni puškonoša obrukao ... Miloša na Mišaru boju od megdana no ubio Kunlin kapetana kuburlijom među oba oka i darov'o gvožda Karađoka. Zgodan bješe k'o bijela vila ne krase ga kadifa i svila niti čoha stambolija neka ni ... ... s vrh jeleka niti pera na kalpaku vita no brđanka majka ponosita. Rad' njegove ljepote bi vala i Rosanda ponosita stala i ženskog se okanila zora pred junakom crnogorskih gora svoju bi mu obećala ruku i primila prsten i jabuku. Dva mu mrka brka zasukana iznad muških zasjela usana ... ... sa četiri slova oko krsta znaka Srbinova krila širi pomrčinu para usred podne suncu odgovara oko orla s obadvije strane izvezene lovorove grane sve od svile i zlatnije niti muške prsi ordenima kiti. Za blago ih nabavljao nije već na megdan đe se krvca lije te junaka crnogorskog krase o kojemu spardanjola zna se. Šinjelom se teškim ogrnuo i zmaj bi se za njim obrnuo da ga gleda i da mu se divi iz oka mu plamti oganj živi paleta od suvoga zlata s ruba šava do bijela vrata o njih sjajna udaraše zjaka na gospodsko lice od junaka. Sad slušajte braćo moja mila kad udari Hitlerova sila prosiktaše otrovnice zmije na zgarištu od Jugoslavije. A krvnički srpsku nejač kolju rimskog pape da izvrše volju da nestane krsta od tri prsta. Al' još bješe Srba sokolova što se švapskog ne boje olova nit' dželata ni bezdanih jama nit' ustaških maljeva nit' kama nit' šiptarskog noža ni zuluma dvorove im zamijeni šuma staru majku u gori jelika a sestricu puška od čelika. Po predačkom običaju starom dušmanina darivaše darom iz pušaka vrelije krušaka od sabalja krvavih marama to bijahu sokolovi sivi ubojnici kao oganj živi rodu vjerni a krstu zakleti pobijediti ili umrijeti te se svuda pojaviše straže srpskog čiče đenerala Draže. Jer kad počne zemljom da vapije otadžbini da vrati tapije srbadijo mila braćo moja Draža bješe Obilića soja al' je toga ustaničkog vuka sramno bratska umorila ruka. A koliko još takvih bijaše što kosovski barjak poniješe koji će se spominjati vala dokle bude srpskije gusala među njima zablistaše slava čuvenoga crnogorskog lava kao zora od sunčevog sjaja pukovnika Stanišića Baja. Svi su bili pa su nestanuli nedostojni njih smo ostanuli da Brozove samove ližemo i bez svoga ponosa gmižemo jer je toga vakta krvavoga Srbin ost'o bez ponosa svoga bez države i predačke slave tad prođoše strašni mimo prve otpočeše Srbi da se krve jedan drugog da kolju i lome crni đavo nauči ih tome nije đavo k'o đavoli što su no Mošovi komunisti to su okupljeni s konopca i kolca nebeskoga popljuvaše oca laž prosuše narod zavadiše i na braću braću povedoše dok im krvcu polokaše vruću i Srbinu raskopaše kuću. Đe bijahu svešteni oltari đeca više Nemanjići stari velikoga sa nebesa Boga Mošova je poganila noga svete stope i njihove trude a pobiše ponajbolje ljude i čuvare prađedovske vjere mučenike časne kaluđere. U jade je kod Srbalja doš'o crni Čifut po imenu Mošo koga đavo pod nadnicu plati da Srbina od Hrista odvrati. Te ostade čiča da se bori k'o Mojsije na Sinajskoj gori na braniku narodnoga bića ispi pehar mučeničkog pića kad se napi živonosne vode s četnicima na golgotu ode a njegova ostadoše htijenja za daleka mlada pokoljenja. No kad Mošo srpsko razorio kad je bratska vrata otvorio i od brata brata odvojio i srpske se krvi napojio dan poslije sloma i ustanka svuda srpska zajauka majka tražeć' sina kroz bezdane jame koga bratske iskidaše kame viđe Bajo svu priliku crnu pa se natrag u planine vrnu pa sve braću od razbraće čuva od zla vjetra što s istoka duva skupi vojsku na četiri strane da svetinje od krvnika brane. Al' krv bratsku da prosipa neće no se vješto planinama kreće jer znaše za svete riječi da je obraz od života veći. U planini svetome Ostrogu moljaše se velikome Bogu i ostroškom Vasiliju svecu da umudri zabludjelu đecu sve mu srpske kazivaše jade svetitelju ne znaju šta rade. Dok jednoga jesenjega dana banu knjiga krvlju napisana bratskom krvlju a razbratskom rukom sa đavoljim smislom i porukom njemu sitna buruntija kaže da se mane đenerala Draže ili će ga kompartijska klika k'o narodnog smaći izdajnika.

