Je li teologija znanost?

[geza]

AzRiYeL, što prihvaćaš ili ne prihvaćaš je tvoja stvar, da li čitaš ili ne čitaš je tvoj izbor. Ono što kod teba nevalja jest da svoja mišljenja namečeš drugome kao mišlejnje drugog. Ti sugeriraš nekome ( kome ) da ja imam nekakvu svoju religiju i svoju teologiju na što ti nemaš nikakvo pravo ( što je čak i nepristojno ) jer ja nigdje nisam napisao niti izjavio da ima nekakvu svoju religiju i teologiju. Za razliku od tebe koja si očigledno religiozna, jer NE VJERUJEŠ U ADAMA I EVU ,ja se bavim istraživanjem znanosti i teologije kao i tisuće drugih ljudi, i ne radim drugo, nego iznosim rezultate mog istraživanja na razini hipoteze i teorije. Nečeš mi ti možda to zabraniti, ili davati ocjenjivački sud o onome o čemu pišem!? Ako su ti to kojim slučajem ambicije onda je dobro što si napisala svoj " posljednji post na ovu temu ". Želim ti puno uspjeha i sreće u tvoj vjeri!

[geza]

Virtualni - biološki nepostojići Skeptik dokazuje postojenja biološki živog Skeptika. To je već nešto!
Problem je samo u tome što je takvo dokazivanje vremenski ograničeno i onda je to
" nesavršenost znanosti " , ili " aproksimacija znanstvene tvrdnje ". Znanstvenik treba tražiti više od toga, treba tražiti znanstvenu Istinu, a znanstveni Istina je da postojanje Skeptika mogu dokazati samo Eva i Adam, tj. Skeptikovi roditelji ( mene moji roditelji, tebe čitatelju tvoji roditelji....... ), a ne fraze kao " mislim dakle postojim ", ili " virtualan sam, dakle postojim ".

Postojanje se može dokazivati samo postojanjem koje je inverzno postojanju koje se dokazuje. ( Isto kako se neka matematička operacija može dokazati samo inverznom operacijom, operaciji koja se dokazuje. Zbrajanje se može dokazati samo oduzimanjem i obratno, množenje samo dijeljenjem, i obratno i td. ) Drugim riječima, postojanje muškog ( Skeptika ) može biti dokazano samo postojanjem ženskog ( Skeptika ) , i obratno, postojanje ženskog može biti dokazano samo postojanjem muškog. Ovakav način dokazivanja istodobno je znanstven i teologijski, znanstveni je zato što se život Skeptika dokazuje životom roditelja kao ponavljanje života ( dokaz ), a teologijski je zato što je dokaz ono što se dokazuje ( transcedencija ) . Poznati termini za to su samostvaranje, autokatlitičnost, autopoiesis, ili teologijski kazano, to je
" stvaranje na svoju sliku i priliku ".

Mi ulazimo u eru SINGULARITETA , SUPERTEHNOLOGIJE I TEOLOGIJE gdje teologija prestaje biti traganje za spoznavanjem transcedentalnog Boga i postaje traganje za spoznavanjem transcedentalnog Čovjeka. Virtualni prostor Interneta i hologramska stvarnost koja se mora dodirnuti prstom kako bi se uvjerili da ne postoji je aspekt NOVOG DOBA koju donosi znanost. Time čovjek- aplikativni znanstvenik postaje teolog znanstvene mitologije u kojoj su tradicionalni bogovi zamjenjeni bogovima zananosti.

Rasprava pokazuje koliko smo još uvijek nesposobni vidjeti mitologiju iskona kao mitologiju znanosti. Inverzija koja je prisutna izgleda izluđuje one koji su uvjereni da je teologija isto što i mitologija, jer nisu u stanju razumjeti da čovjek koji hoda po zemlji i onaj koji kruži oko Zemlje nisu više isti ljudi. Onaj koji hoda po Zemlji je simbol čovjeka znanstvene tradicije, a onaj koji se kreće u internom svemiru oko Zemlje je simbol ( ostvarenog ) mitološkog boga. Tako se i Skeptik ( njegovim znanstvenim izvodom ) pretvorio u virtualnog Skeptika, u Duh Skeptika, koji dokazuje živog biološkog - molekularno atomskog Skeptika. Inverzija je očigledna !!!

