Povijest Skandinavije od Vikinga do XIX st.

[Flemming]

POVIJEST SKANDINAVIJE OD VIKINŠKIH OSVAJANJA
Vikinška osvajanja

Kada Karlo Veliki pobjeđuje Saksonce, stvara se Karolinško carstvo, od 800. godine to je novi danski susjed na jugu, ali po smrti Karala Velikog, unutrašnje razmirice dovode do formiranaja trodjelnog kraljevstva, francuskog kojim vladaju Ludwig Mucavac, ali on brzo umire...

Karlo Ćelavi, takođe ne živi podulje, pa 884. Karlo Debeli preuzimlje prijesto, i pripada mu »čast« da Dancima plati otkup od 7 tisuća funti u srebru, godine 886., kada su Danci po tko zna koji put od 830tih došli čak do Pariza, i to Seinom, jer su njihovi brodovi bili pogodni i za riječnu plovidbu i bili su laki pa su ih na rukama mogli nositi poslije iskrcavanja na obalu francuske monarkije...

Karla Debelog smjenjuju zbog nesposobnosti, ali njegov nasljednik Karlo Prosti ljeta 911. daje zemlju na upravu danskom vođi Rollou, i od tada se ta oblast nazivlje Normandija...
A znameniti Villiam Osvajač, koji ljeta 1066. pobjeđuje Edvarda u bici kod Hastingsa, izravni je potomak toga Rolloa, dakle u IX stoljeću Danci su strah i trepet za cijelu Evropu, sve do Praga dolaze i plačkaju, i morem i glavnim europskim rijekama.
Na jug, došli su do sjeverne Italije, grad Luna je poharan u X stoljeću, misleći da su naišli na Rim, po vođstvom Hastingsa, vještog vojskovođe, oni pljačkaju gradić, no kad su uvidjeli da je nije bila riječ o Rimu, od bijesa su spalili i Pizu, u povratku (nasreću, tada još nije bilo krivoga tornja)..

Od XI do XII stoljeća na Siciliji je postojalo kraljevstvo koje su osnovali vikinzi, poglavito Danci, koji su za svoju službu u Bizantiji dobijali – lena (zemlju).
Rodžer se zvao posljednji kralj Sicilije. Odatle su potisnuli Saracene – muslimanske razbojnike.
U Engleskoj, takođe Danci haraju, posle Vedmoreskog mira dobijaju Sjevernnu Umbriju, i predio oko Londona do Chestera i to je Danelaw (Danelag); toponimi na –by, -toft i –top ukazuju na dansko podrijetlo u Britaniji.
Jedino se kralj Alfred uspješno suprotstavljao, i njegovi nasljednci su 930tih uspjeli povratiti dio zemlje, ali zatim Sven Dvobradi (Tvæskæg), sin Haralda Plavozubog (Blåtand) osvaja ljeta 1013. i Englesku cijelu, ali umire ipak odmah ljeta 1014.
Nasljeđuje ga Knud Veliki, pa Harald, da bi nakraju Hardaknud bio poljednji kralj Engleske i Danske istodobno; on umire 1042. i to je službeni kraj ere vikinga...

Početaj je pak, 8. siječnja 793. kada anglo-saksonska kronika bilježi pravu poharu manastira Lidsisfarne u Engleskloj. Bilježi ta kronika predskazanja u vidu letećih zmajeva, pa glad, a onda pleme divljih pogana, tj. Danaca, opljačka sve kaj se moglo, poruši Božiju crkvu sve silijući i koljući.

----

nastavit æe se

[Flemming]

Bit će!
Norvežani su otkrili Ameriku, tojest nazvali su to mjesto na sjeveru nove zemlje Vinland, i o tome imenu postoje razne teorije, ali prema mome znanju norrønt-a-a, tojest staronordijskog, to ni u kom slučaju ne znači "zemlja vina" jer tada još nisu znali niti Indijanci niti vikinzi kkao se vino pravi, već zemlja pašnjaka, jer "vin" je prastara riječ za "eng", kaj znači "pašnjak koji ne treba gajiti"...

Tako je Engleska dobila ime!

A Švedi su putovali u Rusiju, osnovali je, i Volgom dovozili začine i svilu iz Kine... I o tome se svade povjesničari...

