Odgovaram na pitanja i glumim frajera II

[gabal]

Legion kaže:
Nisam stigao sve pročitati ali jedna stvar mi nije jasna-kažeš da je Klis pao kad su stigle plaće za Uskočku posadu koja je onda išla malo pljačkati Solin i okolicu .
Mislim-čemu pljačka ako su stigle plaće i opskrba?
Da, npr-nisu stigle plaće, e onda bi mi bilo jasno pljačkanje.

No dobro-Uskoci su uostalom bili nadaleko poznati "veseljaci" .
Nikada nisam niti tvrdio da 9 vitezova nemože puno napraviti-protiv nekih pljačkaša i seljačina naravno, ali protiv neke malo veće skupine odlućnih boraca..........

Kopao sam nekaj o Klisu-i ne nađoh baš puno, al navodno su tamo, svojevremno obitavali i sami Templari

Ti veseljaci su odlučili osim tereta broda koji im je dovukao namirnice i plaće, opljačkati i sve ostale koji su se tu našli, pa su krenuli i s obližnjim naseljima. Turci su tada imali utvrdu u solinskom polju pa su odlučili malo izaći i potući se s Uskocima na otvorenom kada nema zida između njih.
Kružića su ulovili baš kada je pljačkanje brodova bilo u punom jeku, okružili ga i ubili.
Nisu momci dugo izlazili, pa su se morali malo ispucati svu tu skupljenu energiju ali su se namjerili na krivu ekipu .
Klis ima jako zanimljivu povijest, tu se npr. sklonio kralj Bela IV. kada je bježao. Tu su mu umrle dvije kčeri (njihov je onaj mali sarkofag iznad ulaza u splitsku katedralu) ali se i rodila Margareta, koja je kasnije uspjela pomiriti Belu IV. i njegovog sina Stjepana a kasnije je zbog svoje čednosti proglašena sveticom.

Što se tiće križara, njihovi protivnici su bili razbojnici koji baš i nisu bili najsjajnije naoružani, za čuvanje putova do Svete Zemlje i nisu trebali imati neku naročitu vojnu silu na raspolaganju. Ova devetorica su vjerojatno samo osnivači reda, sigurno ih je uskoro bilo više.

[gabal]

Potaknut ovom PBE revolucijom na forumu, zanima me jeste li primjetili da se večina revolucija dogodila u ljetnim mjesecima? Ok, 1848. sve je krenulo u Veljači (U Beču za vrijeme karnevala) ali se do ljeta sve to rasplamsalo.

Mislite li da je to možda nekako povezano?

[Monahan]

Najznačajnija politička promjena za doba kraljeva je bila podjela građanstva po bogatstvu na kategorije (classes) i centurije za vladavine Servija Tulija . Ta je podjela služila radi organizacije vojske . Tko je imao više para , taj je imao bolji oklop i oružje u vojsci i borio se u prvim redovima , a najsiromašniji samo praćke i bili su izvan bojnog reda . Vojsku su služili samo muškarci od 17 do 60 godina sa tim da su oni stariji (seniores) od 45 godina činili rezervu .

Ta podjela se zvala CENSUS i išla je ovako:

Prva klasa oni čija je imovina prelazila 100 000 lbr (libri) bakra
Fromirali su 8 centurija 4 seniores i 4 juniores

Druga klasa 75 000 - 100 000 lbr
Formirali su 12 centurija ( seniores i juniores )

Treća klasa oko 50 000 lbr
Formirali 12 centurija ( seniores i juniores )

Četvrta klasa oko 25 000 lbr
Formirali 12 centurija ( seniores i juniores )

Peta klasa oko 11 000 lbr
Formirali 30 centurija ( seniores i juniores )

Oni koji su imali ispod 11 000 lbr nisu bili obavezni služiti vojsku.

Tu je bila još i konjica koja se sastojala od 6 centurija.

Inače moram priznati da nisam siguran koliko je tada bila libra teška.