MIT SE ( i u ovom slućaju ) PRETVORIO U STVARNOST, A STVARNOST U MIT

To je bit o čemu govorim, ili pokušavam govoriti. Tko razumije dobro, a tko ne, nemojmo se radi toga svađati! Svakome njegovo znanje i uvjerenje.

[Azriyel]

Geza,

OK, ovo je moj zadnji post... Očito nisam shvatila o čemu pričaš. Ja sam govorila o teologiji "u hrvata", dakle teologiji s kojom se surećemo danas, u hrvatskoj, na teološkom fakultetima. Ti si govorio o nečem sasvim drugom. To je problem i toga što nismo definirali o kojoj je teologiji riječ, što je netko bio spomenuo pa su ga proglasili nekulturnim.

S tog aspekta, tvoj post je OK i ti si u pravu. Bilo je puno lakše shvatiti što misliš reći kada si objasni pojmove "Adam" i "Eva". Iako tvoj dualizam postanka pada kod jednostaničnih bića i diobe...

Hvala što si mi poželio sreću u mojoj vjeri, ona je vrlo slična tvojem poimanju teologije. Strašno je da su, recimo, Druidi tako daaaaavno - daaavno skužili neke stvari za koje je nama trebalo da stvorimo virtualnu stvarnost, avatare itd. da bi uvidjeli. A moja je vjera samo vjera i daleko od znanosti jer se osobno ne priklanjam proučavanju transendentnog čovjeka - čisto jer to nije centar mog interesa ( a i ne možemo svi sve raditi ), ali tvoj pristup mi se sviđa. Dakle, i ja tebi želim sreću u tvom proučavanju. Eto, draže mi je kad mi je zadnji post "in good spirits".

[skeptik]

Rambi i Pandora, niste komentirali odgovor koji ste toliko prizeljkivali. Sto, ostali ste bez teksta?
Nemojte mi samo reci da se slazete s gezinim komentarom!

[geza]

Skeptik padaš na niske grane kada sebe dokazujež sa svojm slikom u zrcalu. No ja se ne borim protiv tebe i tvojih ideja, kao što se ti boriš protiv mojih , pa da bi bio snažniji i jači u toj borbi, evo ti još nekoliko argumenta da su tvoje postavke logične i pametne, a moje neologične i glupe.

U zadnjem mom postu napisao sam MIT SE PRETVORIO U STVARNOST, A STVARNOST U MIT gdje sam za argument uzeo čovjeka koji hoda po zemlji kao sinonim tradicionalnog znanstvenog čovjeka i čovjeka koji u svemiru ( nebu ) kruži oko Zemlje kao sinonim ostvarenog mitološkog čovjeka. Ovome želim dodati još slijedeće :
1. Kada se raspravlja o temi da li je teologija znanost ili nije, ili sličnim temama, onda takvu raspravu mogu voditi oni koji su upućeni u povijest teologije i povijest znanosti i koju su upućeni u aktualno promišljanje znanost i teologije. Ovdje je u večini slučejeva praksa da se suprostavljaju " znanstvenici " i " teolozi ", " ateisti " i " teisti " , " vjernici " i " nevjernici ", a poneki znanstvenici sami kažu kako nemaju pojma o teologiji, i obratno, poneki teolozi kažu kako nemaju pojma o znanosti. Naravno da je to onda razgovori gluhih i mutavih!
2. Dogma je još uvijek pojam koji se u večini slučajeva asocira s religijom, s dogmom, ili dogmama religije, pa poneki još uvijek smatraju da je religija po sebi dogmatska mentalna aktivnost čovjeka. Međutim, suvremena stvarnost je upravo obratna! Religija je sve manje dogmatska, a znanot sve više dogmatska.
I sada, ako uz to da se MIT PRETVORIO U STVARNOST, A STVARNOST U MIT, kažem, DA SE DOGMA IZ RELIGIJE PRESELILA U ZNANOST, za očekivati je, da će se mnogi nakostriješiti i uzvratiti kojekakvim " znanstvenim " udarcima, a da ti koji bi to činili nemaju pojma da je DOGMA legitimni pojam suvremene biologijske znanost i znanosti uopće! