Grijanje na pelet

[ramzay]

A da nebi skakli po sobi pronjuškajte malo i za manje od 10 oira u zagrebu se može dobiti kontaktni digitalni termometar za meso ili hranu.

Sasvim primjeren našim dimnjacima i podešavanju kotlova.

[ramzay]

DARKOVA KOTLOVNICA

Na postu 1194 sam u uvodu objasnio neke detalje vezano za normalno građenu kuću koju grijemo sa dvije vreće peletta dnevno.

Rekonstrukciju kotlovnice , loža van pelett unutra je uradio moj prijatelj , vrstan centralaš koji je prošao obuku kod Centrometala , i koji doma ima Centrometala od 25 kW na kući sličnih potreba i iste klimatske zone.

Problem je nastao nakon par dana pogona kod Darka , kad se kuća ugrijala i kada Darko počelo brojati vreće, neko bitno smanjivanje potrošnje nije bilo , što je ugrozilo neke moje teorije da se sa manjim kotlom koji radi stalno i na punoj snazi može uštedjeti koji kilogram goriva dnevno.

Uzeo sam labo opremu koju inače serviseri nemaju ili je ne nose na teren jer je preskupa i svaka greška u rukovanju se plača u tisučama eura.

Dakle kotao je bio podešen po tvorničkim postavkama i sve je "štimalo"

Prvo što meni nije štimalo je bila temperatura dimnih plinova , i zato sam u prethodnom postu dao fotku nečeg elmentarnog bez čega nema štelanja kotla.

Temperatura je bila cca 125 C što je za kotao tipa Centrometal koji baš i nema bogato dimenzionirane izmjenjivaće , prenisko barem 100 C .

Zaustavili kotao očistili one male limene prcljeke u plameniku , povadili sav pepo, i probali rad kotla , doziranje peletta sa otvorenim ložištem.

Na štopericu je sve bilo ok , one pauze i hranjenje, po logici stvari ako je pelett ok , a prethodno je provjeren, onda bi i kotao morao raditi dobro.

Upalili , sačekali da se stabilizira , iiii opet isto , dimni plinovi preniski , a plamen lijep kad se otškrinu vrata .

Postavljam analizator dimnih plinova TESTO i pratim parametre , loše

Monoksid 4000-7000 PPM

CO2 nizak ispod 5 % , kisika 15 -16 %

Po logici stvari niska temperatura plinova znači da fali goriva , na to upućuje i puno ne potrošenog kisika , znači dodati goriva .

Kolega podešava parametre , stanje još gore.sumnjamo u ventilator , skidamo poklopce , sve je ok.

Razmišljam, nešto sa dovodom zraka nije u redu , gasimo kotao ,.

Mjerim podtlak u dimnjaku ( cug ) -40 Paskala , mmm , dobar dimnjak vu
će pravo, previše.

Ostavljamo tvorničke postavke goriva, a skidamo brzinu ventilatora , dobavu zraka . Stvar se bitno popravlja .

ZAŠTO

Smanjivanjem količine zraka koju upuhuje ventilator , kotao nije ništa izgzubio , prirodni cug je bio dovoljno jak da u ložište uđe dovoljno zraka i da se razvije dobra buktinja , automatski dizanjem temperature u ložištu stvoreni su i preduvjeti za izgaranje monoksida , koji je drastično pao na nekih 500 PPM , a dioksid se podigao do 15 % .

Temperatura dimnih plinova je porasla na 220 C , što baš nije za pohvalu , ali to je problem svih Centrometalovih kotlova , ali se stanje potrošnje bitno popravilo i svi sretni .

POUČAK

Bez mjerne opreme nema podešavanja kotla , koliko god bili iskusni , prvi pogon se mora obaviti uz instrumente i sve poštelati po instrumentima, koji su skupocjeni, ali onda uhvatiti neke repere .

Darko pogleda na termometar dimnih plinova, koji košta 68 kuna i po tome zna da je sve ok.

[dxer]

ramzay kaže:

Bez mjerne opreme nema podešavanja kotla , koliko god bili iskusni , prvi pogon se mora obaviti uz instrumente i sve poštelati po instrumentima, koji su skupocjeni, ali onda uhvatiti neke repere .

Darko pogleda na termometar dimnih plinova, koji košta 68 kuna i po tome zna da je sve ok.