[Dubrovčanin]

Na to Bajo Stanišiću kaza ne moje mi časti i obraza skuplja mi je moja vjera prava nego rosna sa ramena glava. Zbog njihove politike sramne srpstvo tone u bezdane jame jer njihove vođe naopake ubijaju narodne prvake domaćina dobroga označe za kulaka pa ga raskulače i u kakvu prlinu ga stuku opljačkaju i sve mu odvuku. A tako mi velikoga Boga i časnoga krsta i Ostroga s njima neću s ovom pameti da znam da ću stoga umrijeti. Malo stade a dugo ne prođe četničke se okupiše vođe da dogovor u Ostrogu čine za spas roda za spas otadžbine. Naokolo postaviše straže da se otklen dušman ne pokaže te otpoče trideset glavara da vijeća i da dogovara ostadoše do ponoćnjih sata iza teških manastirskih vrata dok bijela zora ogranula a danica lice pomolila kada ih je uhvatio sanak nije sanak nego suđendanak jer toga je minuta i trena u Ostrogu kama zaturena udariše krvave nemani otkrvljena zvjerad partizani sto pedeset na broju ih bješe talijanske puške doniješe i ubojne haubice lake da pobiju braću i rođake i u sramnu istoriju uđu malo srpsku ponajviše tuđu. Mili Bože šta se ono čuje to Stanišić Bajo komanduje pa se čini grom udari neđe u ostroške vrleti i međe zaklon'te se braćo u litice u kelije i u isposnice pušku steži po dušmanu tuci držite se k'o stari hajduci jer moramo sokolovi moji megdan činit' sa razbratom koji stida nema nit' se Boga boji. To izreče a mitraljez uze a svetinju orosiše suze sa zidova zaritaše sveci kad se bratski ukrstiše meci to je braćo pogledati strava u ćivotu svetac podrhtava pa tri noći i četiri dana trajala je borba neprestana niko sio niti ljeba jio niti vode iz čuture pio puška ječi kan ostroški zveči često vojska partizanska viče predaj se drski odmetniče i Draža će brzo da se preda al' hajduk se uhvatiti neda jer je lakše uhvatiti vuka nego Baja iz gore hajduka 'vako im se Stanišiću javi malo lakše jamari krvavi nije glava vrbovina grana ne dajem je danas bez megdana. A kad sila ostrvljena shvati da joj neće tako dolakati sjekom minu a s tutnjavom stade tvrdu vjeru Stanišiću dade ali Bajo neće ni da čuje a kamoli da im povjeruje jer im dobro poznavaše presu na led pišu pa vatri prinesu. Nego Blažo Đukanović prista da ga muče k'o Gospoda Hrista zaboravi da u ljute zmije hrišćanskoga prijatelja nije. A za njime u sudnjemu trenu četnička se jedinica krenu sam ostade soko iz Vinića tri sinovca do tri sokolića to su Boro, Vojo i Milinko više s Bajom ne ostade niko da se dalje sa razbraćom bore da ostrošku avru ne sagore. Bože mili šta se ovo zbiva je l' istina ili čovjek sniva ili ono turska mržnja stara razapinje Pecirep Lazara ili ono starom Vujadinu i Miliću njegovome sinu prebijaju i noge i ruke da osvete pogubljene Turke onog starog đenerala Blaža zla družina i krvava straža na komade isjekoše živa pred ljudima ni dužna ni kriva s dvadest i pet biranijeh brata na pogledu ostroškijeh vrata. Takve jade ni Turci nijesu u najvećem radili bijesu no su znali sa besuđem stati i čovjeka mrtva poštovati a ne znaju novi antihristi Staljinove sluge komunisti. Gleda Bajo gore sa visine šta zlikovci svojoj braći čine pa sinovce u zaklon požuri da ne ginu kosovski božuri mladi kao rosa u livadi pa se misli kako da uradi kako da ih od dušmana spase tri momčeta što Viniće krase. Najposlije ovako im reče čim dan mine a nastupi veče ja ću mojim mitraljezom tada plotunima zasut' iznenada tako će vas da zaštiti striko pa bježite ja sam uriziko da poginem muški kako valja za krst časni, slobodu i kralja. Al' ne htješe tri sokola mlada svoga strica da ostave tada svojega se odrekaše spasa iz jednoga zavikaše glasa striko Bajo o tom nema zbora svakako se umrijeti mora mi nećemo poći jer ne smijemo strašivcima da se nazovemo. A kad začu soko od sokola od junačkog Obilića kova pušku zgrabi pa na noge skoči planuše mu ispod vjeđa oči pa poskoči gore do zvonika a iz grla bijela zavika izađite nove poturice evo Baja ljudske kukavice. Još hoćaše nešto da im kaže al' krvničke poskočiše straže dok nastade jeka i grmljava te ubiše iz Vinića lava. I svom rodu salomiše krila zašto braćo sramota vas bila čime vas je zamađijo Đido kad je glave sa Srbalja skid'o nije Đido već magija jaka Judinije tridest srebrnjaka. To gledaju do tri sokolića od junačkog jata iz Vinića pa ne htješe da čekaju više nit' jekoše niti boja biše no živote sebi prikratiše i viteškim djelom odvratiše Đilasove i Mošove paše da ne spale svetilište naše još im ne bi ni dvadeset ljeta ej sudbino Srbinova kleta. Od Kosova do današnjih dana kroz hiljade borbi i megdana svakoj Srbi odolješe sili krv su vrelu za krst časni lili glavama zemlju naranili a svecima nebo nastanili i dobili otadžbini međe al' vrag vazda iz prikrajka neđe zlo posije pa rod srpski strada od svojije domaćije jada od sjemena prokletoga vraga nevjernoga Brankovića traga kad svetinju krv nevina zali na Ostrog su gavranovi pali pa mjerkaju sa studene grede al' im nade ništa ne vrijede jer jamari zemlju izvrnuše i u jame braću zagrnuše da robuju mučeničke kosti vitezovi Bog neka vas prosti.