[Hrvoje]

BootBoy kaže:
ovako... sutra ujutro mi je prijemni ispit, idem na pravo u osijeku... u zbirci pitanja za prijemni ima i pitanje
"na ciji je poticaj poceo pokolj hugenota na bartolomejsku noc?"
a meni zaokruzeno katarina medici... pa me zanima nesto vise o tome, ako netko zna

Valjda je kasno i nemogu ti vise pomoc ali ipak cu nesto napisat o Hugenotima jer je u novom izdanju PM History (njem. casopis)
izaslo nesto o Hugenotima


ovako,
Hugenoti su protestanti koji su sljedili nauk svicarskog reformatora Johannes Calvin. Od 1520 i 1523 pocelo je sirenje protestanata u Francuskoj, prvi sljebenici su bili intelektualci i srednji sloj.
Na pocetku su bili sticeni sa strane kraljevske kuce posebno od kraljice Margareta od Navare i njezinog brata Franc I.
Na kraju svoje vladavine Franc I. se okrenuo protiv Hugenota i njegov nasljednik Heinrih II. je proganjao Hugenote.
Unatoc teskim prilikama i okolnostima zajednica Hugenota se dalje sirila.
Godine 1559 su Hugenoti imali 15 zajednica da bi 1561. se broj povecao na 2000 zajednica.

Brzo sirenje je vodilo do netrpljivosti izmedju katolika i Hugenota,
Katarina Medici (udovica Heinriha II.) je pocela sa progonom, naravno su je podrzavali papa i cijela kat. crkva.

Hugenoti su se borili za svoja vjerska prava, tako je doslo do 8 gradjanskih ratova izmedju 1562 i 1598 godine.
Hugenoti su dobivali podrsku iz Engleske, Svicarske i Njemacke.
Katolici su dobivali podrsku iz Spanjolske.

24. kolovoza 1572 se desio najpoznatiji pokolj nad Hugenotima,
Bartolomejova noc, Katarina Medici je naredila pokolj.
Tog dana su se sastali hugenotske glavesine na vjencanju
Heinriha od Navare.
Tisuce Hugenota je izgubilo zivote medju njiman i Katarini zestok neprijatelj admiral Coligny.


eto nadam se da san ti malo pomogao

[RyogaTheLostBoy]

Nikola alokiN kaže:
Ryoga , Biblija kaže da je bilo 500 svjedoka . Ali kada su evanđelja nastajala , ti svjedoci su odavno bili mrtvi ili nisu sudjelovali u stvaranju evanđelja . Konačno nema ni konkretnog dokaza niti u rimskoj evidenciji . Sa Isusovu raspinjanje se samo govori da se desilo uoći Pesaha za upravljanja Poncija Pilata . Pa ako su tu bili svjedoci , kako to da se ne sjećaju godine , ali se sjećaju detalja i imena .
(snip)