Ja eto nemam sve te instrumente , a tesko je pronaci nekog servisera koji zna štelati peći na pelet.
Čitam ovo što si napisao i svakako mi je vrijedno znati neke stvari iz tog posta iako se znaci radi o drugacijoj peći. Ja sam ovako laički na svojoj peći pokušao razne stvari i nekakvih ušteda ipak ima. Naime, usredotočio sam se na turbolatore za koje mi se čini da su previše propuštali dimne plinove. Meni ne treba ovakav termometar dimnih plinova jer peć to ima ugrađeno na izlazu kod gornjeg ventilatora. Kada je peć radila punom snagom ,dimni plinovi su išli do 180 C. Pa sam onda pokušao malo prepraviti turbolatore na način da ih učinim manje propusnima kako bi se toplina dulje zadržala u izmjenjivaču. Rezultat je da se ipak prije postigne zadana temperatura, a temp dimnih plinova na izlazu sada pokazuje maksimum nekih 145 C, dok na najmanjoj snazi padne na nekih 90 C. Nisam strucnjak da bih mogao reci da li je to dobro ili iz nekog razloga lose, ali rezultat je znaci da se prije dođe do postignute temperature i bolje čini mi se drži zadanu temperaturu.
Ti ovdje pišeš da si smanjio količinu zraka usporavanjem donjeg ventilatora i da si time ustvari dobio vecu temp dimnih plinova. To mi je zanimljivo jer kod mene je plamen kao kod brenera, divlji. Testirati cu malo i sa time.

[ramzay]

dxer kaže:

Pa sam onda pokušao malo prepraviti turbolatore na način da ih učinim manje propusnima kako bi se toplina dulje zadržala u izmjenjivaču.

Imaš jednu pogrešnu viziju o prijenosu topline konvekcijom ( strujanjem sa plina na stijenku ).

Prijenos topline raste sa brzinom strujanja. Taj porast nije baš linearan ali za nivo ovog foruma se može reći da je dva put veća brzina plinova jednako dva put više energije, koja se prenese na stjenke kotla

I drugo prijenos topline raste sa smanjivanjem promjera cijevi kroz koje plin struji, kroz dvije manaje cijevi se može dobiti više energije nego kroz jednu veliku , iste površine.

Malo komplicirano za shvatit ali sa turbulatorima si ti prividno smanjio promjer kanala , podjelio si ga na dva manja kanala i dobio osnov za veče iskorištenje , osim toga si poveća put dimnim plinovima , koji sad nejdu ravno nego lijevo desno i da bi izašli na vrijeme van moraju se kretati brže.

Ali si zahvatom na turbulatorima povećao otpor strujanja i sad treba veći cug dimnjaka ili ventilatora.

[dxer]

Nisam to znao, prvi puta se uopce susrecem sa ovakvim pećima i uopće takvim sistemima pa je meni kao laiku to tako izgledalo. Problem je sto treba puno vremena utrositi na pracenje rada peći kada napraviš bilo kakvu promjenu. Treba bar jedan da proći da vidiš ima li razlike , a treba se poklopiti da su vani slične temperature.

[stepski]

G. ramzay

Molim vas da pogledate ove slike, pročitate tekst i možda stavite neki svoj komentar ili zapažanja....













I još da malo opišem situaciju, grije se 300 kvadrata, peč Centrometalova dvokuriščna Centroplus, potrošnja u prosjeku na sat u prošlih 90dana 2,6 kg na sat, odnosno 3800 kg, (od 6h u jutru do 22h plus nočno dogrijavanje peči jednom ili dva puta...

I kao na slici vidite napravio sam malu preinaku desnog ložišta za drvo, rezultati so mnogo bolji nego prošle godine mnogo maje smole i katrana...ali u stvari ne pišem zbog toga, pošto su mi peleti primarno kurivo...ovdje imam rezlultate nekih mjerjenaj i pošto znamo da plamenik radi po fazama prvo su za rad u P3 znači na 20 kw, i onda za P5 -30 kw

P3 P5

Tplin 171.5 168,8
Izgube 14.7 11.2
CO2 6,8 9,3
CO 1110ppm 189ppm
O2 13,8 11,2
CO/O2 1738mg 217mg
Tzraka 22,1 22,2
Lambada 2,96 2,16
Vlek -0,32 hPa -,34 hPa
Tkotla 75 stepeni 70stepeni

uz napomenu da smo prvo mjerili P5 a onda kodP3

dali mislite da se rad plamenika u fazama P1, P2, P3, P4 smanji na što krače moguče vreme jer rezultati su ipak kod P5 bolji, u stvari zanemarivi ali ipak...pa da plamenik što brže dodže radit punom snagom i ako se to tuče vašom teorijom, da je bolje sporije...

L.P.

[stepski]

p.s.

vidim da mi je brojke mjerjenja nabacilo skupa, nadam se da čete se snači, inače ču jih napisati na novo, i ako gledate temperature na termometrina, fotke nisu pravljene isti dan...