Najmaštovitija koju sam dosada zapisao.

[Dubrovčanin]

ĐORĐIJE KOPRIVICA - KOMITA SPASOJE TADIĆ

Pivsko pleme od svog naseljenja bješe primjer časti i poštenja kroz nesreće i teške vaktove kroz krvave bune i ratove rađalo je sokolove sive koji s pjesmom na guslama žive pa da pjevam pjesmu za čovjeka iz krvavog dvadestog vijeka ljutog zmaja krvavog komitu oštru sablju pušku ubojitu tuđe neće a branjaše svoje to je bio Tadić Spasoje. Poslije pucnja Principa Gavrila Franjo Josip i njegova sila okupira Crnu Goru malu krv poteče vrag odnese šalu zaposjeli crnogorske klance ma ne ljube Crnogorci lance nit' se daju bez ljutog megdana nego pune tri godine dana boj se bije preko Gore Crne bečka sila da se nazad vrne neće Srbin u ropstvu da živi a Spasoje Tadić je u Pivi tri godine tri krvava ljeta vođa pivskog komitskog pokreta. I još o njemu postoje legende što nikada neće da blijede jer je svake preduzim'o mjere zbog zaštite slobode i vjere i dok bečka vojevaše sila Piva s njime slobodna je bila. No krvavog Drugog svjetskog rata brat na svoga kidisao brata udarile fašističke sile Crnom Gorom braću zavadile a ustaše nože povadiše među se se Srbi zavadiše a komita Tadiću Spasoje čuva čvrsto dostojanstvo svoje ne šće otić' ni na jednu stranu nit' četniku niti partizanu bilo koje strane da se hvata mora ruku podići na brata ali Pivom sijevaše vatra neće hajduk s mirom da posmatra šta se čini po ponosnoj Pivi ginu ljudi ni dužni ni krivi pa svom srcu ne može dat' mira do pivskoga ode manastira. Tu Tadiju imaše sinovca mladog momka dičnog Crnogorca od djetinjstva bješe uz Spasoja ali stupi u redove SKOJ-a on na svog ličijaše strica pa se ljube u junačka lica a zadatak stoji na Tadiju da Spasoja prime u Partiju Spasoje mu govoriti ode tu nit' ima časti nit' slobode al' je đavo među nama nik'o nego slušaj šta ti kaže striko ne može se poći do slobode s ljudima što Partiju vode dok se sudom prijekijem sudi i nedužni ubijaju ljudi zbog vašijeh lažnih ideala mnogo li je majka zakukala. Još Tadiju Spasoje upita je li srpstvo prešnije od Tita i Jevrejin zbog čega je Mošo tog proljeća na Durmitor doš'o za Partiju koja ludo shvaća zar ustaše da nam budu braća. Dok se začu riječ od Tadije o moj striko to istina nije ovi ljudi što ginu po Pivi bit ne može da nijesu krivi ko bi striko ubijati moga prave ljude a na pravdi Boga a Spasoje vitez neumrli svog sinovca Tadiju zagrli pri polasku samo kratko reče starije je jutro nego veče nijesi se bio ni rodio kad sam tada čete predvodio sto sam muka kroz život vidio. No Tadija uzdanice moja ti za savjet poslušaj Spasoja bio četnik ili komunista duša mora da ti bude čista ako misliš sticat ratnu slavu dobro pazi kome skidaš glavu i u ovoj velikoj nesreći misli šta će istorija reći drž' se muški a pametno zbori jer su i ... gori. Pažnju jednoj posvetićeš tački rat je ovaj bratoubilački na svog brata pušku ne okreći to je srpski promašaj najveći a u ratu mnogi je nastrad'o od onoga što se ne bi nad'o vlast je čudo za njom mnogi žudi pričuvaj se od nečasnih ljudi od onije što se s tobom druže nikad lice ne spuštaj na uže Partija ih uči nemoralu ovo nemoj primiti za šalu. To Spasoje Tadiji očita a Tadija poče da se pita ko je strika naučio tako pa o nama misli naopako kad pogana naiđu vremena pomrači se razum kod poštena jer on ljude cijeni po sebi zlo nikome napravio ne bi niti majku zaplakao kome pogotovo plemenitu svome dok obavlja zadatke Partije mladi pravnik sjetio se nije da neznani ne može da vlada ako prije pametni ne strada i da ljudi željni rukovodstva često puta odriču se čojstva na obraz će i na ponos sjesti na stolicu bolju da se smjesti a bilo je dosta komunista što po Pivi spremahu ubistva radne ljude po Pivi pobiše a o njima ni riječi više.

