Što je društvo, što civilizacija. Temelj i važnost Evropske civilizacije.
Zašto je Kršćanstvo (ili Judeo Kršćanstvo) u temelju Evropske civilizacije, a liberalizam ili komunizam, npr. nisu?
Zato što je Kršćanstvo dalo moralnu strukturu - formu moralne artikulacije čovjeka Evropskog prostora.
Još točnije, dalo je artikulaciju moralne prirode čovjeka i društva - a to je osnova civilizacije.
Ljudsko društvo je bazirano na razmjeni, i to na ljudskoj vrsti razmjene - recipročnoj (moralnoj) razmjeni, (za razliku od životinjskih udruživanja gdje postoji razmjena rada, ali ne na moralnom principu.
Moral - ljudska razmjena, jeste sam temeljni mehanizam ljudskog društva (iako konkretna društva još uvijek sadrže i životinjske principe grabežljivosti, ali to nije onaj specifično ljudski princip na kojem se temelji civilizacija).
Ja sam u jednom drugom topicu objasnio da je liberalizam redukcionistički, jer ne shvaća razmjenu (pa dakle ni društvo) u svoj svojoj dubini.
Liberalizam shvaća razmjenu plitko, gotovo horizontalno, ne razumjevši da u kompletnom sustavu društva, razmjena jeste bar isto toliko vertikalna (ako ne i više) koliko i horizontalna.
Vertikalna razmjena jeste onaj vid razmjene koji prolazi kroz cjelinu društva, koji utječe na cjelinu i vertikalnu hijerarhiju ciljeva i funkcija društva i vraća se natrag do pojedinca. Vertikalna razmjena je ono što od sustava koji jeste društvo, čini holističku cjelinu.
Društvena razmjena je toliko vertikalna da je čak i biološki uobličila čovjeka kao biće morala i odgovornosti prema cjelini društvenih odnosa, što se često manifestira u konceptu koji ljudi imaju o Bogu, u svojoj razini refleksije općeg "dobra". Taj biološki potencijal cjelovitosti "dobra", odnosno cjelovitog poimanja/osjećanja morala jeste naravno u dijalektički komplementarnom odnosu sa kulturom. Ali to ne znači da se radi o proizvoljnostima, već to dvoje tvore biološko kulturnu cjelinu. Uostalom, čovjek niti ne može naučiti govoriti, pa čak niti uspravno hodati bez kulturnog faktora, a za to mora posjedovati specifične biološke potencijale.
Vertikalna razmjena se odražava i u onome što zovemo "zajedničke vrijednosti", koje su zapravo izraz zajedničkih ciljeva cjeline društva, ili još točnije, koje su izraz viših funkcija cjeline društva. U tim višim funkcijama koje održavaju, usmjeravaju, izgrađuju, reproducioraju cjelinu sustava koji zovemo društvo, se upravo manifestira princip vertikalne razmjene.
U okviru te vertikalne razmjene, dolazi i do holističke interpenetracije pojedinca i društva, što znači da pojedinac interiorizira samu cjelinu mehanizma sustava društva, njegove zajedničke funkcije, ciljeve i "vrijednosti", koje se onda u pojedincu manifestiraju kao "ljudske kvalitete" - ljudskost. Te kvalitete pak, se dalje povratno reflektiraju na funkcionalnost cjeline, itd, itd... tvoreći zaokružen holistički krug koji je bit sustava.
Civilizacijske ideje, u povjesti čovječanstva, su one ideje koje, bolje ili lošije, artikuliraju taj cjeloviti holistički odnos - holističku bit sustava.
One su artikulacije (više manje uspješne) cjeline principa ljudske razmjene, u svojoj horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji - artikulacije čovjeka samog u svojoj holističkoj "ljudskoj"/moralnoj biti.
Te civilizacijske ideje i obrasci nisu eksplicitni znanstveni izrazi. One implicitno integriraju objektivne (dakle ne proizvoljne) principe holističke ljudske razmjene u kulturni faktor. One idiosinkratski artikuliraju princip ljudskosti u softver društvenog sustava.
Plitke redukcionističke ideje poput liberalizma i drugih filozofijsko ideoloških ideja koje ne shvaćaju pravu prirodu društva kao duboko holističkog sustava nisu civilizacijske. One svojim redukcionizmom i mehanicizmom upravo teže razaranju holizma društva, pa dakle i društva kao takvog, u svojoj pravoj cjelovitoj funkcionalnosti. To naravno dovodi do postupne degeneracije i raspada temeljnih funkcija sustava koji se na kraju više ne uspijeva niti reproducirati.
Teorijski bi bilo moguće da se pojavi netko (a možda i hoće) tko će ponuditi potpuno zaokruženu teoriju društva, koja integrira sve holističke sprege horizontalne i vertikalne razmjene u cjelinu, u jedan jedinstven teorijski izraz te razjasni i sve implikacije rasvjetljenih principa za pojedinca i društvo, te za razne nepotpune teorije koje danas cirkuliraju u ljudskom mentalnom prostoru.