[ramzay]

Možda nisam bio dovoljno jasan , smatram da kotao treba čim prije izaći na režim pune snage i na toj snazi raditi maksimalno dugo , Jedino se na taj način postiže visoka temperatura izgaranja , potrebna da katran i monoksid izgori.

Da bi se monoksid zapalio treba temperatura od cca 650 C , a da bi se katran razgradio treba 1000 C , to se ne može postići ako kotao ima nominalnu snagu od 25 kilovata , a treba raditi na 15 kiklovata .

U primjeru kojeg sam opisao , Darkova kotlovnica , kotao je snage 14 kilovata i stalno radi na punoj snazi i zato ima dobre parametre.

Kotao koji ima 25 kilovata i koji je ugrađen kod mog prijatelja radi sa pola snage i to nije dobro.

Upravo smo počeli radove na prepravci kotlovnice kako bi popravili stanje

[Rak11]

Ako sam dobro svatioTreba skratiti vremena na P-1,P-2,P-3,P-4,P-5, a produžiti vrijeme rada na P-6.

Ima li neko neka iskustva sa ACV kotlovima kolko oni troše,kakva je njihova automatika i logika rada plamenika.

[zmajdin]

[QUOTE=ramzay;37716135]... smatram da kotao treba čim prije izaći na režim pune snage i na toj snazi raditi maksimalno dugo , Jedino se na taj način postiže visoka temperatura izgaranja , potrebna da katran i monoksid izgori.

QUOTE]

Uz sva uvažavanja, otkad teperatura izgaranja zavisi od snage?

[stepski]

[QUOTE=ramzay;37716135]Možda nisam bio dovoljno jasan , smatram da kotao treba čim prije izaći na režim pune snage i na toj snazi raditi maksimalno dugo , Jedino se na taj način postiže visoka temperatura izgaranja , potrebna da katran i monoksid izgori.

Da bi se monoksid zapalio treba temperatura od cca 650 C , a da bi se katran razgradio treba 1000 C , to se ne može postići ako kotao ima nominalnu snagu od 25 kilovata , a treba raditi na 15 kiklovata .

U primjeru kojeg sam opisao , Darkova kotlovnica , kotao je snage 14 kilovata i stalno radi na punoj snazi i zato ima dobre parametre.

Kotao koji ima 25 kilovata i koji je ugrađen kod mog prijatelja radi sa pola snage i to nije dobro.



Moram reči, da se slažem sa time da na što višoj snazi radi plamenik dolazi do boljeg izgaranja, što ukazuju i mjerjenja napravljena kod mene...Ali sad se postavlja jedno drugo pitanje, pošto recimo plamenik radi na manjoj snazi 10 minuta, a na večoj 8 minuta (govorim na pamet) a sama voda u peči se hladi istom brzinom,recimo 5 minuta, to povuče za sobom da se plamenik nanovo pali u kračim intervalima... u prvom primeru se u deset sati zapali 40 puta a u drugom 46, sam mislim da su gubici kod samog paljenja največi a za sobom to povuče i nešto veču potrošnju struje...a pitanje koje se postavlja, dali krači rad plamenika na večoj snazi kompenzira gubitke kod samog štarta odnosno sa skrčivanje vremena kod P1, P2, P3 i P4...

i još nešto, popravite me ako grešim, koliko znam težimo ka što nižim temperaturama dimnih plinova a sa dizanjem snage plamenika jih u stvari dižemo...odnosno više topline bacamo u dimnjak...

Pošto imam i ja termometar dimnih plinova recite mi šta još mogu pratiti preko njega, osim zaprljanosti same peči...ili ako pitam drugačije, što mi temperatura dimnih plinova recimo 170 stupnjeva znači u odnosu na plamenik...


p.s

i što mislite o moj preinaki levog ložišta za drvo...

[ramzay]

uvijek zagovaram šamotiranje ložišta , to bitno popravlja uvijete izgaranja i skida katran. Bravo

[ramzay]

[QUOTE=zmajdin;37717958]

ramzay kaže:

... smatram da kotao treba čim prije izaći na režim pune snage i na toj snazi raditi maksimalno dugo , Jedino se na taj način postiže visoka temperatura izgaranja , potrebna da katran i monoksid izgori.

QUOTE]

Uz sva uvažavanja, otkad teperatura izgaranja zavisi od snage?

Vauuuu , pravo pitanje .

Ovako postoji neki optimum između volumena ložišta i veličine baklje ,

Nije isto da li ste upalili sviječu u kutiji od 1m3 ili u kutijici od 1dm3, isto tako nije svejedno da li je kutija izolirana ili je hladna.

Postoji interakcija između energije infracrvenog zračenja koja izlazi iz baklje i energije koja se reflektira od kutije natrag u baklju.