Ta prokleta Lenjinova škola zavela je Tadiju sokola pa vjeruje čvrsto u Partiju dokle dobi pismenu hartiju sa zadatkom Partije i SKOJ-a da svog strica ubije Spasoja. I to moraš hitno izvršiti ili možeš rupče odvršiti kad glas ovaj Tadiji dopade začudi se pa govorit' stade ko to misli taj priseban nije da Tadija Spasoja ubije podig'o me i on me školov'o zar ja u nj'ga da saspem olovo ovo nije časno nit' pošteno niti bi mi bilo oprošteno nit' me mogu na to naćerati pa da će mi kožu oderati. Pa otiđe u posjetu stricu u obližnje selo Šljivovicu tu Spasoje dočeka Tadiju ubij mene da te ne ubiju tvoja glava skuplja je no moja a Tadija posmatra Spasoja pa mu reče neću bogme striko ne može me naćerati niko daću glavu ali obraz neću rad' ponosa svoga umrijeću. I Tadija najposle zbog toga ostanuće bez života svoga jer su njega sa grupom Pivljana strijeljali pokraj Vidrovana oni što mu narediše tako poslaše ga putem naopako rad mu bješe leći u grobnicu nego glavu smaći svome stricu iako se malo kasno sjeti šta su bili strikovi savjeti nego prije smrti Tadijine Spasoje će Tadić da pogine. Kad Tadija ubiti ga neće onda četa na Spasoja kreće svi zakleti čvrsto u Partiju komita ih čeka u Gusinju neda pucat' nego da se brani no osuše plotun partizani i ubije nedužnog đetića Milorada mladog Ćorovića nemaše mu ni osamnest ljeta olovo ga svega izrešeta a Spasoje besmrtni komita prizor gleda a Gospoda pita ko nam narod ovako zaluđe biju svoje a slušaju tuđe prekrsti se obaraču stište Šljivovica posta razbojište a hajdučko oko sokolovo usmjerava puščano olovo partizani na Spasoja lete dok im pola prepolovi čete ali krije u mislima muke srpskom krvi okrvavi ruke kriv nijesam odgovaram Bogu ali sebi dozvolit' ne mogu da me vežu i u lance meću nikad im se živ predati neću. No Spasoje da miruje neće otolen se put Nikšića kreće rova dično krvave planine no ga izda nedrug iz družine još se na krst bijaše zarek'o u maloga majčino mlijeko. Na granici Pive i Golije đe oblake jelovina krije suva brda poklopio snijeg ne može se s brijega na brijeg površica poče da se greže svaki korak napravit' je teže al' u tome snijegu i ledu nagazio hajduk na zasjedu usred podne u jelovoj šumi siknu brate bombe i košuni to je kiša čeličnije zrna oj sudbino žalosna i crna. I tri druga iz njegove čete smrt žalosna na bojištu srete dva Višnjića jedan Grdolica popadaše mrtvi sva trojica a Spasoje izdade komandu da mu društvo odstupi u bandu i bježite kud možete koji ja vas štitim sokolovi moji sam ostade na pustom proplanku prigrlio pušku zmijoglavku oko njega grme mitraljezi a on stoji muški na biljezi od udara svijaju se jele da sa njime želju podijele ... ... a metaka malo taj dan mu se bilo ispisalo. A junaci k'o Spasoje što je nit' uzmiču nit' se smrti boje poginuće muški a da kako mrijeće se jednom svakojako sa proplanka sa svakoje strane gleda hajduk vojsku partizane ima tamo i poznatih ljudi pa riješi sebi da presudi ravno pušku pod grlo okreće od boljega poginuti neće. Čelo mu se nimalo ne smrači prst okide tankoj obarači planu puška odjeknu planina o sudbino žalosna i crna. A komandant viknu partizane neka pođu sa svakoje strane da tragaju za slavnim komitom pod liticom jednom okomitom mrtav leži Tadiću Spasoje prazne puške oko njega stoje. Otad evo po vijeka minu a o ovom crnogorskom sinu ni riječi niko ne potroši šta su dobri kad vladaju loši a guslari otkad gusle gude ovakve su pominjali ljude pa će reći pred narodom ko je nekad bio Tadiću Spasoje.