Kao prvo, i kako vec i sam vjerojatno znas, Biblija nije jedna knjiga nego zbirka o 66 knjiga novi zavjet ih ima 27. Prvo su bile zapisivane razne poslanice i to redom Jakovljeva napisana izmedju 40-50 godine tada ide, Galacanima 49-50 godine; onda ideu Solunjanima 1. ,2. obje pisane 50-51 godine; Korincanima 1. 55 godine, Korincanima 2. 56 godine; onda idu Rimljanima poslanica pisana 57 godine; Markovo evandelje je pisano u kasnim 50 ili ranim 60 bas kao i Matejevo; Filemonu, Kolosanima i Efezanima su napisane 61-62 godine; Luka je pisao 62 godine svoje evandelje i Djela; Filipljanima je napisana 62 godine; 1timoteju, Titu i 1 Petrova su napisane 63-64 godine; 2 Petrova i 2 Timoteju su pisane 65 godine; 60-tih je pisana i poslanica Hebrejima a za Judinu se smatra 60-tih ili 70-tih; nadalje Ivan je pisao u kasnim 80-ma ili ranim 90-tima bas kao i njegove tri poslanice (1,2,3 Ivanova), i otkrivenje takodjer.
Ukoliko uzmes u obzir da je Isus bio razapet 33 godine tada je najkasniji datum pisanja bio 57 godina kasnije...to zadnje je pisao Ivan koji je i bio najmladji od dvanaestorice tako da je komotno mogao biti u svojim 70-tima dok je pisao knjigu.
Sto se tice Rimske evidencije imas pravo nema dokaza ali razlog za to je najvjerojatnije bio pozar u kojem su svi spisi izgubljeni...a osim toga idi pa citaj Tacitove anale gdje se spominje Isus...takodjer kao dokaz njegovog postojanja imas od samih ljudi koji su pobijali Krscanstvo iz Kristovih dana ne negirajuci postojanja kao osobe nego negiranjem Isusova Bozanskog aspekta (nazovimo to tako).
A kao zadnje buduci da se zna kad je Isus umro nije bilo potrebno zapisati datum...knjige su pisane za one ljude koji su to i te kako znali i vidjeli. Poslanice su pisane kao upute za vodjenje uspjesnog Krscanskog nacina zivota za zajednice koje su bile u raznim problemima a evangelja su napisana zato sto je generacija ljudi koja je to sve dozivjela pocela pomalo umirati pa su prezivjeli zapisali svoja sjecanja i iskustva u evangdeljima kao direktna svjedocanstva za ono sto se dogodilo.

[Nikola alokiN]

Rimljani

509. godine došlo je do zamjene kraljevskog u republikanski sistem , gdje se svake 2 godine birao konsul . Zbog toga je porasla moć senata koji je bio stalan . No zaoštrila se situacija između patricija i plebejaca . Plebejci nisu imali politička prava , a bili su i siromašniji . Dok su parijci imali pravo uzimati u zakup zemljišta osvojena u ratu (ager publicus) , plebejci su bili sve siromašniji jer nisu kraj ratovanja stigli obrađivati svoja polja . Zato su se zaduživali kod patricija . A kako je broj plebejaca rastao , a patricija smanjivao došlo je do sukoba .
U tim sukobima plebejci su se postepeno izborili za svoja prava . 450. godine nastaje prvi pisani zakoni na 12 ploča , osnove rimskoga prava . Njma se djelomično ograničilo lihvarstvo . 445. godine dopušteno je sklapanje braka između patricija i plebejaca . Konačno 287. godine prestaje njihov sukob izjednačavanjem njihovih prava .
Kada je nestao sukob , počelo se razvijati novo plemstvo (nobilitas) kojemu su pripadale patricijske i plebejske obitelji , kojih su članovi obavljali državne službe . Plemstvo je više službe prisvajalo za svoje pripadnike .Plemstvo je bilo jezgra stranke koja se zvala "boni" ili "optimates" i za svoj račun branila državni poredak od napadaja pučke stranke (populares) . Plemstvo je postepenoprisvojilo svu javnu zemlju , koje im je obrađivalo roblje , dok su se seljaci osiromašivši većinom selili u Rim i ondje povećavali broj nezadovoljnih građana .

[Nikola alokiN]

Ryoga , rado bih sa tobom debatirao , ali zbog selidbe i godišnjeg me dugo neće biti na netu (u subotu se odpajam sa non-stop neta) . Zato bih Biblijsku povijest ostavio za bolja vremena .
Isus je bio povjesna ličnost sigurno . Ali nešto tvrditi na osnovu slabih pisanih dokaza je već diskutabilno . Pa mi se ne možemo dogovoriti okolo događaja iz novije povijesti , a kako bi tek bilo za nešto što se desilo tako davno . Kada smo već kod datuma , nezna se točno ni godina Isusovog rođenja . Pa zar datum rođenja ne bi točnije zapisali kada bi znali istinu . Sve je to veliko teološko pitanje i bolje da ovdje od toga dignemo ruke i pričekamo jesen , kada će se svi vratiti , a doći će i novi članovi .

