Zaštita na radu

[bumbe]

dostaje kaže:

Ima li tko iskustva sa sklapanjem ugovora s dr. medicine rada? Trebao bih sklopiti paušalni ugovor na godinu dana koji bi podrazumijevao "poslove medicine rada".
E sad, moji smatraju da se za npr. PUR liječničke može tražiti na natječaju bilo koja medicina rada da to odradi, no zar nije da se dr. medicine rada kada se odabere, moraju se pregledi raditi s njime tj. da se ne može imati odabranog jednog dr. a slati radnike drugom jer je jeftiniji ili se to može? Ako može, koja je bit izabiranja dr. medicine rada?

Također što se sve ugovara pod "poslove medicine rada"?

Kada izabereš (sklopiš ugovor) dr.spec.med. rada, onda s njim radiš sve što ti treba. Pregledi, odbor ZNR, savjetovanje ... Zašto bi imao 2 dr.spec.med. rada?!

[dostaje]

bumbe kaže:

Kada izabereš (sklopiš ugovor) dr.spec.med. rada, onda s njim radiš sve što ti treba. Pregledi, odbor ZNR, savjetovanje ... Zašto bi imao 2 dr.spec.med. rada?!

ma ne bih ja imao dva dr. med. rada no moj poslodavac misli da sve mora ići preko natječaja, pa tako ako se dogodi potreba za većim obujmom usluga (npr. nitko tko radi s računalima nema pregled vida) onda želi to dati na natječaj a ne drito platiti sadašnjem dr. med. rada. Dakle na taj način bi se moglo dogoditi da imamo 2 spec. med. rada: jedan kod kojeg smo prijavljeni i drugi kod kojeg izvršavamo usluge jer je jeftiniji. Naravno, dolazi u obzir mijenjanje dr. med. rada ali to bi značilo da malte ne svaki put kad neki drugi nudi jeftiniju uslugu, mi idemo mijenjati dr-a...

[bumbe]

dostaje kaže:

ma ne bih ja imao dva dr. med. rada no moj poslodavac misli da sve mora ići preko natječaja, pa tako ako se dogodi potreba za većim obujmom usluga (npr. nitko tko radi s računalima nema pregled vida) onda želi to dati na natječaj a ne drito platiti sadašnjem dr. med. rada. Dakle na taj način bi se moglo dogoditi da imamo 2 spec. med. rada: jedan kod kojeg smo prijavljeni i drugi kod kojeg izvršavamo usluge jer je jeftiniji. Naravno, dolazi u obzir mijenjanje dr. med. rada ali to bi značilo da malte ne svaki put kad neki drugi nudi jeftiniju uslugu, mi idemo mijenjati dr-a...

Shvaćam, ali mislim da ne možeš imati 2 odabrana dr.spec.med. rada. Ako želiš zamijeniti trenutnog, onda moraš opet ispuniti onaj Obrazac i navesti da je promjena.

[danijel363]

dostaje kaže:

ma ne bih ja imao dva dr. med. rada no moj poslodavac misli da sve mora ići preko natječaja, pa tako ako se dogodi potreba za većim obujmom usluga (npr. nitko tko radi s računalima nema pregled vida) onda želi to dati na natječaj a ne drito platiti sadašnjem dr. med. rada. Dakle na taj način bi se moglo dogoditi da imamo 2 spec. med. rada: jedan kod kojeg smo prijavljeni i drugi kod kojeg izvršavamo usluge jer je jeftiniji. Naravno, dolazi u obzir mijenjanje dr. med. rada ali to bi značilo da malte ne svaki put kad neki drugi nudi jeftiniju uslugu, mi idemo mijenjati dr-a...

Cijene usluga medicine radu su propisane odlukom (http://www.propisi.hr/print.php?id=10805) i one su kod svih medicina rada jednake. Isto tako za prethodne liječničke preglede obavljene prije sklapanja ugovora s radnikom traži se refundacija troškova , a za periodičke preglede obavljene u za to predviđenom roku medicina rada račune izravno dostavlja hzzo. Naravno za to morate imati ugovor sa medicinom rada.