[thatfeel]

Neznam dal postoji godišnja nagrada za autizam, ali ako postoji, Dubrovčanin bi je trebao dobiti

Samo na ovoj strani je potrošio sigurno bar nekoliko sati transkribirajući guslarske epove s youtubea

[Corvus27]

thatfeel kaže:

Neznam dal postoji godišnja nagrada za autizam, ali ako postoji, Dubrovčanin bi je trebao dobiti

Samo na ovoj strani je potrošio sigurno bar nekoliko sati transkribirajući guslarske epove s youtubea

Evo ti malo za uživanciju: https://www.youtube.com/watch?v=hzuOJb8F1Zg

[thatfeel]

Corvus27 kaže:

Evo ti malo za uživanciju: https://www.youtube.com/watch?v=hzuOJb8F1Zg

Eto, mislim da smo napokon našli primjereni soundtrack za svečanost otvaranja LNG terminala na Krku ako Katar ipak odluči investirat. Mislim da bi taj trebao napravit jedan dobar guslarski duet sa ovim bratom Arapinom na svečanosti otvaranja da se pokaže naša stoljetna kulturna povezanost sa Arapskim poluotokom

https://www.youtube.com/watch?v=fUxR4eGTr_U

U bokte, pa možda zato Arapi investiraju u onaj famozni projekt Beograd na vodi. Jer su Srbi poznati kao najveći guslari. Kad bi svaki dan na HRT-u stavili bar 2 sata gusli, možda bi i mi mogli ušićarit Zagreb na vodi ili nešto slično.

[ramiro]

Fascinantan video!
Ima još jedan, "Seoba Srba" u glazbi i slici, po Crnjanskom.

[Corvus27]

thatfeel kaže:

Eto, mislim da smo napokon našli primjereni soundtrack za svečanost otvaranja LNG terminala na Krku ako Katar ipak odluči investirat. Mislim da bi taj trebao napravit jedan dobar guslarski duet sa ovim bratom Arapinom na svečanosti otvaranja da se pokaže naša stoljetna kulturna povezanost sa Arapskim poluotokom

https://www.youtube.com/watch?v=fUxR4eGTr_U

U bokte, pa možda zato Arapi investiraju u onaj famozni projekt Beograd na vodi. Jer su Srbi poznati kao najveći guslari. Kad bi svaki dan na HRT-u stavili bar 2 sata gusli, možda bi i mi mogli ušićarit Zagreb na vodi ili nešto slično.