[RyogaTheLostBoy]

Nikola alokiN kaže:
Ryoga , rado bih sa tobom debatirao , ali zbog selidbe i godišnjeg me dugo neće biti na netu (u subotu se odpajam sa non-stop neta) . Zato bih Biblijsku povijest ostavio za bolja vremena .
Isus je bio povjesna ličnost sigurno . Ali nešto tvrditi na osnovu slabih pisanih dokaza je već diskutabilno . Pa mi se ne možemo dogovoriti okolo događaja iz novije povijesti , a kako bi tek bilo za nešto što se desilo tako davno . Kada smo već kod datuma , nezna se točno ni godina Isusovog rođenja . Pa zar datum rođenja ne bi točnije zapisali kada bi znali istinu . Sve je to veliko teološko pitanje i bolje da ovdje od toga dignemo ruke i pričekamo jesen , kada će se svi vratiti , a doći će i novi članovi .

Dobro nije bed cekat cu ja ...
ali ako vec zelis debatirati o teoloskim temama onda mi barem reci nesto sto ima veze sa podatcima o materijalu o kojem raspravljamo jer do sad si mi iznio vlastito (?) misljenje koje, koliko do sad vidim, ne bazira na relevantnim podatcima.

Slabo pisanih dokaza?!? Ima vise dokaza da je Biblija u cijelosti istinita nego dokaza da ti ja zaista pisem ove odgovore

A datum rodjenja se tada bas i nije zapisivao kao nesto nevjerojatno vazno...imas i dan danas ljudi koji nemaju pojma koliko su stari. Osim toga, Isus je navjerojatnije bio rodjen izmedju 7-4 godine prije Krista i to oko Pashe sto ce reci nesto malo prije Uskrsa (po danasnjem racunanju vremena) tako da se zna dovoljno tocno za ustvrditi ostale stvari o vremenskom rasponu koje sam ti malo prije naveo.

[Nikola alokiN]

Ryoga , nešto možeš pročitati na mom webu , premda je to još sam početak i k tome još nije gotov . Probati ću još do ljeta obratiti Henoka i Jareda . A literature iz koje izvlačim sve to imam skoro 2 metra i još je malo .


http://newage.host.sk

I da nastavimo sa Rimljanima

Braća Tiberije i Gaj Grakho bili su pučki tribuni . Tiberije se na prijedlog tribuna Licinija i Sekstija predložio zakon kako nitko nesmije imati više od 500 jutara općinske zemlje , odnosno ako ima odrasle sinove još 250 jutara po sinu . Time je u principu izvršena agrarna reforma , a bezzemljašima je bilo dato po 30 jutara . Gaj je 123. godine proveo reformu sudskog sistema .

Bok svima!

Novi sam ovdje i moj sef vas je preporucio. Interesira me kuda su isli Hrvati na front u prvom svjetskom ratu. Sve se odnosi na vojsku Austrougarske. Kako je isla mobilizacija, iz kojih krajeva su isli na koji front, jesu li imali smjene. Da li je znacilo ako je neko iz Dalmacije onda ide sigurno na Piavu, a neko iz Slavonije sigurno na istocni front. Ono sto me specijalno interesira je od kuda, iz Hrvatske ili Bih, su isli vojnici na front na Piavi i koliko ih je poginulo, ranjeno?
Znam da nije Legionovo usko podrucje, ali se mozda ipak neko nadje. Ako nista dobro bi dosla preporuka za knjigu ili web site gdje je to objasnjeno.

TIA

Mario

[SPQR]

Ja znam da su nas Dalmatince za vrijeme I svjetskog rata Kaiser Franjo und ekipa uglavnom slali protiv Talijana (tu mi je jedan pradida poginuo). Austrijanci su željeli iskoristiti to što mi baš i ne volimo Talijane, a iz svojih iskustava mogu vam reći da se i danas ponašaju poprilično arogantno kad su na ljetovanju (zadnji slučaj u Splitu talijanski konzul koji se vozio vespom u pješačkoj zoni na Rivi, te se potom navlačio sa policijom koja ga je pokušala spriječiti u ludovanju).