Međutim, čovječanstvu su absolutni skokovi teški. Ono se najbolje razvija u nekom kontinuitetu.
Zato treba graditi na moralnim/ljudskim sustavima koji već postoje.
Budući da svaki civilizacijski sustav tvori određenu holističu cjelinu i u svojoj idiosinkratičnosti, tj zaokružuje fundamentalni holistički odnos pojedinca i društva na svoj idiosinkratični način, porebno je zadržati civilizacijskiu samosvojnost pojedinih civilizacijskih sustava.
Drugim riječima treba očuvati subjektivitet i cjelovitost svakog civilizacijskog sutava, ne dozvolivši relativizacijsku disperziju ciljeva i vrijednosti u njemu.
Zbog toga je imperativno sačuvati Evropsku civilizaciju, Evropski model artikulacije holizma i graditi na njemu dok se potpuno ne iskristaliziraju univerzalni principi koji proističu iz same ljudske prirode kao holističke razmjene..
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
Zadnje uređivanje Sanherib : 01.06.2004. at 16:12.
To o čemu ti pričaš ne postoji. Svakako ne u Europi.
Da bi vidio da to ne postoji, razmotri samo promjenu koja se zbila u Europi (kao cjelini životnih formi) završetkom srednjeg vijeka i početkom novog vijeka.
'Moralne strukture' tada i danas su različite.
Nema se što očuvati jer je Europa u tom pogledu nihilistička već dugo.
Nema se što očuvati.
Nema se što očuvati - doduše može se graditi novo, i uzimati nešto staro kao inspiraciju.
Ne znam kako da ovo dovoljno naglasim: nema se što očuvati.
nitko i ništa kaže:
Ne znam kako da ovo dovoljno naglasim: nema se što očuvati.
Hm...
I te kako se ima što očuvati, Judeo Kršćanski model čovjeka/morala/društva je još i te kako živ. On je još uvijek implicitno ugrađen u većini nas, pa čak i u ateiste.
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
Krscanska ideologija je prilicno daleko od istine. I kao takva je previse nagrizena da bi bila bilo kakav temelj za daljnji napredak drustva.
Nije lako presaltat se na nove ideje, blize istini, ali taj proces je vec davno zapoceo u ljudskim glavama i uskoro ce kulminirati preuzimenjem baze drustva na svoja pleca.
Proces relavitizacije i alopoiesisa koji pak primjecujes, bio je nuzan, kako bi se staro uklonilo boljim. Jer staro je vec pokazalo da se ne moze nositi sa novim dobom koje dolazi. A svako forsiranje starih koruptnih struktura potpuno je besmisleno poput i svakog drugog sminkanja neceg sto je vec davno ocvalo.
I te kako se ima što očuvati, Judeo Kršćanski model čovjeka/morala/društva je još i te kako živ. On je još uvijek implicitno ugrađen u većini nas, pa čak i u ateiste.
Nije.
Čitati o tome Nietzschea, o smrti Boga. Ili moja razmatranja o sumraku Zapada.
Pretpostavimo da postoji nešto takvo kao što je Judeo-kršćanski moral koji određuje europsko življenje.
Da li je tad taj moral isti danas u Europi i u četrnaestom stoljeću u Europi?
Sanherib kaže: "alopoiesisa" ha?
"Novo doba"? Tko ti je to rekao? Dječica "ere vodenjaka"?
Nije čudo za "vodenjake" što je sve razvodnjeno u njihovim glavama.
Interesantno je vidjeti kako svaki novi podatak koji nije uracunat u tvoju kalkulaciju povlaci visoku smutnju i potrebu za etiketiranjem. Nije li to samo obicni pokazatelj da ulazis u igru koja je prevelikog kalibra za sposobnosti kojima raspolazes?
nitko i ništa kaže: Što znači da je bliže svojoj biti? Po čemu je bliže svojoj biti?
Jedino sto mozes raditi sa Sanheribom kao ravnopravnim jeste nadglupljivati se. Zato predlazem da udjes u rasturanje njegovog tastog stava. Na taj nacin ces prije doci do suvislog zakljucka, nego finjakom.
Da bi to napravio, potrebno je da ga podbodes sa stvarima koje se ne uklapaju u njegov koncept. I da ih forsiras dok ga potpuno ne urusis. Jer Sanherib nije filozof, njemu je hranjenje ega maksimum, a znas sta Platon kaze za takve ljude. "Drkadjije, brale."
Evropska civilizacija temelji na protestantskoj etici. Iz nje se rađaju liberalizam i kapitalizam. Kasnije liberalizam se transformira u liberalnu demokraciju. Pod utjecajem l-d katolicizam prihvaća kapitalizam i pralagođava mu se. To su ideološke, pravne, povijesne, sociološke i kulturološke grube karakteristike evropskog prostora.
nitko i ništa kaže: Što znači da je bliže svojoj biti? Po čemu je bliže svojoj biti?