Ako je baklja mala , a kutija velika i hladna , onda se skoro sva energija potroši na kutiji i malo se toga vrati , a to što se vrati je niskofrekventno IC zračenje koje ne koristi izgaranju, i ložište ima nižu temperaturu i katran nestigne izgoriti nego se kondenzira i kao dim izlazi van , zato je temperatura plamena niža.

Ako je baklja velika , bez obzira što je kutija velika i hladna u samoj baklji dolazi do refleksije IC zračenja i temperatura baklje raste i katran ima preduvjete za izgaranje.


Otkud katran ,o tome drugom prilikom

[zmajdin]

"Nije isto da li ste upalili sviječu u kutiji od 1m3 ili u kutijici od 1dm3, isto tako nije svejedno da li je kutija izolirana ili je hladna."

Da li to znači da temperatura plamena acetilenskog plamenika zavisi od veličine prostorije u kojoj gori? Ili zavisi od odnosa količine acetilena i kiseonika?

Analogno acetilenskom plameniku, temperatura plamena pelet-gorionika ne bi trebalo da zavisi od veličine kotla, već samo i isključivo od količine dovedenog vazduha: ako ga je premalo, temperatura je niža i sagorevanje je nepotpuno, ali i ako ga je previše, temperatura je opet niža. U prvom slučaju u prodiktima sagorevanja učešće ugljen monoksida i katrana je povećano, a u drugom azotnih oksida.

Temperatura ložišta, pak, druga je priča u i njoj snaga plamena i snaga/veličine kotla dobijaju na važnosti, mada i to ne u tolikoj meri kao kad je reč o pelet-gorionicima, kao što je važno pri izgaranju drva/uglja sa prirodnom promajom.

Naime, u udžbenicima piše da je za potpuno sagorevanje drveta, pa bilo ono u cepanicama, presovano u brikete ili pelet, dovoljna temperatura unutar ložišta, tačnije mesta gde drvo gori od 900 stepeni (celzijusovih). Ako je viša, ne smeta, ali ne valja da bude niža ali, ovo je bitno, tokom sveg vremena izgaranja: kad god i gde god u ložištu temperatura padne ispod 900 stepeni, u tom trenutku i na tom mestu sagorevanje je nepotpuno, ergo neefikasno.

Zato je važno da klasični kotlovi sa prirodnom promajom budu pravilno dimenzionisani, ima onih koji tvrde i sa njima sam saglasan, da je dobro da "za zru" budu podimenzionisani, e da bi većinu vremena radili punom snagom te temperatura ložišta bila "kako treba".

I kad je o pelet-gorionicima reč, priča je ista, uz jednu malu razliku: ložište je tubus, a ne prostor u kome bi se inače ložila drva, slobodan sam primetiti i ako je vazduha dovoljno, sagorvanje će biti potpuno. To je, u stvari, osnovna prednost pelet-gorionika nad svim drugim načinima grejanja na čvrsta goriva: bez obzira na trenutnu snagu plamena i bez obzira na snagu kotla, efikasnost će biti (skoro) ista, pod uslovom da je dostignuta radna temperatura. Zbog toga, uostalom, postoji (bar) 5 režima rada. Ne?

[ramzay]

[QUOTE=stepski;37720188]

ramzay kaže:

Možda nisam bio dovoljno jasan , smatram da kotao treba čim prije izaći na režim pune snage i na toj snazi raditi maksimalno dugo , Jedino se na taj način postiže visoka temperatura izgaranja , potrebna da katran i monoksid izgori.

Da bi se monoksid zapalio treba temperatura od cca 650 C , a da bi se katran razgradio treba 1000 C , to se ne može postići ako kotao ima nominalnu snagu od 25 kilovata , a treba raditi na 15 kiklovata .

U primjeru kojeg sam opisao , Darkova kotlovnica , kotao je snage 14 kilovata i stalno radi na punoj snazi i zato ima dobre parametre.


. u prvom primeru se u deset sati zapali 40 puta a u drugom 46, sam mislim da su gubici kod samog paljenja največi a za sobom to povuče i nešto veču potrošnju struje...a pitanje koje se postavlja, dali krači rad plamenika na večoj snazi kompenzira gubitke kod samog štarta odnosno sa skrčivanje vremena kod P1, P2, P3 i P4...

i još nešto, popravite me ako grešim, koliko znam težimo ka što nižim temperaturama dimnih plinova a sa dizanjem snage plamenika jih u stvari dižemo...odnosno više topline bacamo u dimnjak...

Vrlo brzo smo došli do bolne teme .

Ako se kotao često pali po onoj proceduri puši hladan zrak, hrani , pali i čekaj da se zapali pa počni dizati snagu i radi 10 minuta na zadanoj snazi, pa stani, jer je toplo.