Stojte mi dobro

[Monahan]

Eto kad smo već formirali i organizirali Templare bio bi red da ih malo i zaratimo tj. da se negdje i bore:

Već mnogo prije smrti Svetog Bernarda, 1133. godine, templara je bilo u gotovo svim kršćanskim kraljevstvima. Henrik I darovao im je neka imanja u Normandiji, a postoje i dokumenti koji potvrđuju da su godine 1129. imali posjede u Kastilji, 1131. u La Rochelleu, 1136. u Provansi, 1138. u Rimu, te 1141. u Velikoj Britaniji. Posljednjih godina svoje vladavine Luj VII poklonio im je zemlju u močvarnom području blizu Pariza (u četvrti koja se danas zove Marais i nalazi se u središtu grada), gdje su podigli pariški Hram, svoje glavno sjedište u Europi. Stjepan (Stephen Engleski) dao im je imanja u Cressingu i Withamu, a njegova supruga Mathilde posjed Cowley blizu Oxforda.
U samo dvadeset godina, koliko je prošlo od trenutka kada im je prema Zakoniku najvažnija zadaća bila " imati vitezove koji će voditi hodočasnike koji dodu u Jordan, opskrbiti ih hranom i pratiti na povratku bude li potrebno ", stvari su se prilično promijenile.

Prve bitke u kojima su templari sudjelovali nisu se zbile u Svetoj Zemlji, nego u Španjolskoj i Portugalu. Stanje u Španjolskoj bilo je nalik na mali križarski rat. To se može dobro vidjeti na primjeru međunarodne voine ekspedicije koja je 1064. godine iz Toulousea krenula u oslobadanje Barcelone od nevjernika.

Kada su templari stigli u Španjolsku, pojedinačne vojne akcije već su prerasle u službeni osvajački pohod. Alfonso I od Aragona i Navarre Saracenima je do tada uspio oteti veliki dio središnje doline Ebra i grad Zaragozu. Od templara se u takvoj situaciji vjerojatno očekivalo da u Aragonu, Kataloniji i Portugalu pruže izravnu vojnu pomoć u borbi protiv Maura. Za ovu pretpostavku postoji i konkretan dokaz: kada je grof od Barcelone templarima ustupio dvorac u Graneni, smješten na samoj granici osvojenog teritorija, u dokumentu kojim se to potvrđuje svoj je čin obrazložio " potrebom da se obrani kršćanstvo i podupre svrha zbog koje je Red osnovan ".Iste riječi susrećemo i u darovnici Armengola IV, grofa od Urgela, koji je templarima Robertu Senešalu i Huguesu Rigaudu predao pograničnu utvrdu Barbara.

Njihova uloga u sukobima oko krune Aragona i Navarre morala je biti vrlo značajna uzme li se u obzir odluka Alfonsa I da po uzoru na vitezove Hrama utemelji red iz Montjoya. Taj isti vladar templarima je ustupio tvrdavu Calatrava, netom otetu Maurima, a kako nije imao muškog nasljednika, nakon svoje smrti (godine 1134.) kraljevstvo je oporučno podijelio na jednake dijelove medu templarima, hospitalcima i kanonicima Svetog Groba.

Takvo neočekivano naslijeđe bez sumnje je pogodovalo templarima. Isto tako, zna se i da je kruna aragonskog kraljevstva na kraju pripala grofu Raimundu Toulouskom s kojim je godine 1143. veliki meštar Hrama, Robert de Craon (Robert Burgundijac), sklopio sporazum po kojem su templari dobili dvorac Monzon, Mongay, Barbara, Belchite i Remolins, desetinu državnog poreza te petinu muslimanskih teritorija u čijem su budućem osvajanju trebali sudjelovati. lzgleda da je taj sporazum bio povezan upravo s njihovim zakonskim pravima na kraljevstvo Aragon.

