G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha (zajedničko čitanje)

[Sigmund]

La Baba yaga kaže:

No to je upravo i ono što religija čini, sa većom ili manjom uvjerljivošću...

Tako je.

La Baba yaga kaže:

To je jsano no to i nije baš neka utjeha....

Hegel kaže u Fenomenologiji: "Filozofija se mora čuvati težnje da bude utješljiva."

La Baba yaga kaže:

Malo prije si utvrdio da su stavri takve kave jesu, te da je strepnja pred smrću u najmanju ruku besmislena...

Nisam ja to tvrdio, nego sam dao jednu rečenicu kao primjer narativa kojeg je moguće iskonstruirati u svrhu utjehe ili osmišljavanja, ali sam napomenuo da to ni na koji način ne proizlazi iz logike ili metafizike kao logička nužnost.

La Baba yaga kaže:

...logički zaključili da su život i smrt jednakovrijedni.

To se ne može logički zaključiti.

La Baba yaga kaže:

No očaj je logički nužan.

...ni ovo.

La Baba yaga kaže:

Mislim strah od smrti održava život. Kad nebismo strepili nad smrću ne bismo ni život smatrali vrijednošću. Druga je stvar da u nekom ontološkom kontekstu tom konstatcijom relativiziraš ili čak negiraš vrijednost života. No onda bi te neki ovdje...ili Hegela prozvali nihilistom. da li je hegel nihilist?

Hegel nije nihilist. Istina, čisti bitak je isto što i ništa (tj. on nije ništa), ali iz toga se ne može izvesti nihilizam jer je čisti bitak postojanje u neposrednom i nedeterminiranom obliku, pa je kao takvo isprazna apstrakcija. Čak je i ta neposrednost moguća samo kao pravladavanje posredovanja. A kakvog posredovanja? Apsolutnog posredovanja koje se zove apsolutna ideja. Sad, ako znaš da je za Hegela život ideja u konkretnom obliku (a ideja je jedinstvo pojma i realnosti), onda je jasno da Hegel nije nihilist. A iz rečenog slijedi BTW i to da je nihilizam uvijek jednostran, jer zanemaruje svoje komplementarno posredovanje koje je prevladao.

La Baba yaga kaže:

Zamisli da stojis na rubu zgrade i gledas u poduzi put prema asfaltu. Od kakvog znacaja bi ti bila sad necija konstatacija..."ha pa i nije najnuznije da drhtis ...mislim "uopce nema potrebe da ti se vrti"... "pa mozda i padnes ali ne sekiraj se, nece dugo trajati"..."veli Hegel".

...samo što Hegel to ne veli, nego si si ti sam iskonstruirao taj narativ.

La Baba yaga kaže:

Tako da takve floskule i nisu bas od neke pomoci. Mislim onda je cak i krscanstvo bolje jer nudi utjehu dok logika nudi kontingenciju,

Zato Hegel i kaže da je religija za svakoga, a filozofija za ponekoga. Osim toga, logika ne nudi (samo) kontingenciju, nego (i) logičku nužnost. I još pokazuje da je sloboda istina nužnosti. Što ćeš više?

La Baba yaga kaže:

sto ce reci da je svejedno da li zivot jest ili nije. Jer eto logicki i nije najnuzniji. Samo kako onda da ipak jest ako nije najnuzniji?

E, to neće reći. Jer kao što rekoh gore, prema Hegelu, život je logički nužan kao ideja u konkretnom obliku (ako želimo imati stvarnost; ako ne želimo, onda valjda nije nužan). A isto vrijedi i za ideju dobra. Bottom line za tebe: ako netko baš želi utješljivost naći kod Hegela, mislim da ju može naći upravo na kraju logike, tamo gdje apsolutna ideja zatvara krug i postaje bitak, a ono što to omogućuje jest život (apsolutna ideja kao konkretna, dakle živa i teleologija koja se kristalizira u ideji dobra).

[Sigmund]

addx kaže:

@Sigmund, jos uvijek drzim u vidu ono sto sam napisao na prvoj stranici u postu #16

Znam, pročitao sam ali nisam imao potrebu komentirati.

[La Baba yaga]

Sigmund kaže:

Tako je.