Stiže nastavak, sad sam zauzet na filozofiji... i gastronomiji...

Stiže, stiže...

[Flemming]

XI vijek


U XI vijeku je Švedska još uvijek primitivna, nekršćanska zemlja, i tek se 1164. godine osniva prna nadbiskupija u Uppsali... Birger II je osnivač Folkunga, i bira Stockholm za glavni grad zemlje, Fince prevađa u kršćanstvo, i švedski vikinz plove rijekama Dnjeprom i Volgom do Crnog mora, osnivaju usput Kijev i druge gradove i danas se smatra da su i usiju osnovali; staro ime glasi «Varjazi». Ruski povjesničari, pak, su mišljenja da su ovakve teorije rasističke, jer da se «tako osporava sposobnost ruskoga naroda da vodi računa o sebi...i opravdava se kolonijalizam...»
1251. godine, Švedi priznaju Hanseatičkoj ligi da vodi spoljnu trgovinu, i svila i začini se skaldište u Gottländu...
U Norveškoj, kralj Sver prvo ratuje protiv vlastelina u XI stoljeću, a Magnus Zakonodavaca (1147-1182) kodificira običajno norveško šravo, i postaje kralj i Grønlanda i Islanda, stabilizira monarhiju. Paradoksalno je da takova jedna morska sila mora dati ligi njemačkih gradova (Nansa liga) pravo da trguje u njeno ime i ubira dio utrška. (Zapraff se još ne zna zakaj se to desilo!) Danci u primorani odstupit od Hanse tek 1320. U međuvremenu, 1282., «Velika povelja» ograničuje djelomično vlast monarha u Danskoj, te se osniva «Savjet vlastelina», koji je na snazi sve do ljeta 1660., te jednogodišnji sabor.

[ela]

Koji su sve narodi bili vikinzi?

[Flemming]

Danci, Norvežani i Švedi

[Flemming]

Magnus zakonodavac je proširio carstvo, Švedska osvaja Finsku pod Folkunzima, i jedino Danska gubi polako i financisjki i poolitički u rivalstvu sa Hanseatic ligom (da se podsjetimo_ to je udruga sjeverno-njemačkih gradova sa tako jakom trgovinom, da su u ime nordijskih zemalja obavljali prekooceanske trgovinske poslove). Jedno vrijeme bez kralja, Danska je bila na ivici bankrota, ali kralj Valdemar IV Atterdag obnavlja prijesto. Margretta I ga nasleđuje, a kad joj umire sin Håkan, kralj Norveške, ona mirnim putem nasleđuje i norveški tron, a kada kralja Alberta, švedskog monarha, protjeraju iz susjedne Švedske, zbog pobuna, Švedi pristaju da im Margretta bude kraljicaa. Iz interesa, dakako, da se lakše suprotstave Nijemcima. 1397. se tako osniva Kalmarska Unija. Njemačka je nezadovoljna ovim mirnim uspjesima Danske, ali rat koji počinje na Baltiku, ne mijenja stanje stvari. Margretta je vladala umjesto malodobnoga Olaffa, ali poslije njenje smrti na prijesto dolazi Erik od Pomeranije, jer Olaff umire mlad... Erika pak zbacuju zbog avanturističke politike i povećanja taksi za prolazak kroz Sundski pmoreuz, pa na vlast dolazi Oldenburghška dinastija, Christian I, i to ljeta 1448., prvo u Danskoj, a onda i u Norveškoj i Švedskoj, pa se Unija obnavlja godine 1497. i to u cjelini.

Antidanski se sentimenti međutim dugo njeguju u Švedskoj, nezadovoljnoj dominacijom danskih monarha, cijelog XV stoljeća dižu se bune, a posljednja će buna biti pod vodstvom Gustava Wase...Po kojem se zove znameniti dvopek...

[Flemming]

Poljaci, Nijemci, Skandinavci, a od sredine XVI stoljeća i Nizozemci se bore za utjecaj na Baltiku; Sundetski moreuz se pokazao kao najvažniji, sušena riba iz Norveške, rudače iz Švedske, kao i začini i svila iz crnomorskih zemalja, te danski zemljodjelni proizvodi tuda plove. Christian I osvaja Holchstein oko 1460., utjecaj Hase slabi jer bira pogreršne luke, a otkriće Amerike smanjuje dodatno značenje njihovih luka, Nizozemci jačaju, počinje otpor protiv crkvenih časnika i zemljoposjednika, u Danskoj je lobi od samo 250 obitelji imao vlast nad 4/5 seljaka i ¾ zemljišta.
U Švedskoj ustanak protiv Danske je Gustav wasa okončao jednostavno: odsjekao je glave cjelokupnome svome plemstvu, koje je bili i katoličko i pro-dansko, te tako uveo luteranizam, zaplijenio imovinu crkve, ojačao ekonomiju i postao i poglavar crkve.
U danskoj, luteranizam uvađaju poslije građanskoga vrata, tijekom 1530tih, Christian II bježi u Nizozemsku, zatim u Njemačku, upoznaje Luthera, šalje na brzinu prevedene religijske spise u Dansku kao propagandu protiva svoga ujaka Frederika I, ali bez uspjeha, usred rata Frederik umire, a Christian III, a ne II, pobjeđuje seljačku armiju i vojsku Luebecka, postaje kralj ljeta 1536. i poglavar crkve, a Christian II završava u doživotnom zatvoru.
Tako su se i Danska i Švedska obogatile na račun crkve...

[wyrm]

OK je ovo. Ali su vec sve poznate cinjenice. Nego reci mi:
sto je bilo sa onim kada su Slaveni dosli gore i sve popljackali, spalili, silovali... To mene zanima pa ono... Hvala unaprijed...
Inace je to od SaXXXo GramatiKKKusa... Ja mislim...

[Flemming]

Myten om Struense og navnet Juul & Stejle

Struense anholdes i januar 1772 og anklages for at stræbe kongen efter livet. Senere dømmes han for majestæt- fornærmelse og idømmes dødsstraf og hjul & Stejle


Der har verseret myter om at Juul & Stejle er stiftet af en hr. Juul & en hr. Stejle, men vi indrømmer gerne at sidstnævnte ikke eksisterer. Egentlig kunne Juul & Co ha’ været et passende navn, men Juul & Stejle var lige lidt frækkere, og heldigvis er det de færreste, der opfatter navnet så uhyggeligt som sin ”navnebror” i det danske enevældes straffesystem. Og det har heller aldrig været meningen. Til de der ikke er helt stive i danmarkshistorien (og dem er der mange af, har vi erfaret) skruer vi lige tiden nogle hundrede år tilbage.





Navnet Juul & Stejle er inspireret af begrebet "hjul og stejle", der under enevældet var straffelovens strengeste straf. Hele retsplejen og straffesystemet var dengang styret af den enevældige konge. Små forseelser blev straffet med udstilling til offentlig spot og spe, hvor synderen blev sat i gabestokken, så publikum kunne spytte på - eller le af vedkommende. Mindre tyverier og prostitution blev straffet ved at offeret blev pisket og jaget æreløs ud af byen. Offentlig ydmygelse indgik således som en fast bestanddel i de fleste straffe. Mord, større tyverier og landforræderi kunne koste livet, og henrettelser foregik ved offentlig hængning eller halshugning. I grove tilfælde blev det afhuggede hoved til afskrækkelse gennemboret med et sværd og sat på pæl, mens resten af kroppen blev lagt på hjul og stejle, dvs. at den radbrækkede eller parterede krop blev flettet ind i et hjul, der blev placeret på toppen af en stang.

Historiens mest berømte idømmelse af hjul og stejle gik ud over Johan Frederik Struense, der var livlæge for Christian den 7. Da kongen var sindssyg erobrede Struense med tiden mere og mere magt, og efterhånden var befalinger udstedt af Struense gyldige, som var de udstedt af kongen selv. Struense fik dog med tiden mange fjender. Dels var der en hvis misstemning omkring hans tilbøjelighed til at fornægte det danske sprog og udstede alle ordre på tysk. Desuden beskyldes Struense for at være en gudsfornægter med ryggesløse grundsætninger som det hed sig. Mest fordi han indførte en mængde hidtil ukendte adspredelser og forlystelser som overdådige fester og baller, koncerter, maskerader, optog, og væddeløb. Franske og italienske skuespil hørte til dagens orden, sågar hasardspil tillod han, og søndage og helligaftener benyttedes endog hertil.