Templari su 1148. godine sudjelovali u napadu na Tortosu, 1149. u opsadi Leride i 1152. u opsadi Miraveta. Nakon osvajanja spomenutih gradova uistinu su dobili obećanu petinu zemlje te gotovo sva imanja uz rijeku Ebro od Mequinenze do Benifalleta. Alfonso II bio je nepovjerljiv prema brzom jačanju te međunarodne sile i zbog toga skloniji poduprijeti španjolske viteške redove poput onog iz Montjoya, što ga je utemeljio Alfonso I, i Calatrave, osnovanog 1158. godine. No usprkos tome, propadanje i nesposobnost montjoyskog reda da sačuva svoja imanja dovele su do toga da se on na kraju spojio s templarima, donijevši im velike posjede na jugu Aragona.

Za vladavine Pedra II templari su se istaknuli značajnim doprinosom u bici kod Las Navasa, a za Jaimea (Jakova) I prilikom osvajanja Mallorce. Iz tog vremena potječe i prvi zapis u kojem se spominju konkretni podaci o imovini koja je pripala templarima. Naime, kada se planirao vojni pohod na Mallorcu, odlučeno je da će se osvojena zemlja podijeliti izmedu kralja, plemića i pripadnika raznih redova, u skladu s njihovim doprinosom cijeloj stvari. Znamo da dio koji je po dogovoru pripao templarima nije prelazio dvadesetpetinu otoka, te da im je Jaime I darovao dvorac pored grada Palme. Premda nam točan broj templarskih vojnika koji su sudjelovali u pohodu nije poznat, spomenuti dokument ukazuje na činjenicu da on ni u kom slučaju nije bio velik. Ljetopis Jaimea I upućuje na to da doprinos templara u osvajanju otoka nije bio značajan zbog njihove brojnosti, već zbog vojne vještine, organizacije i, prije svega, velike pokretljivosti. Njihovi odredi pridruženi kraljevim snagama omogućili su stvaranje čvrste vojne jezgre spremne za obranu ili napad upravo tamo gdje je trebalo, i to prije no što bi počele stizati trupe lokalnih plemića.

Sličnu ulogu templari su odigrali i u Portugalu. Tamo su za svoj doprinos u križarskom pohodu prvo dobili dvorac Soure i šumu Cera, a zatim su, budući da im je borba protiv nevjernika očito išla jako dobro, osnovali gradove Egu, Radin i Coimbru, te podigli čuveni dvorac Tomarna na obali rijeke Tajo. Izgradnja spomenutog dvora započela je 1160. godine, a on je kasnije postao i glavnim sjedištem portugalskih templara.


Sad mogu s mirom na vikend.

Jedna molba za S.P.Q.R.-a s obzirom da je tata-mata za Stari Rim da mi preporuči neku knjigu na hrvatskome o povijesti Rima ako ima. Ima ih dosta na engleskom a već mi je pun k***c čitanja na tom jeziku ( mislim pri tome i na struku ) oću brate rvacki ako može. Unaprijed zahvalan.

[Nikola alokiN]

Mogu ti preporučiti knjigu , samo teško ćeš je naći . Možda u nekom antikvarijatu .

dr. A. Musić "Nacrt Grčkih i Rimskih starina" po dr. E Wagneru i dr. pl. Kobilinskom

izdavač : Zemaljska vlada Hrv.-Slav.-Dalm. Kralj.

Godina izdanja : 1910.

[SPQR]

Monahan nažalost što se tiče stručne literature vezane za Rim uglavnom ti je sve na engleskom. Možeš naići na neke biografije prevedene na hrvatski (Sula, Belizar), ali ono pravo je na engleskom. Evo ti naslova koje ti preporučam da pročitaš (imam ih doma), posebno ako se zanimaš poput mene za rimsku vojsku:

Adrian Goldsworthy: The Punic Wars

Edward N. Luttwak: The Grand Strategy of the Roman Empire

Anthony R. Birley: Septimius Severus, The African Emperor

Birley je napisao poprilično knjiga, možeš ih naći na amazon.com

http://www.amazon.com/exec/obidos/se...985652-0011367

Graham Webster: The Roman Imperial Army

Michael Grant: The twelve Caesars

Volio bih nabaviti Edwarda Gibbona: The Decline and Fall of the Roman Empire (ako bude para).