[dostaje]

danijel363 kaže:

Cijene usluga medicine radu su propisane odlukom (http://www.propisi.hr/print.php?id=10805) i one su kod svih medicina rada jednake. Isto tako za prethodne liječničke preglede obavljene prije sklapanja ugovora s radnikom traži se refundacija troškova , a za periodičke preglede obavljene u za to predviđenom roku medicina rada račune izravno dostavlja hzzo. Naravno za to morate imati ugovor sa medicinom rada.

hvala na info, ali to su najniže propisane cijene, dakle doktori samo ne smiju ići ispod njih no iznad mogu i u tome je razlika u cijenama. Također sudjelovanje u odboru nije medicinska usluga i prema tome nije propisana cjenovnikom a upravo mene ona najviše zeza: moj poslodavac ne može dati više od 150kn za sudjelovanje u odboru a dr. med. rada traže najmanje 400kn po odboru. Zato tražim način kako da "utopim" sudjelovanje u odboru u paušalni godišnji ugovor

glede pregleda, poslodavac je imao odabranog dr. med. rada no jednostavno nije slao radnike na pregled. Dakle to bi bilo periodički pregledi ali koji nisu slani u rokovima - dali se i na to može dobiti refundacija?

[danijel363]

dostaje kaže:

hvala na info, ali to su najniže propisane cijene, dakle doktori samo ne smiju ići ispod njih no iznad mogu i u tome je razlika u cijenama. Također sudjelovanje u odboru nije medicinska usluga i prema tome nije propisana cjenovnikom a upravo mene ona najviše zeza: moj poslodavac ne može dati više od 150kn za sudjelovanje u odboru a dr. med. rada traže najmanje 400kn po odboru. Zato tražim način kako da "utopim" sudjelovanje u odboru u paušalni godišnji ugovor

glede pregleda, poslodavac je imao odabranog dr. med. rada no jednostavno nije slao radnike na pregled. Dakle to bi bilo periodički pregledi ali koji nisu slani u rokovima - dali se i na to može dobiti refundacija?

To su cijene medicina rada koje imaju ugovor sa hzzo, a koje nemaju ugovor s hzzo mogu imati cijene kakve žele. Samo hzzo ne refundira troškove tih pregleda ako medicina rada nema ugovor s hzzo. To su periodički pregledi ali na njih nema pravo refundacije jer nisu odrađeni u predviđenom roku. Ne znam što Vam znači "paušal" jer ugovor se medicinom rada se ne plaća ništa. A neki na odbor dolaze besplatno a neke se mora plaćati ovisno o dogovoru.

[dostaje]

danijel363 kaže:

To su cijene medicina rada koje imaju ugovor sa hzzo, a koje nemaju ugovor s hzzo mogu imati cijene kakve žele. Samo hzzo ne refundira troškove tih pregleda ako medicina rada nema ugovor s hzzo. To su periodički pregledi ali na njih nema pravo refundacije jer nisu odrađeni u predviđenom roku.

hvala na informacijama!

danijel363 kaže:

Ne znam što Vam znači "paušal" jer ugovor se medicinom rada se ne plaća ništa. A neki na odbor dolaze besplatno a neke se mora plaćati ovisno o dogovoru.

paušal mi je spomenula sama doktorica, to je da se ugovori s dr. med. rada neki godišnji iznos koji pokriva sve usluge koje dr. med. rada nudi. Recimo, iz mog iskustva, svi dr. med. traže pare za sudjelovanje na odboru. U paušalni ugovor bi onda ušlo npr. usluge sudjelovanja na odboru, usluge savjetovanja i sl (tu bih molio vaš prijedlog jer kao što rekoh, ne znam što se sve dodatno plaća, dakle što ne pokriva HZZO), pa bi tako ispalo da se plati godišnje npr. 10.000kn ali onda se ne mora zasebno plaćati sudjelovanje na odboru, sudjelovanje u izradi procjene rizika (da li to treba uopće?) i sl.