Ali stvarno zvuče jako slično. Ili duet sa ovim: https://www.youtube.com/watch?v=JKT9cIIYxyw

[Corvus27]

thatfeel kaže:

Eto, mislim da smo napokon našli primjereni soundtrack za svečanost otvaranja LNG terminala na Krku ako Katar ipak odluči investirat. Mislim da bi taj trebao napravit jedan dobar guslarski duet sa ovim bratom Arapinom na svečanosti otvaranja da se pokaže naša stoljetna kulturna povezanost sa Arapskim poluotokom

https://www.youtube.com/watch?v=fUxR4eGTr_U

U bokte, pa možda zato Arapi investiraju u onaj famozni projekt Beograd na vodi. Jer su Srbi poznati kao najveći guslari. Kad bi svaki dan na HRT-u stavili bar 2 sata gusli, možda bi i mi mogli ušićarit Zagreb na vodi ili nešto slično.

Evo još malo: https://www.youtube.com/watch?v=EkpDQmkTv4U bez uvrede Hercegovcima ali ovaj stvarno izgleda kao Turčin.

[ramiro]

https://www.youtube.com/watch?v=fUxR4eGTr_U
https://www.youtube.com/watch?v=kY8Z7a9Rqgo

Poznato je da žičani instrumenti s rezonantnom kutijom, bilo trzalački, bilo gudalački, potječu s Bliskog Istoka.
Ovaj Arapin pak, ima "gusle" koje nemaju oblik gusala.
Zaključujem da je to zbog teže dostupnosti punog drveta, pa je izlaz za to bio razapeti rezonantnu kožu na okvir od letvica. Zbog manje dubine takve rezonantne kutije, a da bi zvuk imao odgovarajuću snagu, bolje je da ona bude što šira. I tako se dobiju "gusle" oblika kao kod ovog Arapina. Znači, ovo su prave gusle, jedino što im je oblik prilagođen dostupnom materijalu.
Moram još jednom reći da su ovi videi s Arapinom koji svira "gusle" upravo fascinantni. Bio sam uvjeren da su gusle kao instrument mongolsko - turskog podrijetla, jer sam negdje vidio kod Mongola instrument slična oblika, ali da se način sviranja na njima oblikovao na Balkanu.
No ovdje je najfascinantnije to što je i način sviranja te pjevanja istovrsan kao kod naših gusala. Tako se svako malo javljaju i pauze u pjevanju gdje se samo "solira" na instrumentu, melodijom drukčijom od one koja prati pjevanje. Čak i snimka prizora iz beduinskog života kao pratnja pjesmi govori da je riječ o nekakvoj epskoj temi. Kad bi se mogao tekst pjesme rastaviti na slogove, tko zna, možda bi čak bio i deseterac!
Još jednom: fascinantno!
Mislim da je pitanje o podrijetlu gusala riješeno. To je Bliski Istok, a način sviranja i pjevanja uz njih, možda i tematika pjesama, išao je skupa sa širenjem instrumenta, nimalo se ne mijenjajući.

[Dubrovčanin]

thatfeel kaže:

Neznam dal postoji godišnja nagrada za autizam, ali ako postoji, Dubrovčanin bi je trebao dobiti

Samo na ovoj strani je potrošio sigurno bar nekoliko sati transkribirajući guslarske epove s youtubea

Zabavnije je učiti povijest u stihovima nego iz knjiga. Svojim sam rukama prvo zapisao pa pretipkao na svemrežu 61 spjev (36 hrvatskih, 22 srpska i 3 romska). Uz to sam zapisao 20 harmonikaških četničkih pjesama iz Drugog svjetskog rata (Vetar duva, Snijeg pade, Oj kotari srpske Dalmacije; Marinkovci, Obljaj, Luka; Četrnaestog beše maja, Sa Rudnika i Avale, Kliče vila u svitanju dana, Oj Dinaro planino zelena, Moj Šatore, Sa Dinare kliče bijela vila, Od izvora Dinare planine, Jedne noći toga teškog mraka, Na Pađan'ma nekad davno, Moj Glamoču, Oj Grahovo, Marinkovci, Na Manjači, Širom Bosne, Navrh naše gore Malovana, Malo majki rodiše junaka).