Od hrvatskih autora

Bogdan Šušnjar: Rimski imperator Dioklecijan (na osnovu ove knjige pisao sam poduži post u više nastavaka, vidi stranu 13 topika pa nadalje) - po meni malo zbrkano napisana, a ima i nekih grešaka

Trebaš pitat Gabala za knjige, ipak je on povjesničar po struci, dok je meni povijest samo hobi.

Vidim da i Nikola Alokin ima što reći na temu rimske povijesti.

E Gabal, znaš li nešto o bitki između Kineza i Muslimana kod Talasa 751. godine nakon koje je spriječeno daljnje kinesko širenje u Srednju Aziju?

Inače , prije neki dan je na Discovery Channelu bila interesantna priča o ekipi u Engleskoj koja je željela napraviti most koristeći metode kojima se služila rimska vojska pod Cezarom 55 BC kada je navodno u 10 dana premošćena Rajna da bi legije napale i kaznile Germane koji su provaljivali u Galiju (plemena Uzipeta i Tenktera). Ukratko, upali su u gadne teškoće, te su u jednom momentu morali zvati dizalicu u pomoć, a premošćivali su rječicu, a ne Rajnu. Cezar se preko Rajne zadržao svega nekoliko tjedana, te se vratio na lijevu obalu i potom razmontirao most za sobom. Koristio se pomičnim dizalicama koje su nosile goleme trupce te ih potom pomoću isto tako pomičnih velikih "čekića" zabijale u riječno dno. Upravo je nevjerovatno koliko su stare civilizacije bile napredne, čak i za današnje pojmove. Svima vama koji imate Discovery Chanell preporučio bih da ga gledate svaki dan između 14 - 17 sati jer ima stvarno jakih dokumentaraca povijesne tematike. Mene su recimo uvjerili da je Atlantida zapravo bila na otoku Santorinu. Evo jedan link vezan uz to

http://www.geo.aau.dk/palstrat/tom/s...e/atlantis.htm

Ajde ljudi, stojte mi svi dobro

[gabal]

E Gabal, znaš li nešto o bitki između Kineza i Muslimana kod Talasa 751. godine nakon koje je spriječeno daljnje kinesko širenje u Srednju Aziju?

Poznato mi je, čitao sam o tome negdje ali ne znam baš detalje. Općenito se u ''europskim'' knjigama nađe jako malo o velikoj kineskoj civilizaciji a i na faksu nas uče samo osnove onako usput. Kinezi su tada imali tu nesreću da su naletili na Arape koji su baš bili u svojoj najjačoj ekspanziji, upravo tada pada Perzijsko carstvo koje je iscrpljeno stalnim ratovima s Bizantom. Mislim da su tom bitkom zaustavljeno napredovanje i jednih i drugih prema unutrašnjosti Azijskog kontinenta, tj. tada je određena kulturna granica. Nažalost, sada sam doma a sva literatura mi je u Zagrebu pa ne mogu pogledati i provjeriti.

Mohanan, kao prvo čestitam na postovima . Stvarno su zanmljivi i detaljni. Što se tiče literature na hrvatskom, za Rim je sramotno malo toga prevedeno. Kao uđbenik se koristi Lisičar: Grci i Rimljani koji je izišao oko '71. U njemu ćeš naći osnove bez previše detalja ali knjiga je dobra da se stekne opća slika o Rimu.
Ako te zanima ''žuta povijest'' trk u knjižnicu po Svetonija i ''12 rimskih careva''. Vrlo zabavna i opuštajuča knjiga, otkriva drugu stranu careva a neki detalji nisu za mlađe od 18. Idealna je kao lagano ljetno štivo za sve ljubitelje povijesti . Ako ti se to svidi, nastavi s Historiom Augustom, u kojoj su biografije rimskih careva do Dioklecijana čini mi se (ima već par godina da sam je čitao) a pisana je po uzoru na Svetonija. Prevedeno je i nešto izvora - Cezarova Galia i Germania npr.