[bumbe]

danijel363 kaže:

To su cijene medicina rada koje imaju ugovor sa hzzo, a koje nemaju ugovor s hzzo mogu imati cijene kakve žele. Samo hzzo ne refundira troškove tih pregleda ako medicina rada nema ugovor s hzzo. To su periodički pregledi ali na njih nema pravo refundacije jer nisu odrađeni u predviđenom roku. Ne znam što Vam znači "paušal" jer ugovor se medicinom rada se ne plaća ništa. A neki na odbor dolaze besplatno a neke se mora plaćati ovisno o dogovoru.

Tako je .

[Yvone]

Dodo3 kaže:

(...) ako ona po njegovoj procjeni ne odgovora stvarnim opasnostima (rijeđi slučaj)

Rijeđi slučaj = ako je inspektor naumio kazniti te, kaznit će te.

Što točno znači prekršajna odredba u slučaju ako procjena rizika ne odgovara rizicima na mjestu rada i u vezi s radom, odnosno postojećim rizicima na radu i u vezi s radom? Ako je rizik za pojedinu opasnost, štetnost ili napor procijenjen kao npr. mali, a inspektorova procjena je da je veliki? (Ovaj slučaj sam susreo u praksi, inspektor inzistira da rizici preko matrice većinom budu srednji ili veliki ako se radi o PPUR-u i to mu stvara veliki problem, dok dvoje njegovih kolega nisu imali apsolutno nikakav problem prilikom nadzora nakon teške ozljede, a predočena je ista procjena rizika s kojom prvi inspektor ima problema.)

Ili ako rizik uopće nije procijenjen za određenu opasnost, štetnost ili napor? Ovo već mogu shvatiti, ako rizik za određenu opasnost, štetnost ili napor nije procijenjen, a uzrok je ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Mislim, govorimo o procjeni. Dakle, koliko god ti parametara prikupio, ona i dalje ostaje subjektivna. Po čemu je nečija subjektivna procjena relevantnija ili, očito, objektivnija?!

[Dodo3]

Yvone kaže:

Rijeđi slučaj = ako je inspektor naumio kazniti te, kaznit će te.

Što točno znači prekršajna odredba u slučaju ako procjena rizika ne odgovara rizicima na mjestu rada i u vezi s radom, odnosno postojećim rizicima na radu i u vezi s radom? Ako je rizik za pojedinu opasnost, štetnost ili napor procijenjen kao npr. mali, a inspektorova procjena je da je veliki? (Ovaj slučaj sam susreo u praksi, inspektor inzistira da rizici preko matrice većinom budu srednji ili veliki ako se radi o PPUR-u i to mu stvara veliki problem, dok dvoje njegovih kolega nisu imali apsolutno nikakav problem prilikom nadzora nakon teške ozljede, a predočena je ista procjena rizika s kojom prvi inspektor ima problema.)

Ili ako rizik uopće nije procijenjen za određenu opasnost, štetnost ili napor? Ovo već mogu shvatiti, ako rizik za određenu opasnost, štetnost ili napor nije procijenjen, a uzrok je ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Mislim, govorimo o procjeni. Dakle, koliko god ti parametara prikupio, ona i dalje ostaje subjektivna. Po čemu je nečija subjektivna procjena relevantnija ili, očito, objektivnija?!

Zato velim "rjeđi slučaj" svaki od njih kad dođe bude nekaj prigovorio, jer oni shvaćaju na taj način svoj posao, tipa: trebali bi biti malo detaljniji opisi radnih mjesta, trebalo bi to malo drugačije poslagati, trebao bi biti tu malo veći rizik, trebali bi i to dodati, ali nitko radi toga, barem u mom slučaju, se nije odvažio pisati kaznu. Jako su oni svjesni da jedno je plašiti nekog u nadzoru i kasnije taj stav braniti na sudu ako dođe to toga, pogotovo ako je subjektivnost u pitanju. Zato se oni drži onih par stvari koje sam prije nešto navodio u postu gdje mogu biti po zakonu nedvosmisleno u pravu

[hazmat]

pitanje za sve one koji rade u ovlaštenim firmama za provođenje znr i zop... izdajete li pozitivne zapisnike o pregledu i ispitivanju radne opreme kada se npr. radi o kuhinjskim strojevima, salamoreznicama koje nemaju sigurnosnu sklopku s relejom I O? koliko vidim po netu, npr. ako kupujem novu mješalicu za beton, sve imaju takve sklopke, a ako kupujem novu salamoreznicu imaju običnu grebenastu sklopku?