* hrvatski: Ante Starčević, Čvorak, Pjesma o Cavtatu, Mornar, Unuka, Dvije cure, Djevojačka kletva, Razbolje se lijepa djevojka, Zaljubljeni par, Sveti Juraj, (guslarska), Konavoska, Prodaja, Ivan I. Tepšić-Veličanstvena proslava Banovine Hrvatske u Dubrovniku, Antun A. Tešija-Na rubu domovine, Baldo Glavić-Remeta, Željko Šimić-Bjež' Srbine dolazi Oluja, Željko Keža-Hrvatsko pitanje u BiH, Oda visočanskom kamenu, Mediteranski mozaik, Pjesma o krađi kokoši u selu Stupi, Ivan Antosović-Hrvatski vladari, Jozo Karamatić-Smrt u Dallasu, Mile Krajina-Oluja, Željko Šimić-Kud pobježe Sanaderu Ivo Jadranka nova premijerka, Vlado Mikulić-Sastaše se hrvatske ustaše, Vlado Mikulić-Tko to mrzi 27. slovo?, Željko Šimić-Kako Srbi u logorim' muče, Željko Šimić-Krv se proli za Lijepu našu, Željko Šimić-Četnik nikad u zapadnu ne će, Mile Krajina-30. svibnja 1990., Stipan Grgić-Priznata Hrvatska, Tomislav Kovač Strukić-Uspostava NDH, Tomislav Kovač Strukić-Pokolj u Vukovaru i na Ovčari, (guslarska), (guslarska)
* srpski: Zmija, Dušan car silni, Sveti Sava, Svatovska, Kraljević Marko, Veselin Dacić-Skender-bega Fata, Veselin Dacić-Fatimino krštenje, Veselin Dacić-Đeneral Ratko Mladić, Đorđije Koprivica-Vojvoda Pavle Đurišić, Đorđije Koprivica-Teče krvava Drina, Referendum u Crnoj Gori 2006.; Božidar Đukić-Oj, Srbijo prokleta nacijo; Đorđije Koprivica-Ostroška tragedija (pogibija Baja Stanišića), Đorđije Koprivica-Komita Spasoje Tadić, Radovan Šojić-Đeneral Ratko Mladić, Milomir Miljanić-A od Haga ne ostalo ni traga, Vlastimir Barać-Pokrsti se Almedina, Milomir Miljanić-Ultimatum Bosna i Hercegovina, Đorđije Koprivica-Pozdrav Romaniji, (guslarska), (guslarska), (guslarska)
* ostali: (romska), (romska), (romska)

[marval]

Srbi su narod guslarski, a Hrvati narod tamburaški. Dok su Srbi izgrađivali svoje slavne epose, Hrvati su izgrađivali poskočice

Dokaz za to je da gusla živi i danas među Srbima
http://www.youtube.com/watch?v=vAyVeXmzt7k

Čak i na stadionima se svira
http://www.youtube.com/watch?v=epIFr1mlSkU

Kada su katolici i spevavali pesme u desetercu kao Andrija Kačić Miošić to je bilo samo podražavanje narodnih pesama iz srpskog zaleđa, što se vidi po njihovoj maloj umetničkoj vrednosti.

Jedini koji je uspeo da se izrazi kvalitetno u narodnom desetercu kod Hrvata je Ivan Mažuranić, ali i dalje nije sigurno da li je zaista on napisao Smrt Smail Age Čengića ili ga je ukrao od Njegoša.

[Sadokann]

marval kaže:

Srbi su narod guslarski, a Hrvati narod tamburaški. Dok su Srbi izgrađivali svoje slavne epose, Hrvati su izgrađivali poskočice

Dokaz za to je da gusla živi i danas među Srbima
http://www.youtube.com/watch?v=vAyVeXmzt7k

Čak i na stadionima se svira
http://www.youtube.com/watch?v=epIFr1mlSkU

Kada su katolici i spevavali pesme u desetercu kao Andrija Kačić Miošić to je bilo samo podražavanje narodnih pesama iz srpskog zaleđa, što se vidi po njihovoj maloj umetničkoj vrednosti.

Jedini koji je uspeo da se izrazi kvalitetno u narodnom desetercu kod Hrvata je Ivan Mažuranić, ali i dalje nije sigurno da li je zaista on napisao Smrt Smail Age Čengića ili ga je ukrao od Njegoša.

Hrvati su narod i "tamburaški", i "mandolinski", i "guslarski".
Ova tema nema smisla, gusle su svirali i Hrvati i Srbi i Crnogorci.