To je u biti već objašnjeno. Suštinskija artikulacija modela holizma koji je utkan u taj sustav, manje idiosinkratska, bliže fundamentalnim vertikalnim odnosima koji su u temelju tog modela.
A sad me pitaj ono što si na početku htio: "kako se može sačuvati ono što se dinamički mijenja i kakvu to može imati suštinu ako se dinamički mijenja?", a onda me pitaj i ono drugo što si htio pitati: "dali je Judeo Kršćanski model svuda isti u Evropi?"...
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
Sanherib kaže: To je u biti već objašnjeno. Suštinskija artikulacija modela holizma koji je utkan u taj sustav, manje idiosinkratska, bliže fundamentalnim vertikalnim odnosima koji su u temelju tog modela.
A sad me pitaj ono što si na početku htio: "kako se može sačuvati ono što se dinamički mijenja i kakvu to može imati suštinu ako se dinamički mijenja?", a onda me pitaj i ono drugo što si htio pitati: "dali je Judeo Kršćanski model svuda isti u Evropi?"...
Pa nije objašnjeno.
AKo te ja pitam 'što je bit čovjeka' a ti kažeš 'to je ono po čemu je čovjek čovjek', onda nisi dao bit čovjeka nego definiciju biti.
Ti definiraš što smatraš pod 'suštinom'. Ali taj tvoj iskaz 'artikulacija modela holizma koji je utkan u taj sustav, manje idiosinkratska, bliže fundamentalnim vertikalnim odnosima koji su u temelju tog modela' jest bit i neke druge civilizacije.
Dakle, ti nisi odgovorio što je bit europske civilizacije, nego što je bit općenito. A mene zanima što je bit europske civilizacije da bih mogao razumjeti što misliš (ako nešto zapravo pod tim misliš, što je sve manje izvjesno) kad kažeš da je europska civilizacija danas bliža svojoj biti nego u četrnaestom stoljeću.
nitko i ništa kaže: Ali taj tvoj iskaz 'artikulacija modela holizma koji je utkan u taj sustav, manje idiosinkratska, bliže fundamentalnim vertikalnim odnosima koji su u temelju tog modela', jest bit i neke druge civilizacije.
Pa naravno da je bit i neke druge civilizacije. Pročitaj ponovo onaj dio koji se tiče postupnom iskristaliziranju univerzalnog - dali u ovom topicu ili u Tommy-jevom.
Ma sve sam već rekao i ovdje i tamo. Bit je naravno sam holizam kao funkcionalni princip društva uopće.
Rekao sam to i ovdje: "Civilizacijske ideje, u povjesti čovječanstva, su one ideje koje, bolje ili lošije, artikuliraju taj cjeloviti holistički odnos - holističku bit sustava". Ali ono što daje specifičnost, subjektivitet, nekoj civilizaciji, jeste način na koji je ona to uobličila, artikulirala u svojim civilizacijskim idiosinkratskim obrascima.
Opet sam to ovdje rekao: "svaki civilizacijski sustav tvori određenu holističu cjelinu i u svojoj idiosinkratičnosti, tj zaokružuje fundamentalni holistički odnos pojedinca i društva na svoj idiosinkratični način"
Ti bi htio da ti nabrojim specifične obrasce i reći da su oni suština. A onda bi ti pitao kako može biti suštine ako se obrasci mijenjaju.
Ali ovo pokazuje nerazumijevanje svega onoga što sam napisao.
Vidim da ne razlikuješ "bit" od "specifičnosti/vlastitosti/subjektiviteta".
Bit je sam holistički princip razmjene, opći princip društva koji sam ovdje definirao, a subjektivitet - ono što čini neku civilizaciju svojom, jesu svi oni idiosinkratski kulturni obrasci u kojima je holistički princip utkan.
Ali "utkan" ne znači neki absolutni nepromjenjiv izraz, naprotiv.
To je donekle (ne zaboraviti taj "donekle") slično sa odnosom sjemena i stabla.
Sjeme proklija, biljka raste i razvija se u stablo.
Sve se mijenja u toku tog rasta, ne može se reći da je konkretan oblik suština, jer će se promijeniti, ipak, suština koja se uspostavlja jeste princip razmjene materije i energije koji izgrađuje stablo, a kako se stablo razvija, taj princip se sve više artikulira.
Iako se sve mijenja u toku razvoja, iako puno toga ovisi o vanskim faktorima, biljka zadržava svoj subjektivitet, jer to je subjektivitet procesa a ne neke određene forme. No proces se nastavlja nad formama iz prošlosti, prekrivajući ih imijenjajući ih.
Forme nastale u prošlosti stabla možda više nisu dio aktivnog procesa rasta, ali su njegov nosač, vektor. Ukoliko se presječu, i aktivni procesi će stati, jer nemaju nosača.
Evropska civilizacija (kao i svaka civilizacija) svoj subjetivitet posjeduje u smislu procesa, vlastitog procesnog kontinuiteta.
Ti bi htio da ti kažem da "bit" subjektiviteta jesu neki određeni idiosinkratski obrasci, ali to je simplicističko razumijevanje.
Postoje ipak neki osnovni moralni i društveni principi koji se nalaze u Judeo Kršćanstvu, ali oni nisu potpuni artikulirani izraz holističke biti društva. Oni je samo IMPLICIRAJU !
Iz njih izrasta proces izgradnje artikulacije onoga što je u njima implicirano.
TAJ specifičan proces rasta, koji je idiosinkratski u svojem određenju, ali se ipak vrti oko zajedničkog impliciranog, jeste civilizacijski subjektivitet.
Sjeme nije potpuni izraz niti plan stabla (kako to neki to možda i naivno zamišljaju), ono "implicira" stablo.
Ali kao što ti moralni principi impliciraju razvoj do neke buduće potpunije holističke atrikulacije, ti još nepotpuni principi su isto tako implicirani u tome što društvo uvijek jeste bazirano na holističkom principu, bez obzira koliko je njegova artikulacija potpuna, koliko je dobro uobličena u vanjskim obrascima društva.
Obrasci impliciraju holizam, a holizam implicira neke obrasce ( ne sve, neki su čista povjesna heuristika)
Radi se o jednoj stalnoj igri ping ponga između inherentnog holističkog principa ljudskog društva i njegove vanjske artikulacije u društvenim obrascima. Ti obrasci, u toku tog razvoja ne izražavaju potpunost holizma, oni je samo impliciraju. Ponekad, artikulacija može i nazadovati.
Ono što daje subjektivitet nekoj civilizaciji jeste, ne toliko konkretni obrasci nego upravo procesni kontinuitet te VLASTITE ping pong igre.
Subjektivitet Evropske civilizacije se nalazi u načinu na koji se implicirano opće, postuno manifestira, ponekad potpunije, ponekad manje potpuno, kroz vlastitu vremensku izmjenu uzmeđu suštinkog i idiosinkratskih implicirajućih obrazaca.
Forme se vrte oko suštine koje impliciraju, poput mase čestica koje bi se vrtjele oko zajedičkog gravitacionog atraktora. Suština nije izražena niti u jednoj od njih samoj, ali u njihovoj dinamičkoj inetrakciji, u igri promjena i razmjena u kojima se pokazuju razne konfiguracije, suština je implicirana kao zajednička gravitaciona rezultanta koja se kreće kao zaseban subjektivitet u vlastitom smjeru.
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
Zadnje uređivanje Sanherib : 04.06.2004. at 13:44.
... u vlastitom smjeru... prenoseći kroz razne društvene i materijalne povjesne uvjete, ideju holističkog društva, prenoseći ideju društva u kojem je sve povezano, u kojem moral vrijednosti nisu relativni nego fundamentalni.
To ne znači da su sve konkretne vrijednosti nekog povjesnog trenutka fundamentalne, nego da u cjelini se prijenosi implicitna opća ideja jednog fundamentalnog reda stvari koji se u primitivnijim fazama doživljava kao Božje naredbe, a u razvijenijim fazama se ideja holističke fundamentalnosti eksplicitnije artikulira.
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
... Civilizacija ima svoj korijen u onim originalnim uobličnjima holizma koji su označili njen početak, jer su modelirali nekakav holistički fundamentalni sustav vrijednosti.
Dalje je došlo do razvoja, rasta, promjena, pa čak i do stvaranja različitih grana stabla, ali ono što daje subjektivitet toj civilizaciji jeste procesni kontinuitet koji se vrti oko osnovne ideje fundamentalnih vrijednosti i fundamentalnog (implicitno holističkog) društva.
Taj procesni kontinuitet jeste prenosioc ideje fundamentalng društva, fundamentalnih vrijednosti.
To ne znači da su sve vrijednosti u nekom povjesnom trenutku fundamentalne, nego cjelina implicira potrebu artikulacije nečeg fundamentalnog - u biti holističkog principa.
Iz sjemenske artikulacije je izrastao jedan proces, u početku primitivan, u kojem se holistički princip manifestirao kroz gole Božanske zapovjedi, ali koji neumitno vodi prema eksplicitnoj artikulaciji principa koji je u jemu impliciran.
Taj proces se i dalje vrti oko nekih fundamentalnih vjerovanja i njihovih korelata, ali svakim krugom se sv više približava univerzalnosti holističke ljudskosti.
Taj procesni kontinuitet, ma koliko bio idiosinkratski jeste jedini nosioc holizma koji imamo, jedini nosioc ideje fundamentalnosti u kojoj se implicite nalazi pravi objektivni princip društva.
Ni u jednoj filozofiji osim onih koje proističu iz religijskih korijena nemamo kontinuiranog povjesnog prijenosa ideje fundamentalnog, odnosno implicitno holističkog.
Ako postoji dakle neka "bit" Evropske civilizacije, to je taj konkretan idiosinkratski proces prijenosa i razvoja holističke ideje, ideje sustava fundamentalnih-holističkih vrijednosti.
Proces koji kroz povijest nosi i reproducira tu nerelativističku ideju u Evropi, jeste bit Evropske civilizacije, os oko koje se ona vrti.
Taj proces se ne može jednoznačno definirati, prepun je heuristike, ali s bazira na promišljanjima oko onih korijenskih religijskih ideja koje su uopće stvorile ideju fundamentalnog, holističkog nerelativnog društva.
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
Ja pitam: 'Koliko je sati?'
On kaže: 'A to ti ovisi o okretanju Zemlje oko svoje osi i relativnom položaju Sunca u odnosu na točku na kojoj se nalaziš. I o društvenom dogovoru unutar države u kojoj se nalaziš.'
Ja kažem: 'Super, hvala', a zapravo mislim nešto manje pristojno.
Sanherib kaže: Pa naravno da je bit i neke druge civilizacije. Pročitaj ponovo onaj dio koji se tiče postupnom iskristaliziranju univerzalnog - dali u ovom topicu ili u Tommy-jevom.
Ma sve sam već rekao i ovdje i tamo. Bit je naravno sam holizam kao funkcionalni princip društva uopće.
Ako ja razumijem to što ti govoriš, hoćeš reći da U BITI nema razlike između europske civilizacije i neke druge. Na primjer islamske. Ili da su razlike NE-BITNE.
Quote:
Sanherib kaže:
[B
Rekao sam to i ovdje: "Civilizacijske ideje, u povjesti čovječanstva, su one ideje koje, bolje ili lošije, artikuliraju taj cjeloviti holistički odnos - holističku bit sustava". Ali ono što daje specifičnost, subjektivitet, nekoj civilizaciji, jeste način na koji je ona to uobličila, artikulirala u svojim civilizacijskim idiosinkratskim obrascima.
Opet sam to ovdje rekao: "svaki civilizacijski sustav tvori određenu holističu cjelinu i u svojoj idiosinkratičnosti, tj zaokružuje fundamentalni holistički odnos pojedinca i društva na svoj idiosinkratični način"
Ti bi htio da ti nabrojim specifične obrasce i reći da su oni suština. A onda bi ti pitao kako može biti suštine ako se obrasci mijenjaju.
Ali ovo pokazuje nerazumijevanje svega onoga što sam napisao.
.[/B]
Ma bravo SanHerib. Genijalan dokaz.
Ti izmisliš neko pitanje, za koje kažeš da bih ga ja postavio, mada to ne možeš znati. (Usput, ne bih ga postavio, Aristotel je te stvari promislio malo prije tebe, a ja promislio to što je on promislio.)
I onda kažeš da to pitanje koje bih ja tobože postavio pokazuje da ja ne razumijem o čemu se radi.
Tvoja izmišljotina je dokaz da ja ne razumijem. Jako dobro. .
Quote:
Sanherib kaže:
Vidim da ne razlikuješ "bit" od "specifičnosti/vlastitosti/subjektiviteta".
Bit je sam holistički princip razmjene, opći princip društva koji sam ovdje definirao, a subjektivitet - ono što čini neku civilizaciju svojom, jesu svi oni idiosinkratski kulturni obrasci u kojima je holistički princip utkan.
Ali "utkan" ne znači neki absolutni nepromjenjiv izraz, naprotiv.
To je donekle (ne zaboraviti taj "donekle") slično sa odnosom sjemena i stabla.
Sjeme proklija, biljka raste i razvija se u stablo.
Sve se mijenja u toku tog rasta, ne može se reći da je konkretan oblik suština, jer će se promijeniti, ipak, suština koja se uspostavlja jeste princip razmjene materije i energije koji izgrađuje stablo, a kako se stablo razvija, taj princip se sve više artikulira.
Iako se sve mijenja u toku razvoja, iako puno toga ovisi o vanskim faktorima, biljka zadržava svoj subjektivitet, jer to je subjektivitet procesa a ne neke određene forme. No proces se nastavlja nad formama iz prošlosti, prekrivajući ih imijenjajući ih.
Forme nastale u prošlosti stabla možda više nisu dio aktivnog procesa rasta, ali su njegov nosač, vektor. Ukoliko se presječu, i aktivni procesi će stati, jer nemaju nosača.
Evropska civilizacija (kao i svaka civilizacija) svoj subjetivitet posjeduje u smislu procesa, vlastitog procesnog kontinuiteta.
Ti bi htio da ti kažem da "bit" subjektiviteta jesu neki određeni idiosinkratski obrasci, ali to je simplicističko razumijevanje.
Ako kažeš da je proces rasta i razvoja, i izmjene materije i energije bit blitve i da je proces rasta i razvoja... bit kita, onda nema bitne razlike između blitve i kita. A moglo bi se reći da je proces izmejne materije i energije bit tržnice voća, pa onda nema bitne razlike između kita i tržnice voća.
A ako se meni čini da ima ''razumijevam simplicistički''. Barem nekako razumijevam...
Quote:
Sanherib kaže: Postoje ipak neki osnovni moralni i društveni principi koji se nalaze u Judeo Kršćanstvu, ali oni nisu potpuni artikulirani izraz holističke biti društva. Oni je samo IMPLICIRAJU !
E, to te ja pitam. Koji principi?
Quote:
Sanherib kaže: Iz njih izrasta proces izgradnje artikulacije onoga što je u njima implicirano.
TAJ specifičan proces rasta, koji je idiosinkratski u svojem određenju, ali se ipak vrti oko zajedničkog impliciranog, jeste civilizacijski subjektivitet.
Sjeme nije potpuni izraz niti plan stabla (kako to neki to možda i naivno zamišljaju), ono "implicira" stablo.
Ali kao što ti moralni principi impliciraju razvoj do neke buduće potpunije holističke atrikulacije, ti još nepotpuni principi su isto tako implicirani u tome što društvo uvijek jeste bazirano na holističkom principu, bez obzira koliko je njegova artikulacija potpuna, koliko je dobro uobličena u vanjskim obrascima društva.
Obrasci impliciraju holizam, a holizam implicira neke obrasce ( ne sve, neki su čista povjesna heuristika)
Radi se o jednoj stalnoj igri ping ponga između inherentnog holističkog principa ljudskog društva i njegove vanjske artikulacije u društvenim obrascima. Ti obrasci, u toku tog razvoja ne izražavaju potpunost holizma, oni je samo impliciraju. Ponekad, artikulacija može i nazadovati.
Ono što daje subjektivitet nekoj civilizaciji jeste, ne toliko konkretni obrasci nego upravo procesni kontinuitet te VLASTITE ping pong igre.
Subjektivitet Evropske civilizacije se nalazi u načinu na koji se implicirano opće, postuno manifestira, ponekad potpunije, ponekad manje potpuno, kroz vlastitu vremensku izmjenu uzmeđu suštinkog i idiosinkratskih implicirajućih obrazaca.
Forme se vrte oko suštine koje impliciraju, poput mase čestica koje bi se vrtjele oko zajedičkog gravitacionog atraktora. Suština nije izražena niti u jednoj od njih samoj, ali u njihovoj dinamičkoj inetrakciji, u igri promjena i razmjena u kojima se pokazuju razne konfiguracije, suština je implicirana kao zajednička gravitaciona rezultanta koja se kreće kao zaseban subjektivitet u vlastitom smjeru.
Da, da. Razumio sam i prvi put. Mene zanima koji je atraktor europske civilizacije, tako d pokažeš d aje to JEDAN TE ISTI ATRAKTOR danas i u četrnaestom stoljeću. I možda da je taj atraktor nekako različit od atraktora neke druge civilizacije, da bi se opravdala potreba za očuvanjem baš ove. Jer ako nema razlike, onda nema ni razloga čuvati nešto, jer je svejedno.
nitko i ništa kaže: Ja pitam: 'Koliko je sati?'
On kaže: 'A to ti ovisi o okretanju Zemlje oko svoje osi i relativnom položaju Sunca u odnosu na točku na kojoj se nalaziš. I o društvenom dogovoru unutar države u kojoj se nalaziš.'
Ja kažem: 'Super, hvala', a zapravo mislim nešto manje pristojno.
Vidim da si preglup da bi shvatio, unatoć opetovanim objašnjenjima.
A očito je da niti ne shvaćaš riječ "idiosinkratski" i njeno značenje u kontekstu objašnjenja koje sam dao.
Kit nema "bit" (na razini na kojoj je ti tražiš) on ima idiosinkratsku formu.
Više neću gubiti vremena sa tako sitnim kalibrima.
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
kako je judeo-krščanstvo oduvik imalo cilj i prema njemu kontinuitet samo što mu se oblik i energija minjali jerbo jekoličina vlast je rasla.
Sad je cilj puno bliži pa raste nestrpljenje.
Kako uništiti vodenjake (vodenjak je novi svit i prvi oblik života,zove se još i košuljica života),još je nejasno jer nemaju puta k njima.
Niče je sve razjasnijo i došavši do najskrivenije judeo-kršćanske tajne -zašutio!
Ako se Sunheribovo pametovanje napiše poštenim jezikom on bi vas optužio za ntisemitizam.
Ako im pokušate prijateljski prić i pojasnit preziru vas...i mrze.
bez "vidljiva razoga" -kao što i vjeruju..
Sanherib kaže: Vidim da si preglup da bi shvatio, unatoć opetovanim objašnjenjima.
A očito je da niti ne shvaćaš riječ "idiosinkratski" i njeno značenje u kontekstu objašnjenja koje sam dao.
Kit nema "bit" (na razini na kojoj je ti tražiš) on ima idiosinkratsku formu.
Više neću gubiti vremena sa tako sitnim kalibrima.
A oprosti što sam ti kvario topic svojim neshvaćanjem. Vjerojatno sam bio predmet podsmjeha svih ostalih forumaša koji razumiju o čemu ti pričaš.
Problem sa Sanheribom je sto ne moze suvereno sagledat stvar koju mora sagledati na taj nacin. Zato mora ocajnicki drzat svoj parcialni uvid, ne razumjevsi da je to tek jedan koncept koji mora uci u relaciju sa drugim stvarima da bi ostvario svoj smisao.
Zato Sanherib ne moze shvatiti dvije stvari. Prva je da bit opstoji i bez da je artikulirana, a druga je da konzerviranje nije moguce u svemiru kojemu je glavna osobina protok vremena, to jest promjena.
Jel tako sine Sanherib, veliki predsjecnice svoga svemira?
Ono što sam napisao je namijenjeno onima koji će aktivno povezivati stvari, a ne onima koji se i zubima i noktima bore protiv razumijevanja, izdvajajući svaki dio izvan svog cjelovitog (objašnjenog) konteksta.
Oni koji budu aktivno povezivali stvari, naći će u ovim postovima obrazac interpretacije koji će im rasvjetliti brojna pitanja s kojima se mogu konkretno susresti.
Što se tiče onih koji se aktivno bore protiv takvog povezivanja, ne dolazi u obzir (pa ni vremenski), da im ja prežvakavam hranu na sitno.
Kome je stalo, taj će koristiti ovdje iznesene principe u daljnjoj analizi konkretnijih pitanja. Onima drugima, ni "Bebipapa" ne bi bila dovoljna.
__________________
BLOG (sadrži izbor iz IMF topica u kojima sam pisao) -> http://sanherib.blog.hr
Sanherib kaže: Ono što sam napisao je namijenjeno onima koji će aktivno povezivati stvari, a ne onima koji se i zubima i noktima bore protiv razumijevanja, izdvajajući svaki dio izvan svog cjelovitog (objašnjenog) konteksta.
Otkud znas sta treba onima koji su sposobni povezivati stvari, kad nisi jedan od njih?
Jedina stvar koju si iznjeo kao svoje misljenje, koja ne spada u samopodrazumjevajuci princip, jeste pogresna. Trebao bi se baviti malo vise usvajanjem novih znanja, ako hoces napredovati. I odreci se stvari koje nisu za tebe. Ugledaj se na Coelha. Covjek nije otkrio prvi zakon svemira, ali je dobar u onome cime se bavi.
A bolje je biti dobar Coelholiki, nego nezreo lik koji se ne moze pomiriti sa cinjenicom da za njega nije velika igra. Jer takav nezreo lik gusit ce se u tastini do kraja zivota, umjesto da se suoci sa svojom nesavrsenoscu i pocne konacno zivjeti.
Zato Sanheribe, pocni slusati. Samo forsiranje lazne velicine nikamo ne vodi.
Zašto je Kršćanstvo (ili Judeo Kršćanstvo) u temelju Evropske civilizacije, a liberalizam ili komunizam, npr. nisu?
Mozda zato sto su KRSCANSTVO i ostale RELIGIJE de facto DRUSTVENI sustavi, iliti NACINI RAZMISLJANJA, a LIBERALIZAM I KOMUNIZAM su PONAJPRIJE BILI I NASTALI EKONOMSKI sustavi?
Kako nastaje Liberalizam? Na ledjima MERKANTILIZMA. Na temelju prava kraljice VIKTORIJE da se poveca IZVOZ. Tad pocinje LESSAIZE FAIRE.
Kako nastaje Komunizam? Kad kapitalizam toliko podivlja da donosi STETU u vidu toga da pocinje unistavati svoju radnu snagu. I TO je point "Kapitala"...
I konsekventno, SVE ostalo ti pada u vodu jer si IZJEDNACIO kruske i jabuke.
Ti si POBRKAO uzroke sa posljedicama i IZJEDNACIO si DRUSTVENE SUSTAVE S EKONOMSKIM. Sjedi, jedan.
I, naravno, vidim dobru staru Fukuyaminu gresku o Kraju civilizacija, ali ti NIGDJE ne velis gdje je taj kraj...
Baron Samedi kaže: Mozda zato sto su KRSCANSTVO i ostale RELIGIJE de facto DRUSTVENI sustavi, iliti NACINI RAZMISLJANJA, a LIBERALIZAM I KOMUNIZAM su PONAJPRIJE BILI I NASTALI EKONOMSKI sustavi?
Kako nastaje Liberalizam? Na ledjima MERKANTILIZMA. Na temelju prava kraljice VIKTORIJE da se poveca IZVOZ. Tad pocinje LESSAIZE FAIRE.
Kako nastaje Komunizam? Kad kapitalizam toliko podivlja da donosi STETU u vidu toga da pocinje unistavati svoju radnu snagu. I TO je point "Kapitala"...
I konsekventno, SVE ostalo ti pada u vodu jer si IZJEDNACIO kruske i jabuke.
Ti si POBRKAO uzroke sa posljedicama i IZJEDNACIO si DRUSTVENE SUSTAVE S EKONOMSKIM. Sjedi, jedan.
I, naravno, vidim dobru staru Fukuyaminu gresku o Kraju civilizacija, ali ti NIGDJE ne velis gdje je taj kraj...
Ne budi smiješan. U središtu liberalizima je jedno shvaćanje čovjeka i to ovakvo: čovjek je neovisni pojedinac. Njegova nacionalna, religijska, klasna...pripadnost su njegove tek uzgredne odrenice. Ali njegovo bitno određenje je neovisni pojedinac. Takvo određenje čovjeka ima posljedice na ekonomskom planu, na društvenom, pravnom, umjetničkom, na shvaćanju prirode (atomizam) i td. U Europi se liberalističke ideje u tom smislu pojavljuju već sa sofistima i Demokritom u Grčkoj, i predmet su najoštrijeg Platonova odbijanja. Osobito ona Protagorina 'čovjek je mjera svih stvari', koja može biti motto i današnjih liberala.
I komunizam ima u svome temelju jedno gledište s kojeg odgovara na pitanje 'što je to čovjek'. I iz toga proizlaze sve ostale stvari. A to je gledište suprotno liberalističkom, i kaže da je čovjek određen svojom klasnom/drštvenom pripadnošću, i da mu nema pojedinačnog bijega i takve određenosti - kao što bi npr. liberali htjeli da jest moguće - pa da je zato nužno oslobođenje cijeloga društva od takve društvene/klasne određenosti. Iz tog gledišta na pitanje 'što je čovjek' slijede odgovri na ekonomska, politička, estetska...pitanja.
I kršćanstvo ima određeno pogledište na pitanje što je to čovjek. Čovjek je biće koje je temeljno određeno prihvaćanjem ili neprihvaćanjem Isusa Krista kao svoga spasitelja. U praksi se to svodi na prihvaćanje toga da je čovjekova osobnost određena pripadnošću Crkvi kao zajednici kršćana. Sama Crkva je hierarhijsak ogranizacija, i pojedinac/kršćanin svoj smisao ima kao dio te organske cjeline. Svaki pojedinac 'nosi svoj križ', dakle prihvaća svoju poziciju u društvu, prihvaća 'Božji plan'. Iz takvog odgovora na pitanje 'što je to čovjek' slijede odgovori ostala pitanja...
nitko i ništa kaže: Ne budi smiješan. U središtu liberalizima je jedno shvaćanje čovjeka i to ovakvo: čovjek je neovisni pojedinac. Njegova nacionalna, religijska, klasna...pripadnost su njegove tek uzgredne odrenice. Ali njegovo bitno određenje je neovisni pojedinac. Takvo određenje čovjeka ima posljedice na ekonomskom planu, na društvenom, pravnom, umjetničkom, na shvaćanju prirode (atomizam) i td. U Europi se liberalističke ideje u tom smislu pojavljuju već sa sofistima i Demokritom u Grčkoj, i predmet su najoštrijeg Platonova odbijanja. Osobito ona Protagorina 'čovjek je mjera svih stvari', koja može biti motto i današnjih liberala.
I komunizam ima u svome temelju jedno gledište s kojeg odgovara na pitanje 'što je to čovjek'. I iz toga proizlaze sve ostale stvari. A to je gledište suprotno liberalističkom, i kaže da je čovjek određen svojom klasnom/drštvenom pripadnošću, i da mu nema pojedinačnog bijega i takve određenosti - kao što bi npr. liberali htjeli da jest moguće - pa da je zato nužno oslobođenje cijeloga društva od takve društvene/klasne određenosti. Iz tog gledišta na pitanje 'što je čovjek' slijede odgovri na ekonomska, politička, estetska...pitanja.
I kršćanstvo ima određeno pogledište na pitanje što je to čovjek. Čovjek je biće koje je temeljno određeno prihvaćanjem ili neprihvaćanjem Isusa Krista kao svoga spasitelja. U praksi se to svodi na prihvaćanje toga da je čovjekova osobnost određena pripadnošću Crkvi kao zajednici kršćana. Sama Crkva je hierarhijsak ogranizacija, i pojedinac/kršćanin svoj smisao ima kao dio te organske cjeline. Svaki pojedinac 'nosi svoj križ', dakle prihvaća svoju poziciju u društvu, prihvaća 'Božji plan'. Iz takvog odgovora na pitanje 'što je to čovjek' slijede odgovori ostala pitanja...
Sve sto ste napisali, kolega je TOCNO. Medjutim, to nije bio moj point. Moj point je bio da je San of the Herib U STARTU pobrkao te dvije kategorije: da se PRVO dogadja SOCIJALNI uzrok - promjena razmisljanja i sve ostalo sto pisete, a NAKON toga ekonomske POSLJEDICE.
Promotrite prvi post i vidjet cete da je San of the Herib te dvije stvari strpao u isti kos. Sto ste i SAMI napisali - ne ide.
Hm...
Mozda zato sto su KRSCANSTVO i ostale RELIGIJE de facto DRUSTVENI sustavi, iliti NACINI RAZMISLJANJA, a LIBERALIZAM I KOMUNIZAM su PONAJPRIJE BILI I NASTALI EKONOMSKI sustavi? 
Linearni mod