[dostaje]

Ima li tko primjer ankete za radnike za izradu procjene rizika?

[Dodo3]

hazmat kaže:

pitanje za sve one koji rade u ovlaštenim firmama za provođenje znr i zop... izdajete li pozitivne zapisnike o pregledu i ispitivanju radne opreme kada se npr. radi o kuhinjskim strojevima, salamoreznicama koje nemaju sigurnosnu sklopku s relejom I O? koliko vidim po netu, npr. ako kupujem novu mješalicu za beton, sve imaju takve sklopke, a ako kupujem novu salamoreznicu imaju običnu grebenastu sklopku?

Nikako bez toga ne bi smio biti pozitivan zapisnik, a što je i propisano u Pravilniku o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17), Prilog I, točka 2.2.

[hazmat]

Dodo3 kaže:

Nikako bez toga ne bi smio biti pozitivan zapisnik, a što je i propisano u Pravilniku o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17), Prilog I, točka 2.2.

znači baš svaki stroj, po ovome, mora imati ugrađenu tu sigurnosnu sklopku? slažem se za salamoreznicu, to je jako opasan uređaj, tu nema igre ni zezancije. a šta je npr. sa mlincem za kavu?

kakva su vaša iskustva sa terena, čudno mi je jako - pošto ti strojevi (ugostiteljski), dolaze iz španjolske, italije, njemačke, a već sami po sebi nemaju ugrađenu tu sklopku već je treba izvesti naknadno? puno je prastarih uređaja od preko 20 godina, ali čini mi se da ni novi nemaju to? (dok recimo strojevi i uređaji u građevinarstvu imaju, pritom misleći opet na nove)

[bumbe]

hazmat kaže:

znači baš svaki stroj, po ovome, mora imati ugrađenu tu sigurnosnu sklopku? slažem se za salamoreznicu, to je jako opasan uređaj, tu nema igre ni zezancije. a šta je npr. sa mlincem za kavu?

Mlinac za kavu ne treba ispitivati. Uređaj za zaštitu od tzv. "povratnog napona" prvenstveno trebaju imati strojevi koji imaju nekakve otvorene (dostupne) rotirajuće i sl. opasne dijelove. Cirkulari (i mesoreznica), pile, glodalice i sl. Ako imaš npr. nekakvu veću radionicu, onda se za sve strojeve u toj prostoriji ugradi jedna zaštitna sklopka na koju su povezani svi ti strojevi. Znači, nakon povratka napona, ne može se automatski/samostalno pokrenuti niti jedan stroj u toj prostoriji. Tako si uštedio dosta novaca jer nisi ugradio pojedinačne sklopke. Tako mi savjetujemo poslodavce da naprave, i to funkcionira kod inspekcije.

[Dodo3]

hazmat kaže:

znači baš svaki stroj, po ovome, mora imati ugrađenu tu sigurnosnu sklopku? slažem se za salamoreznicu, to je jako opasan uređaj, tu nema igre ni zezancije. a šta je npr. sa mlincem za kavu?

kakva su vaša iskustva sa terena, čudno mi je jako - pošto ti strojevi (ugostiteljski), dolaze iz španjolske, italije, njemačke, a već sami po sebi nemaju ugrađenu tu sklopku već je treba izvesti naknadno? puno je prastarih uređaja od preko 20 godina, ali čini mi se da ni novi nemaju to? (dok recimo strojevi i uređaji u građevinarstvu imaju, pritom misleći opet na nove)

Dobro, nemojmo cijepidlačiti, zna se koji otprilike strojevi mogu biti opasni po radnika pri povratu napona, a to su oni kojima osnovni alat (hod alata) za obradu predmeta nije moguće u potpunosti ograditi pri radu (npr. stolna bušilica, brusilica, mješalica, pa naravno i salamoreznica), dok recimo mlinac na kavu kojemu se svrdlo nalazi na dnu posude s poklopcem za kavu mi baš i ne spada u tu kategoriju, jer ta posuda s poklopcem iako joj je osnovna svrha da se u nju sipa zrnje kave za mljevenje može se smatrati i zaštitom od ulaska ruke u opasni dio uređaja. Takvu logiku možeš primijeniti na većinu toga