Ipak, najbolja literatura je ne engleskom a naši izdavači je jako rijetko prevode.

[RyogaTheLostBoy]

Nikola alokiN kaže:
Ryoga , nešto možeš pročitati na mom webu , premda je to još sam početak i k tome još nije gotov . Probati ću još do ljeta obratiti Henoka i Jareda . A literature iz koje izvlačim sve to imam skoro 2 metra i još je malo .


http://newage.host.sk

Nigdje ne govoris o kojoj se to literaturi radi a ono malo sto ti vidim na sajtu ti je takodjer hereza

[RyogaTheLostBoy]

RyogaTheLostBoy kaže:
Nigdje ne govoris o kojoj se to literaturi radi a ono malo sto ti vidim na sajtu ti je takodjer hereza

Sorry kliknuo sam krivu stvar u krivom trenutku....Kad kazem Hereza obracam se na elaboriranje tematike koju obradjujes bez uvida u Bibliju samu. Takodjer sa sigurnoscu ti mogu reci da u pocetku nije bilo sila dobra i zla iz jednog jedinog razloga...Prije Boga nije bilo nikoga i nicega.

Mogu ti preporuciti da ako zelis razglabati o nekoj Teoloskoj temi prvo proucis Izvor sam pa onda sve glavne teme i sto se njima tvrdi bez obzira slagao se s njima ili ne...nakon toga prouci dobro kako se to tumaci ,gdje i zasto (uz neizbjezne varijacije na temu) a onda u drugom dijelu te druge faze idi pa pogledaj sto govore ostala ekipa mistici, gnostici, ateisti i new ageri kao donositelji "novih" nauka o prvobitnoj temi. Tada uzmi pa usporedi to sto govore sa izvorom samim pa vidi tko je u pravu.

Sto se tice toga sto si tamo pisao niti znam odakle ti niti znam od koga je, niti kada je pisano tako da ti o tome ne mogu nista reci osim onoga sto je ocito tj. razlika od originalnog izvora...sto se takodjer zove, hereza.

I za kraj mali disklejmer...ne napadam tebe kao osobu nego teoriju koju iznosis. Zelim raspraviti s tobom o temi pa ako ti se da tu sam...cekat cu da se preselis i da ti se stvari malo smire pa kad nadjes vremena mozemo nastaviti. Ako smijem, prelazem da se prebacimo na neki drugi forum s ovom temom jer iako s obzirom na moj pogled na svijet tema jest povijesna, sigurno nije u skladu sa uobicajenim rasprama na ovome mjestu.

[SPQR]

Gabal, ma našao sam detaljan opis bitke na netu, no čim otvorim link pojavi se debugger i tilta mi stranicu. Bitka se odigrala 751. godine sjeveroistočno od današnjeg Taškenta kod rijeke Talas.

Lijepa karta svijeta i tadašnjih carstava (8. stoljeće) - Talas ucrtan

http://www.hyperhistory.com/online_n...n2/islam1.html

Bitno je reći za bitku kod Talasa i da su tada po prvi put zarobljeni kineski majstori proizvodnje papira, te se potom upotreba papira proširila na Zapad.

Stoj mi dobro

[gabal]

Tek sam sada primjetio da su nas prebacili na Druženje & kava! Nadam se da neću ispasti glup što ovo nisam već ranije primjetio.

Toliko o onoj inicijativi da se best of preimenuje u Podrum itd.

[SPQR]

Mislim da su to napravili danas popodne. Ovaj se topik stalno seli uokolo. Baš me zanimaju reakcije Slafka i Legiona .

Ajde pomalo i ....stoj mi dobro ?