Det hele gik dog ikke op i fest. Struense er kendt for at have gennemført mange reformer. Han afskaffede f.eks. politiets tilladelse til anvendelse af såkaldt eksamination med tamp og kat, for at aftvinge en tilståelse, og han indførte lige ret for ægte og uægte børn. Struense indførte også trykkefriheden uden krav om forfatterens eller trykkerens navn. Det viste sig dog hurtigt at være en fejl. Smædebreve og -viser blev udgivet i stort tal - mange om Struense, og den nyvundne frihed måtte indskrænkes igen.

Flere af ovennævnte ændringer vandt nok et almindeligt bifald, men den offentlige mening misbilligede i høj grad de ændringer, der efter datidens tænkemåde syntes at undergrave agtelsen for kirken og moralen. Hertil hørte, at flere overflødige helligdage som tredje Juledag og tredje påskedag blev afskaffet (Selv i dag ville en politiker vel slippe dårligt fra at begynde at nedlægge helligdage) og at Københavns porte blev åbnet såvel under gudstjenesten som om Natten. Der var mange flere forhold, der gav Struense fjender. Ikke mindst det forhold at han ikke kunne holde fingrene fra dronningen.

Rygtestrømmen og forargelsen tog til, og med de mange reformer voksede fjendtligheden og oprørstrangen mod Struense uophørligt. I starten viser det sig ved demonstrationer, men Struense mister omgivelsernes respekt da han afskediger garden og vil overføre soldaterne til andre regimenter (så er man også selv ude om det).


Fra venstre: Dronning Caroline Mathilde,
Kong Chr. VII og Struense.


I. januar 1772 indledes en sammensværgelse, der blandt andet gik ud på at beskylde Struense for at ville myrde kongen. På kupdeltagernes foranledning blev Struense arresteret og ført direkte til fængselscellerne i Kastellet, hvor han senere blev udsat for forhør mens han fortsat sad i jern og lænker. Det lykkedes ikke at føre bevis for, at Struense arbejdede med planer om mord på den danske konge, men han anklages i stedet for majestætsfornærmelse, ved at have tilranet sig kongens myndighed, og for at have handlet imod kongens ønske. Desuden anklages han yderligere for sit forhold til dronningen. Struense blev dømt til døden, og den kendsgerning at han ofte selv har talt for afskaffelse af dødsstraffen kom ham ikke til gode ved den lejlighed. Dommen lyder på hjul og stejle, og var formuleret som følgende uddrag:

"...skal den højre hånd af ham levende afhugges og dernæst hans hoved; hans krop parteres og lægges på hjul og stejle, men hovedet med hånden sættes på en stage".

Henrettelsen fandt sted den 28. april 1772 på østre Fælled udenfor København, med hele byen som publikum.

[bipolar2000]

I charish thy name my brave knight,
round unt around the word is spread,
who could it have stoppen now....

steppen wolf?

[Flemming]

Članak je o podrijetlu imena Juul i Stevne...
Potiče od kazne izvršene nad Struenseom, naprednim kancelarom, koji je namjeravao uvesti slobodu tiska, reformriati pravosuđe i dati prava seljacima. Kraljeva majka ga optužuje daje zaveo Kraljicu i da želi preuzeti prijesto. Struense uhićuju siječnja 1772...
Imepotiče zapraff od riječi «hjul og stjelne» kaj znači kotač i željezo, i to je bila najstroža kazna – razapinjanje na kotaču, do smrti. Lakše prestupe su tada kažnjavali stupom sramai pljuvanjem, manje lopovluke te prostiruciji bičevanjem i općim špalirom na prljavim ulicama Kopenhagena, a najznamenitiji jadnik koji i iskusio kotač i željezo je Struense, preteča Palmea...
Naime, kralj je zapraff bio posve lud, te je kancelar Struense doista dobio veliku moć, što se nije svidjelo njgeovoj majci. Ona postaje sumnjičava i smješta mu komplot. I svojim je ponašanjem Struense zaslužio mnoge neprijatelje. Nije bio dovoljno domoljub – umjesto danskog jezika, kojega je nipodaštavo, naređivao je da se rabi njemački.
Optužili su ga i da je neznabožac. Najviše zato što je uveo dotad neslućene forme zabave – balove, koncerte, kazalište, kaj je konsternirnalo svećenstvo. Dopuštao je i javnno klađenje, trke konja i pasa.
Prije nego su ga smijenili, uspio je ukinuti pravo policije da ispituje putem batinjanja, i uveo je prava i za djecu rođenu van braka. Pokušao je uvesti ono kaj je danas opće pravo u slobodnom svijetu – da tisak ne mora objavit ime autora ili izvora. Javnost je potcijelnila sve reforme, i izvršene i namjeravane, i Kraljevoj je majci uspjelo nabijeditii antipatičnoga Struensea da je gladan moći i prijestola.
1. siječnja je zavjera sprovedena u djelo, kancelara su uhitili i odveli na «ispitivanje» u lancima i okovima...28. travnja iste godine je pogubljen, cijeli je grad gledao kako ga, po presudi, razapinju, a presuda je glasila da mu prvo desnu ruku otkinu, a na kraju glavu, kotačom i željezom i lancima, «med Hjul og Stevne», i tak su nastala imena Juul i Stevne...

[Michael Collins]

Drago mi je da sam našao temu o Skandinaviji...

Zapravo sam sam htio pitati o Fincvima,odakle dolaze, jesu li doista srodni s Mađarima, koliko se sjećam Magor kaže da psootje dvije teroije,Turska i Finska...


Najviše me zanima srednjevjekovna Finska,je li Finska bila samo kolonija Šveđana i jesu li današnji Šveđani u Finskoj SAMO ŠVEDIZIRANI FINCI?

Ovo je druga zanimljiva tema koju ću dignuti,treću ću posebno izabrati da ne ispadne da trolam i dignuti sutra...

[menađer]

Michael Collins kaže:

Drago mi je da sam našao temu o Skandinaviji...

Zapravo sam sam htio pitati o Fincvima,odakle dolaze, jesu li doista srodni s Mađarima, koliko se sjećam Magor kaže da psootje dvije teroije,Turska i Finska...


Najviše me zanima srednjevjekovna Finska,je li Finska bila samo kolonija Šveđana i jesu li današnji Šveđani u Finskoj SAMO ŠVEDIZIRANI FINCI?

Ovo je druga zanimljiva tema koju ću dignuti,treću ću posebno izabrati da ne ispadne da trolam i dignuti sutra...

pa Finska je jedan dio povijesti (do 1918.) bila pod Rusima.

[Michael Collins]

menađer kaže:

pa Finska je jedan dio povijesti (do 1918.) bila pod Rusima.

U Finskom Ratu 1808.-1809. Rusi pobjeđuju Šveđane i okupiraju Finsku...

[lavore]

Bračni život Vikinga

" U srednjovjekovnoj Skandinaviji smatralo se da je 12 godina optimalno za djevojku da se uda. Obitelj mladoženje obično je za mladenku plaćala puno novca, svojevrsnu otkupninu. Nakon što je profitabilno oženio svoju kćer za predstavnika drugog sela, Viking je mogao zatražio podršku svojih susjeda u obrani od neprijatelja. Ponekad su djevojku davali obitelji s kojom su bili u neprijateljstvu, poput taoca. Računica je bila jednostavna: jedan od Vikinga iz drugog klana počet će suživjeti s njom, a nakon rođenja djeteta u takvom savezu bivši neprijatelji postat će rođaci - i vojno sučeljavanje će završiti.
Skandinavka bi mogla podnijeti zahtjev za razvod ako: supružnik se loše oblači i izgleda neuredno; ne zadovoljava je u krevetu; homoseksualac je. Međutim, mogao bi je prevariti s drugim ženama. To nije bio razlog za razvod i podjelu imovine.

Viking je imao pravo ne samo imati ljubavnice za sebe, već je mogao dovoditi konkubine izravno u obitelj, a ona bi živjela u istoj kući s njegovom suprugom. Neki su ratnici dovodili djevojke iz pljačkaških napada na susjedne zemlje, drugi su kupovali ropkinje na tržnicama robova, a treći su ulazili u veze sa ženama iz nižih društvenih slojeva društva. Često je jedan Viking uz službenu suprugu imao i dvije ili tri priležnice. Supruge se nisu bunile jer ljubavnice nisu imale zakonska prava i nisu ugrožavale njihov status. ..."

https://russian7.ru/post/kakie-veshh...ikh-v-skandin/