Bilo bi prekrasno da se kotao ne gasi , nego kad postigne snagu i radnu temperaturu da radi satima , budimo relani barem sat vremena.

Kako to postići ??

-odabirom kotla niže snage , svjesno uzeti kotao broj manji nego što to pokazuju izračuni ili mjerenja . u tom slučaju kotao radi u optimalnom režimu i nema gubitaka u prelaznom procesu(Darkova kotlovnica ).

-Ugradnjom spremnika ( pufera) koji će svojim kapacitetom od 750-1000 litara vode osigurati da kad se kotao upali i zagrije kuću , nakon toga počne puniti spremnik. Kapacitet spremnika je takav da kotao radi sat dva bez prestanka . U tom vremenu dva tri puta pumpa grijanja uzme vodu i pošalje je u radijatore, ali glavnina protoka i energije ide u Pufer.

Kad je pufer pun vrele vode ( 90 C )kotao se gasi i slijedećih nekoliko sati grijanje ide iz pufera

U ljetnom periodu i u prelaznom razdoblju pufer je dio solarnog sustava.

Točno je da povećanjem snage kotla raste i temperatura dimnih plinova , ali tu ne možemo ništa proizvođači kotlova štede na čeliku i imaju relativno visoke temperature dimnih plinova , turbulatori mogu pomoći, da se temperatura dimnih plinova skine za pedesetak stupnjeva , ali ne više od 100 jer smo tada došli u područje kondenzacije vode u dimnjaku , što opet nije dobro.

[stepski]

Mislim, da stvari ipak nisu tako jednostavne kako izgledaju, slažem se sa samim principom izgaranja ali palet plamenik ipak radi po nekoj svojoj logici....( i za one koji neznaju sa P1 do P6 označava se snagu plamenika od 20 do 35 kw) a snaga se odredžuje prema toplinskim gubicima kuče... recimo da su moje potrebe 35 kw znači P6, ali plamenik ide kroz sve faze rada od P1 do P6 a sad mi neka neko kaže što je potrebno promjeniti u fazama izgaranja P1, P2 P3 P4 i P5....da če plamenik raditi optimalno...

a tvorničke postavke izgledaju ovako, za svaku pravu sugestiju u pravcu manje potrošnje častim špricer (gemišt)...


TABLICA PARAMETARA ZA FINO PODEŠAVANJE RADA PLAMENIKA CPPL-35
Opis Tvorničke
postavke
Raspon
namještanja
FP01 Vrijeme početnog punjenja peleta 85 sec. 0 - 200 sec.
FP02 Ne koristi se 0
FP03 Vrijeme rada ventilatora na maksimalnom
naponu na početku rada plamenika
10 sec. 0 - 999 sec.
FP04 Vrijeme za uspostavu plamena, sigurn. vrijeme 720 sec. 0 - 999 sec.
FP05 Vrijeme rada el. grijača bez rada ventilatora 1 sec. 0 - 99 sec.
FP06 Vrijeme rada el. grijača nakon što fotoćelija
uoči plamen
60 sec. 0 - 99 sec.
FP07 Vrijeme početnog razgaranja plamena od
pojave plamena do prelaska na P1
240 sec 0 - 999sec.
FP08 Ne koristi se 0
FP09 Vrijeme rada ventilatora u postupku gašenja na
naponu podešenog programa
180 sec. 0 - 999 sec.
FP10 Vrijeme rada ventilatora na maksimalnom broju
okretaja na kraju rada plamenika
120 sec. 0 - 999 sec.
FP11 Broj okretaja ventilatora u procesu razgaranja
vatre od početka početnog punjenja peleta do
prelaska na program P1
1160 rpm 500 - 2200 rpm
FP12 Broj okretaja za program P1 1430 rpm 500 - 2200 rpm
FP13 Vrijeme rada puža u programu P1 6 sec. 0 – 99 sec.
FP14 Vrijeme stajanja puža u programu P1 24 sec. 0 – 99 sec.
FP15 Vrijeme rada puža u programu P2 6 sec. 0 – 99 sec.
FP16 Vrijeme stajanja puža u programu P2 13 sec. 0 – 99 sec.
FP17 Vrijeme rada puža u programu P3 6 sec. 0 – 99 sec.
FP18 Vrijeme stajanja puža u programu P3 9 sec. 0 – 99 sec.
FP19 Vrijeme rada puža u programu P4 5 sec. 0 – 99 sec.
FP20 Vrijeme stajanja puža u programu P4 5 sec. 0 – 99 sec.
FP21 Vrijeme rada puža u programu P5 9 sec. 0 – 99 sec.
FP22 Vrijeme stajanja puža u programu P5 6 sec. 0 – 99 sec.
FP23 Vrijeme rada puža u programu P6 14 sec. 0 – 99 sec.
FP24 Vrijeme stajanja puža u programu P6 6 sec. 0 – 99 sec.
FP25 Broj okretaja za program P2 1400 rpm 500 - 2200 rpm
FP26 Broj okretaja za program P3 1380 rpm 500 - 2200 rpm
FP27 Broj okretaja za program P4 1410 rpm 500 - 2200 rpm
FP28 Broj okretaja za program P5 1455 rpm 500 - 2200 rpm
FP29 Broj okretaja za program P6 1460 rpm 500 - 2200 rpm
FP30 Broj okretaja za dodatno razgaranje na
podešenom programu
170 rpm 0 - 500 rpm
FP31 Vrijeme dodatnog razgaranja na podešenom
programu
120 sec. 0 – 999 sec.
FP32 Vrijeme rada plamenika u prijelaznoj fazi na
programu P1
240 sec. 0 – 999 sec.
FP33 Vrijeme rada plamenika u prijelaznoj fazi na
programu P2
100 sec. 0 – 999 sec.
FP34 Vrijeme rada plamenika u prijelaznoj fazi na
programu P3
90sec. 0 – 999 sec.
FP35 Vrijeme rada plamenika u prijelaznoj fazi na
programu P4
72 sec. 0 – 999 sec.
FP36 Vrijeme rada plamenika u prijelaznoj fazi na
programu P5
75 sec. 0 – 999 sec.

[stepski]

A ovo je put po kojem ide plamenik od P1 do P6 ( vozni red) pa budi pametan ako možeš, barem za prosjećnog koristnika...da možemo razgovarati kada je u stvari najbolje izgaranje peleta, ali mislim da put do tamo ipak nije tako jednostavan....


U nastavku je prikazan rad plamenika po pojedinim stanjima rada (trenutno stanje rada može se
pogledati na ekranima regulacije):
Stanje A0:
Ventilator radi na max. brzini te nakon isteka vremena FP3 prelazi u stanje A1
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje A0 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP3
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:03“, a na gornjem iznos parametra FP3
Stanje A1:
Počinje brojanje sigurnosnog vremena FP4 (u ovom vremenu trebao bi se pojaviti plamen).
Isključuje se ventilator, a uključuje se grijač. Nakon isteka vremena FP5 prelazi u stanje A2
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje A1 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP5
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:05“, a na gornjem iznos parametra FP5
Stanje A2:
Uključuje se puž, uključuje se ventilator na brzinu FP11, grijač i dalje radi.
Nakon isteka FP1 prelazi u stanje A3
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje A2 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP1
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:01“, a na gornjem iznos parametra FP1
Stanje A3:
Ako istekne FP4 regulacija ide u grešku E2.
Ako se pojavi plamen prije isteka vremena FP4, prelazi u stanje A4
TEHNIKA GRIJANJA Tehničke upute za puštanje u pogon i podešavanje
14
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje A3 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP4
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:04“, a na gornjem iznos parametra FP4
Stanje A4:
Počinje brojanje vremena FP6 i FP7.
Nakon isteka FP6 gasi se grijač i prelazi u stanje A5
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje A4 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP6
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:06“, a na gornjem iznos parametra FP4
Ulaskom u ovo stanje počinje praćenje eventualnog gubitka plamena. Ako nema plamena duže
od 4 minute pali se grijač, a regulacija prelazi u stanje A3.
Stanje A5:
Nakon isteka FP7 regulacija prelazi u stanje PP1.
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje A4 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP7
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:07“, a na gornjem iznos parametra FP7
Stanje PP1:
Ventilator radi na brzini FP12.
Puž se naizmjenično uključuje (FP13) i isključuje (FP14) dok ne istekne vrijeme FP32 te nakon toga
prelazi u stanje PP2.
Ako je namještena snaga regulacije P2, prelazi u stanje A6.
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje PP1 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP13 ili
FP14
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:13“ ili „FP:14“, a na gornjem iznos parametra
FP13 ili FP14
Pritiskom na '-' i '+' na donjem ekranu prikazuje stanje PP1 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP32
Pritiskom na '-' i '+' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:32“, a na gornjem iznos parametra FP32
Ako doñe do nestanka plamena duže od 4 minute pali se grijač, a regulacija prelazi u stanje A3
Stanje PP2:
Ventilator radi na brzini FP25.
Puž se naizmjenično uključuje (FP15) i isključuje (FP16) dok ne istekne vrijeme FP33 te nakon toga
prelazi u stanje PP3.
Ako je namještena snaga regulacije P3 prelazi u stanje A6.
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje PP2 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP15 ili
FP16
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:15“ ili „FP:16“, a na gornjem iznos parametra
FP15 ili FP16
Pritiskom na '-' i '+' na donjem ekranu prikazuje stanje PP2 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP33
Pritiskom na '-' i '+' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:33“, a na gornjem iznos parametra FP33
Ako doñe do nestanka plamena duže od 4 minute pali se grijač, a regulacija prelazi u stanje A3
Stanje PP3:
Ventilator radi na brzini FP26.
Puž se naizmjenično uključuje(FP17) i isključuje(FP18) dok ne istekne vrijeme FP34 te nakon toga
prelazi u stanje PP4.
Ako je namještena snaga regulacije P4 prelazi u stanje A6.
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje PP3 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP17 ili
FP18
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:17“ ili „FP:18“, a na gornjem iznos parametra
FP17 ili FP18
TEHNIKA GRIJANJA Tehničke upute za puštanje u pogon i podešavanje
15
Pritiskom na '-' i '+' na donjem ekranu prikazuje stanje PP3 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP34
Pritiskom na '-' i '+' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:34“, a na gornjem iznos parametra FP34
Ako doñe do nestanka plamena duže od 4 minute pali se grijač, a regulacija prelazi u stanje A3
Stanje PP4:
Ventilator radi na brzini FP27.
Puž se naizmjenično uključuje(FP19) i isključuje(FP20) dok ne istekne vrijeme FP35 te nakon toga
prelazi u stanje PP5.
Ako je namještena snaga regulacije P5 prelazi u stanje A6.
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje PP4 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP19 ili
FP20
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:19“ ili „FP:20“, a na gornjem iznos parametra
FP19 ili FP20
Pritiskom na '-' i '+' na donjem ekranu prikazuje stanje PP4 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP35
Pritiskom na '-' i '+' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:35“, a na gornjem iznos parametra FP35
Ako doñe do nestanka plamena duže od 15 sekundi pali se grijač, a regulacija prelazi u stanje
A3
Stanje PP5:
Ventilator radi na brzini FP28.
Puž se naizmjenično uključuje(FP21) i isključuje(FP22) dok ne istekne vrijeme FP36 te nakon toga
prelazi u stanje A6.
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje PP5 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP21 ili
FP22
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:21“ ili „FP:22“, a na gornjem iznos parametra
FP21 ili FP22
Pritiskom na '-' i '+' na donjem ekranu prikazuje stanje PP5 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP36
Pritiskom na '-' i '+' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:36“, a na gornjem iznos parametra FP36
Ako doñe do nestanka plamena duže od 15 sekundi pali se grijač, a regulacija prelazi u stanje
A3
Stanje A6:
Ventilator radi na brzini:
FP25+FP30 ako je snaga regulacije P2
FP26+FP30 ako je snaga regulacije P3
FP27+FP30 ako je snaga regulacije P4
FP28+FP30 ako je snaga regulacije P5
FP29+FP30 ako je snaga regulacije P6
Nakon isteka vremena FP31 regulacija prelazi u stanje PX, gdje je X namještena snaga regulacije.
Puž se naizmjenično uključuje i isključuje kao kod PPX.
Ako je snaga regulacije P6 uključenje puža traje FP23, a isključenje FP24
Pritiskom na '-' na donjem ekranu prikazuje stanje A6 a na gornjem odbrojava vrijeme do FP31
Pritiskom na '-' i 'SET' na donjem ekranu prikazuje „FP:31“, a na gornjem iznos parametra FP31
Stanja P1 do P6
Ventilator radi na odgovarajućoj brzini. Puž radi naizmjenično kao kod prelaznog stanja.
U zagradama je primjer kada je snaga regulacije P6.
TEHNIKA GRIJANJA Tehničke upute za puštanje u pogon i podešavanje
16
Pod stanje 1:
(Rad na P6)
Kada temperatura dosegne vrijednost Tzadano-4 regulacija smanjuje snagu za dva stupnja (P4) i
prelazi u pod stanje 2.
Pod stanje 2:
Počinje brojati 3 minute.
Ako unutar tri minute postigne temperaturu Tzadano-2 smanjuje snagu za još dva stupnja (P2) i ide u
pod stanje 3.
Ako istekne vrijeme od 3 minute vraća snagu na zadanu (P6) i ide u pod stanje 4.
Pod stanje 3:
Počinje brojati 2 minute.
Ako unutar ovog vremena postigne Tzadano ide u stanje A7 (gašenje).
Ako istekne vrijeme od 2 minute podiže snagu za dva stupnja (P4) i ide u pod stanje 5.
Pod stanje 4:
Ako postigne temperaturu Tzadano-2 postavlja snagu na dva stupnja manje od zadane (P4) i prelazi u
pod stanje 5.
Pod stanje 5:
Počinje brojati 2 minute.
Ako postigne Tzadano ide u stanje A7 (gašenje).
Ako istekne vrijeme vraća snagu na zadanu (P6) i ide u pod stanje 6.
Pod stanje 6:
Kada postigne Tzadano ide u A7 (gašenje).
Stanje A7
Rad puža ugašen
Pod stanje 1:
Ventilator radi brzinom na kojoj je radio u prethodnom stanju.
Počinje brojanje vremena FP9.
Ako je isteklo to vrijeme ili je došlo do nestanka plamena (10s+5s) prije isteka vremena prelazi u pod
stanje 2.
Pod stanje 2:
Ventilator radi na maksimalnoj brzini dok ne istekne vrijeme FP10 te prelazi u pod stanje 3.
Pod stanje 3:
Ako temperatura padne na Tzadano-5 ide u stanje A0.