[Yvone]

Dodo3 kaže:

Zato velim "rjeđi slučaj" svaki od njih kad dođe bude nekaj prigovorio, jer oni shvaćaju na taj način svoj posao, tipa: trebali bi biti malo detaljniji opisi radnih mjesta, trebalo bi to malo drugačije poslagati, trebao bi biti tu malo veći rizik, trebali bi i to dodati, ali nitko radi toga, barem u mom slučaju, se nije odvažio pisati kaznu. Jako su oni svjesni da jedno je plašiti nekog u nadzoru i kasnije taj stav braniti na sudu ako dođe to toga, pogotovo ako je subjektivnost u pitanju. Zato se oni drži onih par stvari koje sam prije nešto navodio u postu gdje mogu biti po zakonu nedvosmisleno u pravu

Sve stoji što ti kažeš, ali sam siguran da ima inspektora koji se ne libe opaliti kaznu jer je rizik procijenjen kao mali, a ne veliki. Žalba ne odgađa izvršenje, pa ako i sud stane na njegovu stranu što me ne bi ni najmanje čudilo, ti se onda žali, riskiraj dodatne sudske troškove itd.

dostaje kaže:

Ima li tko primjer ankete za radnike za izradu procjene rizika?

Pridružujem se pitanju. Ako imate i ankete za ovlaštenike, dapače. Može i na PM ako je ovdje problem. Hvala unaprijed.

[Yvone]

Gledam malo oglase za posao u inozemstvu. Je li itko od vas radio vani? Koliko je teško zaposliti se? Priznaju li kvalifikacije vani (diploma, stručne ispite itd.) i uzimaju li strance u obzir uopće? Koliko se razlikuje zakonska regulativa u zemljama EU? Jezik bi trebalo jako dobro znati, pa mi otpada područje gdje engleski nije službeni jezik... Ako ima netko iskustva, molio bih da podijeli. Hvala.

[Azuro19]

Kolege, molim vas ako netko od vas radi poslove koordinatora 2, da mi opiše šta točno radi, odnosno kako mu izgleda radni dan? Može i u pm, može i tu. Hvala

[Dodo3]

Azuro19 kaže:

Kolege, molim vas ako netko od vas radi poslove koordinatora 2, da mi opiše šta točno radi, odnosno kako mu izgleda radni dan? Može i u pm, može i tu. Hvala

Nije nesto sto se ima posla za 8 sati, ali zavisno od velicine i kompleksnosti gradilista to mozes raditi o par sati dnevno do par sati tjedno. Uglavnom fokusiras se ugrubo da iskljucivo radis posao otprilike iz domene ovlastenika poslodavca (figurativno govoreci): provjeravas da svi izvodjaci i njihovi radnici ispunjavaju i posjeduju sve uvjete iz znr-a: procjena rizika (na radilistu vrijedi ako je i obrtnik samozaposlen i sam radi), osposobljavanja za znr, strucna osposobljavanja, ljecnicki pregledi PURa, obvezna dostupnost, ispravnost i uporaba OZS-a, ispravnost radne opreme ( od one koja treba imati ispitivanja od ovlastenih kuca, do rucne opreme i alata koju mozes traziti neke interne zapisnike o odrzavanju ili ju vizualno pogledati je li ok pa prigovoriti), ovo je osobito bitno ako na radilistu imas kompleksne cijevne skele i kranske dizalice, uredjenost i izgled radilista prema planu izvodjenja radova, postivanje rokova, dinamike i radova prema planu izvodjenja, zastita od pada u dubinu i sa visine, zastita od pada predmeta i alata s visine, ispravnost rada radnika prema praviima znr-a.... Mislim da ti je ovo dovoljno da popunis svaki dan sa 2-3 sata posla u obilasku