E, to neće reći. Jer kao što rekoh gore, prema Hegelu, život je logički nužan kao ideja u konkretnom obliku (ako želimo imati stvarnost; ako ne želimo, onda valjda nije nužan). A isto vrijedi i za ideju dobra. Bottom line za tebe: ako netko baš želi utješljivost naći kod Hegela, mislim da ju može naći upravo na kraju logike, tamo gdje apsolutna ideja zatvara krug i postaje bitak, a ono što to omogućuje jest život (apsolutna ideja kao konkretna, dakle živa i teleologija koja se kristalizira u ideji dobra).

Ne mogu sad sve kvotati pa cu onda ovo najvaznije.
Ako je zivot nuzan onda je i strepnja nuzna. Strepnja je emocija koja omogucava zivot. Ona iima svoju alternativu u ravnodusnosti. No reci mi kolika bi bila vjerojatnost egzistencije kad bi bili ravnodusni prema istoj. Mislim...to bi trebalo biti ocito. Jer jedini nacin da ti nekog uvjeris da "nije najnuznije strepiti" je upravo dokinucem strepnje koju jedino moze zamijeniti indiferentnost prema zivotu ili smrti.
No dobro ili ako nekog uvjeris da ide u raj medju djevice....taj se cak i veseli smrti.
Isto tako ako je zivot logicki nuzan kao ideja onda je i strepnja logicki nizna kao dio ideje. Jerako nije, to je onda isto kao da kazes da je zivot logicki nuzan no stanica bas i nije. Valjda bi trebalo biti ocito da je sve sto odrzava i podrzava zivot prema tome logicki nuzno.

[Sigmund]

La Baba yaga kaže:

Ako je zivot nuzan onda je i strepnja nuzna. Strepnja je emocija koja omogucava zivot.

Isto tako ako je zivot logicki nuzan kao ideja onda je i strepnja logicki nizna kao dio ideje. Jerako nije, to je onda isto kao da kazes da je zivot logicki nuzan no stanica bas i nije. Valjda bi trebalo biti ocito da je sve sto odrzava i podrzava zivot prema tome logicki nuzno.

"Strepnja" se može svesti na ideju dobra, pa onda "strepiš" kad znaš da nešto nije "dobro". Ali to ne uključuje nužno emocionalni odgovor. Može se raditi i o čisto racionalnom zaključku. Međutim, ne slažem se da ako je život logički nužan, da je onda nužno sve što održava i podržava život, zato što je mnogo toga u tome "svemu" kontingentno, tj. moglo bi biti i drugačije nego što jest. Npr. srce održava život, ali se iz toga ne može zaključiti da je logički nužno. Ni pojedinačno živo biće nije logički nužno, nego je kontingentno.

[La Baba yaga]

Sigmund kaže:

"Strepnja" se može svesti na ideju dobra, pa onda "strepiš" kad znaš da nešto nije "dobro". Ali to ne uključuje nužno emocionalni odgovor. Može se raditi i o čisto racionalnom zaključku. Međutim, ne slažem se da ako je život logički nužan, da je onda nužno sve što održava i podržava život, zato što je mnogo toga u tome "svemu" kontingentno, tj. moglo bi biti i drugačije nego što jest. Npr. srce održava život, ali se iz toga ne može zaključiti da je logički nužno. Ni pojedinačno živo biće nije logički nužno, nego je kontingentno.

Kako ti mislis "racionalno strepiti" bez implikacije emocije ....kad je strah emocija ne znam ali vjerujem da postoji "logicki" odgovor. Isto tako ovdje ne govorimo o strepnji poput "hoce li mi zubni konac trajati dulje od dvije godine ili nece" nego hocu li biti ili necu.
Isto tako ako srce nije nuzno zasto onda postoji? Jbg ali sama cinjenica da postoji govori da ocito drugacije ne moze biti. Jedino ako ti sad tu o jednostanicnim organizmima.
Nego ne zelis valjda reci da je to taj hegelov doseg?
cak je i krscanstvo onda uvjerljivije. Jer kolko sam skuzio taj zivot nesto vrvi kontingencijama sto ce reci da je sve to skupa ni v rit ni mimo. Dakle umjesto da vjerujete u Boga kao prvo prihvatite da su stvari takve kakve jesu....mislim no shit Sherlock!...a onda vam evo i logickog odgovora da bi mogle biti drugacije samo sto jbg nisu. Uopce ne kuzim zasto takva sentencija nije sastavni dio intervjua na onkologiji. I normalno sve je na koncu dio ideje dobra...koja normalno nije kontingentna... pa ju takvom prihvatite kakva jest. Ni v rit ni mimo.