[ramzay]

zmajdin kaže:

"Nije isto da li ste upalili sviječu u kutiji od 1m3 ili u kutijici od 1dm3, isto tako nije svejedno da li je kutija izolirana ili je hladna."

Da li to znači da temperatura plamena acetilenskog plamenika zavisi od veličine prostorije u kojoj gori? Ili zavisi od odnosa količine acetilena i kiseonika?

Nije dobra usporedba acetilena i drva , čak nije primjerena usporedba acetilena i metana.

Acetilen C2H2 i metan CH4 u dodiru s kisikom reagiraju burno uz vrlo malu inicijaciju. Pri tome morate računati na to da ni acetilen ni metan nisu gorivi plinovi , NISU ZRELI ZA IZGARANJE

Gorivi polinovi su vodik( H2) i ugljični monoksid (CO) sve druge plinove , ili tečna goriva , ili drvo treba pripremiti , razgraditi, razbiti molekule i dovesti ih na nivo vodika i monoksida da bi gorili.

Acetilen je specifičan , vrlo reaktivan, zbog svoje asimetrične strukture , dva atoma ugljika s jedne i dva atoma vodika s druge strane, prilično ranjiva struktura , do koje kisik lako dođe i razbije molekulu na CO+C+ H2.

Onaj slobodni ugljik daje čađavi plamen acetilenu ako nema dovoljno kisika , osim toga vodik je toliko reaktivan da će uzeti kisik monoksidu, i prevesti ga u čađu.

Metan je vrlo stabilna struktura , pa da nije, zar bi nas dočekao pod zemljom u tim količinama , stabilan nepromijenjen stotinama miliona godina .

Zašto ??? zato što se atom ugljika okružio sa četiri atoma vodika i uživaju , kisik koji to može razoriti nema snage da se probije do ugljika , treba velika brzina odnosno temperatura da kisik razbije tu izuzetno stabilnu formaciju.

A pelet treba prvo sušiti pa dići temperaturu da dođe do procesa suhe destilacije i pojave i para alkohola , acetona , octene kiseline , pa katrana i na kraju do čistog ugljika.

Za sve to treba energija i vrijeme , to je efekat svijeće zapaljene u tunelu , ili veliokoj kocki, , ne svijetli dovoljno nema povratka energije , da se ostvari lančana reakcija.

[stepski]

@ ramzay

Ako sam vas pravo razumeo, bolje bi bilo plamenik staviti recimo na P4 ( 25 kw) i tamo izgaranje podesiti na optimum i polako krenut ka zadanoj temperaturi nego na P6 i do nje sjurti kao brzovlakom...time bismo postigli manji broj paljenja plamenika i produžili njegov rad...

[ramzay]

stepski kaže:

@ ramzay

Ako sam vas pravo razumeo, bolje bi bilo plamenik staviti recimo na P4 ( 25 kw) i tamo izgaranje podesiti na optimum i polako krenut ka zadanoj temperaturi nego na P6 i do nje sjurti kao brzovlakom...time bismo postigli manji broj paljenja plamenika i produžili njegov rad...

važno je produžiti rad , najbolje da stalno radi , ali ako radi na maloj snazi postoji opasnost od nepotpunog izgaranja , a to se bez instrumenata ne može vidjeti,

Ono što je u varijanti sam svoj majstor dostupno je mjerenje temperature dimnih plinova i postupno smanjivanje količine zraka , ako smo smanjili količinu zraka , a temperatura dima raste to je dobro , to je znak da smo smanjili lambdu, tako to rade i automati sa lambda sondom.

Ako još smanjujemo količinu zraka , i počne padati temperatura dima to je znak nepotpunog izgaranja i pojava katrana i čađe,

Naravno da se to sve treba obaviti kad je postignuta radna temperatura vode u kotlu.