[addx]

Sigmund kaže:

Znam, pročitao sam ali nisam imao potrebu komentirati.

To je neka disciplina u pitanju ili?

Sigmund kaže:

Ali, stvar ne može biti indiferentna nakupina – "također" ("also") – jer mnoštvo osobina u drugom smislu ne mogu biti indiferentne jedna prema drugoj. Boja nije masa, a razlika od mase nije indiferentna prama boji: boji je esencijalno da ona nije masa. Boja se po definiciji mora aktivno oduprijeti tome da bude ista kao bilo koja druga osobina, a to znači da je sama njena određenost kao "ove" osobine implicitno odbijanje, negacija bilo koje druge osobine: jer osobine su određene samo utoliko ukoliko se razlikuju jedna od druge, i ukoliko se odnose prema drugima kao prema svojim suprotnostima.

Te "rudimentarne" osobine koje nabrajas tu gore rekao bi da su ujedinjene u "culnoj izvjesnosti" - a unutar nje se odbijaju.
Nisam primjetio, a drzim da je to vec trebalo biti obradjeno u dosadasnjim poglavljima - da li igdje spomenuto nesto tipa npr. "boja je u oku", "toplo/hladno je u dodiru/kozi", "zvuk je u uhu", "masa je u otporu misica"? Mozda sam propustio to na Hegelijanskom, a meni se to cini nekako bitnim, jer na tome se uistinu temelje te "rudimentarne" osobine koje gore spominjes. Mogli smo, recimo, umjesto ovog sto imamo imati oci koje vide toplinu ili mozda dodir koji detektira boju. Zamisli da ti je sve recimo crno bijelo i tek kad pipnes znas koje je boje ali to ne *vidis* nego drugacije znas, drugo culo? Dakle to "odbijanje" osobina proizlazi iz cinjenice da imas culo za svaku "rudimentarnu" osobinu. Imas poseban "mentalni prostor" za svako culo pa zapravo ih ne mozes "pobrkati", ne mozes vizualizirati zvuk niti "audiolizirati"() boju. Kad se to narusi pricamo o sinesteziji, no to nije bitno sad.

Ne vidim kako dolazis do toga da je recimo masa suprotna boji, to meni nije bas nesto logicno. Ako zamislim culnu izvjesnost kao krug a pojedine "rudimentarne" osobine tj. cula kao pizza sliceove kruga, razumijem da je boja ne-(sve ostale osobine) - to je negacija, ali nijedna od tih osobina nije *suprotna* boji, zapravo ako je krug mogla bi neka biti bas suprotna ali to nije to. Suprotnost moze postojati jedino u paru, ili ja ne razumijem taj pojam kako treba? Npr, koje je suprotno slovo od slova A?

[La Baba yaga]

Sigmund kaže:

Hegel nije nihilist. Istina, čisti bitak je isto što i ništa (tj. on nije ništa), ali iz toga se ne može izvesti nihilizam jer je čisti bitak postojanje u neposrednom i nedeterminiranom obliku, pa je kao takvo isprazna apstrakcija. Čak je i ta neposrednost moguća samo kao pravladavanje posredovanja. A kakvog posredovanja? Apsolutnog posredovanja koje se zove apsolutna ideja. Sad, ako znaš da je za Hegela život ideja u konkretnom obliku (a ideja je jedinstvo pojma i realnosti), onda je jasno da Hegel nije nihilist. A iz rečenog slijedi BTW i to da je nihilizam uvijek jednostran, jer zanemaruje svoje komplementarno posredovanje koje je prevladao.
.

Ako prema Hegelu strepnja nije nužna već ju treba transcendirati...a to se očito može jedino ravnodušnošću prema životu/smrti....jer očito ne možeš biti ravnodušan prema smrti a istovremeno prema životu ne,...... onda to meni vuće na nihilizam. Možda zato jer i jest nihilizam Mislim nemam ja ništa protiv toga da se razumijemo. Problem je jedino što se pokušava podmetnuti apsolutna ideja u pozadini bitka. U tome svemu je nekakva sličnost s budizmom samo što oni tu apsolutnu ideju nazivaju mayom.

[Jednostavko]

addx kaže:

da li igdje spomenuto nesto tipa npr. "boja je u oku", "toplo/hladno je u dodiru/kozi", "zvuk je u uhu", "masa je u otporu misica"?

Kako to misliš "boja je u oku"? Ako vidimo zelenu travu, onda je trava zelena. Oko nam samo omogućava da vidimo kakve je boje. To vrijedi i za toplinu, zvuk, masu i sve ostale osobine. Osjetila nam pomažu da spoznamo kakve su stvari oko nas.

[addx]

Jednostavko kaže:

Kako to misliš "boja je u oku"? Ako vidimo zelenu travu, onda je trava zelena. Oko nam samo omogućava da vidimo kakve je boje. To vrijedi i za toplinu, zvuk, masu i sve ostale osobine. Osjetila nam pomažu da spoznamo kakve su stvari oko nas.

Pa mislim da u oku imas mehanizme koji "hvataju boju". One cunjice ili koji vec k... Mozes imati i nedostatak neke vrste cunjica - daltonizam. Ok, to sto je netko daltonist i ne razlikuje, sta ja znam, zelenu od plave ne znaci da su predmeti koje taj daltonist gleda pomutili svoje svojstvo boje. Svojstvo boje proizlazi iz kvantnih svojstava tvari koje cine predmet (osim toga i svjetla koje ga obasjava ako ne svijetli samo od sebe), a koja su ista neovisno o tome da li predmet promatra daltonist ili zdravook covjek ili cak zmiri.
Ciljam na to da kad bi svi ljudi oduvijek bili daltonisti, mi ljudi ne bi ni poznavali dvije boje plavu i zelenu nego bi imali jedan pojam za te dvije boje, ne bi ih razlikovali. Ili recimo neke valne duljine niti ne vidimo a mozda su mogle biti neke jos boje. Recimo da vidimo jos spektra tamo ultraljubicastog: zasto "ultraljubicasta" ne bi bila neka posebna boja koja vise nije ni nalik ljubicastoj niti ijednoj drugoj nego ju nazovemo onda recimo šućmurasta? Za to bi mozda trebali jos neku vrstu cunjica u oku. Dakle, osim u predmetu, boja je (ili nije) u oku. :klap: Da smo svi oduvijek slijepi na boje, da vidimo samo luminoznost, crno-bijelo, onda trava ne bi bila zelena tj. ne bi znao reci da je zelena, ne bi imao taj pojam.

[Sigmund]

La Baba yaga kaže:

Kako ti mislis "racionalno strepiti" bez implikacije emocije ....kad je strah emocija ne znam ali vjerujem da postoji "logicki" odgovor.

Rekao si: "Ako je zivot nuzan onda je i strepnja nuzna. Strepnja je emocija koja omogucava zivot." Dakako, ja ne mislim da je moguće racionalno strepiti, nego mislim da se uz pomoć ideje dobra može racionalno govoriti o nužnosti i o vrijednosti života i o vrijednostima uopće, a bez uvođenja emocija, pa tako ni strepnje. Ali, naravno, podrazumijeva se da mislim kako je to moguće (pa čak i poželjno) u okviru jednog filozofskog diskursa, to jest s aspekta metafizike ili ontologije, a ne da pak mislim (kao što ne mislim) da čovjek može (ili da treba) živjeti svoj život bez emocija, ili da se egistencijalni problemi i tjeskobe mogu riješiti isključivo logički (jer ne mislim da se mogu). Zato sam u onom postu eksplicitno razdvojio metafizički i egzistencijalistički aspekt koncepta "život". Za Hegela je život jednostavno logička kategorija koja označava ideju u konkretnom obliku. Za Sartrea je život "pukotina u bitku" i težak problem koji izaziva mučninu, itd. To su različite koncepcije, ali one nisu međusobno isključive, nego samo govore o životu s različitog aspekta.

La Baba yaga kaže:

Isto tako ako srce nije nuzno zasto onda postoji? Jbg ali sama cinjenica da postoji govori da ocito drugacije ne moze biti.

Može biti drugačije. Možeš izvaditi srce i staviti drugo ili umjetno srce. Ili možeš čovjeka bez srca spojiti na aparat srce-pluća, odnosno na aparat za izvantjelesnu oksigenaciju. Onda, postoje živa bića koja uopće nemaju srce. Dakle, srce nije nužno za život. Srce je potrebno čovjeku da mu pumpa krv po tijelu. Zato se razvilo i to mu je funkcija. Ako tu funkciju može obavljati nešto drugo ili ako čak ni ta funkcija nije nužna za život, onda ni srce nije nužno. Pogotovo se iz svega ovoga ne može izvesti neka hipotetska logička nužnost srca, itd. Srce je daleko, daleko posebniji pojam od metafizičkih pojmova koji su daleko, daleko općenitiji. To je blisko onoj logičkoj grešci "prelaska u drugi rod" ili kako li se već zove.

La Baba yaga kaže:

Jer kolko sam skuzio taj zivot nesto vrvi kontingencijama sto ce reci da je sve to skupa ni v rit ni mimo. Dakle umjesto da vjerujete u Boga kao prvo prihvatite da su stvari takve kakve jesu....mislim no shit Sherlock!...a onda vam evo i logickog odgovora da bi mogle biti drugacije samo sto jbg nisu. Uopce ne kuzim zasto takva sentencija nije sastavni dio intervjua na onkologiji. I normalno sve je na koncu dio ideje dobra...koja normalno nije kontingentna... pa ju takvom prihvatite kakva jest. Ni v rit ni mimo.

Ne razumijem ovaj odlomak. Ako možeš racionalno formulirati misao, možemo raspravljati dalje, ako ne, onda ništa.

La Baba yaga kaže:

... onda to meni vuće na nihilizam. Možda zato jer i jest nihilizam Mislim nemam ja ništa protiv toga da se razumijemo. Problem je jedino što se pokušava podmetnuti apsolutna ideja u pozadini bitka. U tome svemu je nekakva sličnost s budizmom samo što oni tu apsolutnu ideju nazivaju mayom.

Ima sličnosti s budizmom ali ne na taj način. Nihilizam nije, to sam već pokušao objasniti. A apsolutna ideja ne da je u pozadini bitka, nego jest bitak. Razlika je samo u količini posredovanja - bitak je apsolutno neposredan, a apsolutna ideja je apsolutno posrdovanje.

[Sigmund]

addx kaže:

To je neka disciplina u pitanju ili?

Ne, nego jednostavno nisam imao ništa za reći.

addx kaže:

Te "rudimentarne" osobine koje nabrajas tu gore rekao bi da su ujedinjene u "culnoj izvjesnosti" - a unutar nje se odbijaju.
Nisam primjetio, a drzim da je to vec trebalo biti obradjeno u dosadasnjim poglavljima - da li igdje spomenuto nesto tipa npr. "boja je u oku", "toplo/hladno je u dodiru/kozi", "zvuk je u uhu", "masa je u otporu misica"? Mozda sam propustio to na Hegelijanskom, a meni se to cini nekako bitnim, jer na tome se uistinu temelje te "rudimentarne" osobine koje gore spominjes.

Iskustvo zahtijeva svijest. Mora postojati opažanje, tj. mora biti
događanja "za" nekoga tko to prepoznaje. Kako bi bilo iskustva, mora biti
opažanja. To jest bitno, ali to je truizam.

addx kaže:

Ne vidim kako dolazis do toga da je recimo masa suprotna boji, to meni nije bas nesto logicno.
... Npr, koje je suprotno slovo od slova A?

Nisam ni rekao da je masa suprotna boji. Krivo si to shvatio. Nego je negacija boje. Opažanje uključuje negaciju utoliko što prisutno "ovo" mora biti određeno (determinirano), a to može biti samo ako je "odrezano" od drugih "ovih" i "onih". Ne samo to, nego mora biti odrezano i od mene, tako da može biti predamnom, tj. "za" mene. Negativnost između ostalog znači da bez pokaznih izraza kao "ovo", "sada" i "ja", ne možeš imati iskustvo opažanja. To je komentar u vezi onog prvog poglavlja "Osjetilna izvjesnost". Nema slova koje je suprotno slovu A, ali je svako drugo slovo negacija slova A. Svako drugo slovo nije A, ili je, što je isto, ne-A.

[Sigmund]

addx kaže:

Da smo svi oduvijek slijepi na boje, da vidimo samo luminoznost, crno-bijelo, onda trava ne bi bila zelena tj. ne bi znao reci da je zelena, ne bi imao taj pojam.

Da, ali trava jest zelena. A kad bi baba imala ćunu, zvali bi ju deda
A kad budemo mrtvi, onda ne budemo imali nikakav pojam, a ne samo pojam zelenog.

[addx]

Sigmund kaže:

Nisam ni rekao da je masa suprotna boji. Krivo si to shvatio. Nego je negacija boje. Opažanje uključuje negaciju utoliko što prisutno "ovo" mora biti određeno (determinirano), a to može biti samo ako je "odrezano" od drugih "ovih" i "onih". Ne samo to, nego mora biti odrezano i od mene, tako da može biti predamnom, tj. "za" mene. Negativnost između ostalog znači da bez pokaznih izraza kao "ovo", "sada" i "ja", ne možeš imati iskustvo opažanja. To je komentar u vezi onog prvog poglavlja "Osjetilna izvjesnost". Nema slova koje je suprotno slovu A, ali je svako drugo slovo negacija slova A. Svako drugo slovo nije A, ili je, što je isto, ne-A.

Ok ako sam krivo shvatio ali sta onda trebam shvatiti kada pise "osobine su određene samo utoliko ukoliko se razlikuju jedna od druge,i ukoliko se odnose prema drugima kao prema svojim suprotnostima."?

Sta znaci da se recimo boja i masa odnose kao suprotnosti? Po meni, u slucaju dvije suprotnosti negacija jedne je jednaka drugoj suprotnosti. To pravilo ne vrijedi za masu i boju. Sta je to onda bitno u odredbi suprotnosti pa da se boja i masa odnose kao suprotnosti?

[addx]

Sigmund kaže:

Da, ali trava jest zelena. A kad bi baba imala ćunu, zvali bi ju deda
A kad budemo mrtvi, onda ne budemo imali nikakav pojam, a ne samo pojam zelenog.

Jel to pise u fenomenologiji duha ili si to sam smislio?

[Sigmund]

addx kaže:

Sta znaci da se recimo boja i masa odnose kao suprotnosti? Po meni, u slucaju dvije suprotnosti negacija jedne je jednaka drugoj suprotnosti. To pravilo ne vrijedi za masu i boju. Sta je to onda bitno u odredbi suprotnosti pa da se boja i masa odnose kao suprotnosti?

Ja ne znam koja je originalna njemačka riječ ovdje, i mogu to istražiti ako inzistiraš, ali čak i da je Hegel nedvosmisleno upotrijebio riječ "suprotnost" to ne bi bilo čudno jer je često upotrebljavao neke termine u različitim značenjima. Kako god, iz konteksta je potpuno jasno da se ovdje ne radi o binarnim opozicijama, a to je značenje suprotnosti na koje ti misliš. Boja i masa, očito, nisu binarne opozicije kao što su to crno i bijelo, dobro i zlo itd. Za binarne opozicije je bitno to da je svaki član opozicije dijelom definiran (točnije, konstituiran) drugim članom. Boja očito nije ni na koji način definirana masom ili obrnuto. Ali je ipak negacija iste. Slična konfuzija kod Hegela ponekad postoji i u vezi s terminom "kontradikcija", ali, opet, riječi se razjašnavaju kontekstom u kojem su upotrijebljene.

addx kaže:

Jel to pise u fenomenologiji duha ili si to sam smislio?

Sve piše, samo treba znat čitat između redova.

[addx]

Sigmund kaže:

Ja ne znam koja je originalna njemačka riječ ovdje, i mogu to istražiti ako inzistiraš, ali čak i da je Hegel nedvosmisleno upotrijebio riječ "suprotnost" to ne bi bilo čudno jer je često upotrebljavao neke termine u različitim značenjima. Kako god, iz konteksta je potpuno jasno da se ovdje ne radi o binarnim opozicijama, a to je značenje suprotnosti na koje ti misliš. Boja i masa, očito, nisu binarne opozicije kao što su to crno i bijelo, dobro i zlo itd. Za binarne opozicije je bitno to da je svaki član opozicije dijelom definiran (točnije, konstituiran) drugim članom. Boja očito nije ni na koji način definirana masom ili obrnuto. Ali je ipak negacija iste. Slična konfuzija kod Hegela ponekad postoji i u vezi s terminom "kontradikcija", ali, opet, riječi se razjašnavaju kontekstom u kojem su upotrijebljene.

OK, znaci ignore

Sve piše, samo treba znat čitat između redova.

To o cem sam gore pricao sam na razne nacine iznosio mnogo puta dosada, mislim da sam jednom pricao o crvu koji zna samo hrana i ne-hrana i slicno. Poanta iza toga jest da postoji vise nacina na koji bi zivot teoretski mogao postojat, osjetiti i konceptualizirati i percipirati stvarnost oko sebe znaci: razlicita cula, razlicito organizirana itd. Kako ti to kazes, to je kontingentno?
Dakle, nacin na koji percipiramo stvarnost ovisi o nasoj fizickoj formi/stvarnosti. Ono sto culima dozivljavamo je posljedica toga sto jedan komad stvarnosti (nase tijelo - tj. cula) detektira neki materijalan trag drugog komada stvarnosti (npr boju nekog predmeta). Stvarnost/thingness neke stvari tako obavezno sadrzi i nasu stvarnost u sebi (cunjice, cekice i nakovnje i druge senzore), tu se negdje valjda krije ta moja "ideja" o stvari-po-sebi. Kad oduzmemo cula iz price, kad oduzmemo sebe (cula tj. osobine koje produciraju cula) iz stvari, sta ostane? Ostane nesto, ali je neizrecivo ili valjda kako ti kazes nedeterminirano (nama tj. osobinama koje produciraju nasa cula), valjda je to bitak ili sta vec?
Uglavnom moram to rijesiti, jer mi smeta u daljnjem razumijevanju toga sto citam.

[Jednostavko]

addx kaže:

Dakle, nacin na koji percipiramo stvarnost ovisi o nasoj fizickoj formi/stvarnosti.

S jedne strane, možemo opravdano pretpostaviti da bića na višem stupnju evolucije imaju istinitiju percepciju stvarnosti. S druge strane, čovjek nije biće koje samo percipira stvarnost nego i misli, pa na taj način može spoznati logičku strukturu stvarnosti, čime povratno potvrđuje istinitost svoje percepcije.

[Sigmund]

addx kaže:

To o cem sam gore pricao sam na razne nacine iznosio mnogo puta dosada, mislim da sam jednom pricao o crvu koji zna samo hrana i ne-hrana i slicno. Poanta iza toga jest da postoji vise nacina na koji bi zivot teoretski mogao postojat, osjetiti i konceptualizirati i percipirati stvarnost oko sebe znaci: razlicita cula, razlicito organizirana itd. Kako ti to kazes, to je kontingentno?

Da naravno, pa to se vidi i u toj beskrajnoj raznolikosti života (biodiversity), koja sve brže nestaje i kopni, i mislim da će to u značajnoj mjeri promijeniti percepciju života u ne tako dalekoj budućnosti. Da li na bolje ili na gore, ne znam. Slično kao što na percepciju života utječe i neizvjesnost sadržana u pitanju "jesmo li sami u svemiru?"

addx kaže:

Dakle, nacin na koji percipiramo stvarnost ovisi o nasoj fizickoj formi/stvarnosti. Ono sto culima dozivljavamo je posljedica toga sto jedan komad stvarnosti (nase tijelo - tj. cula) detektira neki materijalan trag drugog komada stvarnosti (npr boju nekog predmeta). Stvarnost/thingness neke stvari tako obavezno sadrzi i nasu stvarnost u sebi (cunjice, cekice i nakovnje i druge senzore), tu se negdje valjda krije ta moja "ideja" o stvari-po-sebi. Kad oduzmemo cula iz price, kad oduzmemo sebe (cula tj. osobine koje produciraju cula) iz stvari, sta ostane? Ostane nesto, ali je neizrecivo ili valjda kako ti kazes nedeterminirano (nama tj. osobinama koje produciraju nasa cula), valjda je to bitak ili sta vec?
Uglavnom moram to rijesiti, jer mi smeta u daljnjem razumijevanju toga sto citam.

To što ti smeta i što moraš riješiti, to je ono što Hegel naziva potrebom prevladavanja "opozicije svijesti". To je u biti prevladavanje opozicije subjekt/objekt. Apsolutno znanje u biti i nije ništa drugo nego stanje u kojem je prevladana ta opozicija. A ono prvo, da "stvarnost ovisi o našoj fizičkoj formi/stvarnosti" to je malo nespretna formulacija činjenice da svijet objekata ovisi o percepciji subjekta. Jer su subjekt i objekt prave binarne opozicije u smislu da jedan konstituira drugog; drugog nema bez prvog. Ali, ironija tvog zahtjeva sastoji se u tome što se to razrješava tek na kraju, a ne na početku. Što je u neku ruku i logično. Bitak nije ništa. Bitak je neposredna apstrakcija. Ono što je bitno je ideja, jer je to način na koji funkcionira duh, dakle "mi". Posredovanje. To znači dovođenje u vezu svega sa svim, a što ovisi o nekoj vanjskoj perspektivi, o "eksternoj refleksiji". Ali i to je tek pola puta.

[La Baba yaga]

Sigmund kaže:

Dakako, ja ne mislim da je moguće racionalno strepiti

A šta ti ja znam "[I]Strepnja" se može svesti na ideju dobra, pa onda "strepiš" kad znaš da nešto nije "dobro". Ali to ne uključuje nužno emocionalni odgovor. Može se raditi i o čisto racionalnom zaključku[/I]" ... mislim strepnja je moguće i "racionalni zaključak" po tebi pa je to onda neka "racionalna strepnja"....mislim nije da ti stavljam rijeći u usta....

nego mislim da se uz pomoć ideje dobra može racionalno govoriti o nužnosti i o vrijednosti života i o vrijednostima uopće, a bez uvođenja emocija

,
ti možeš govoriti o nužnosti i vrijednosti života ovako spekulativno "uz pomoć ideje dobra" kako ti se svidi, a i bez nje...ovisno o gledištu jel... samo kako uspjevaš dati sud o dobru ili zlu apstrahirajući emocije....s obzirom da su iste nekakav mjerni instrument, ne isključiv ali relevantan za sud...e to ne kužim. Ili si dočaraj to ovako....kako bi jedan inteligentan psihopat gledao na tu "ideju dobra" i vrijednost života?

ili da se egistencijalni problemi i tjeskobe mogu riješiti isključivo logički (jer ne mislim da se mogu).

Ha pa s obzirom da je "činjenica da očaj nije logički nužan" pa se "može zaobići ili transcendirati kao neka kontingentnost" onda je to poprilično isključivo logično rješenje s obzirom da "mislim da se uz pomoć ideje dobra može racionalno govoriti o nužnosti i o vrijednosti života i o vrijednostima uopće, a bez uvođenja emocija, pa tako ni strepnje".

Za Sartrea je život "pukotina u bitku" i težak problem koji izaziva mučninu, itd. To su različite koncepcije, ali one nisu međusobno isključive, nego samo govore o životu s različitog aspekta.

Znači Hegel je i s obzirom na gledište, egzistencijalist.

Može biti drugačije. Možeš izvaditi srce i staviti drugo ili umjetno srce.

Umjetno srce nije prirodna tvorevina a ti tvrdiš da je priroda objektivacija apsolutne ideje. Isto tako čovjek se ne rađa s umjetnim srcem, niti će ga prenijeti na svoje potomke, a velika je vjerojatnost da članovi kirurškog tima imaju zdrava srca koje je nužno da bi pacijentu presadili umjetno. mislim da možemo reći "operacija uspyela pacijent preživio" jel.

Ili možeš čovjeka bez srca spojiti na aparat srce-pluća, odnosno na aparat za izvantjelesnu oksigenaciju.

Uf ovaj se ne može ni reproducirati. Mislim jedna od odlika života je i reprodukcija. Da se održava i to. Kad bolje razmislim taj ne može ni disati a o hemodinamici da i ne govorim.

Onda, postoje živa bića koja uopće nemaju srce.

A jesmo se dogovorili da nećemo o E. coli.

ili ako čak ni ta funkcija nije nužna za život, onda ni srce nije nužno

. Kad kažem život mislim na ljudski ....normalno svjestan sam da cikla nema srce.

Pogotovo se iz svega ovoga ne može izvesti neka hipotetska logička nužnost srca, itd.

Ako srce nije nužno...mislim da ovako prefolmur..mislim preformuliram pitanje...što u svoj toj kaši zapravo onda nije kontingentno? gravitacija.

Ne razumijem ovaj odlomak. Ako možeš racionalno formulirati misao, možemo raspravljati dalje, ako ne, onda ništa.

Želim ti reći da je očito Bog zamijenjen Logikom. A ovo sa onkologijom nije tipfeler.

[Loui]

Hoćemo li doznati kada umremo što je svemir i život i tko smo mi, jel moguć perpetum mobile, kako su izgradili piramide, ima li vanzemaljaca, putovanje kroz vrijeme itd teslina istraživanja, free energy, po ateistima nećemo ništa, e sad ako ima nešto poslije moža ni tad nećemo doznati ali ćemo nastaviti živjeti nekak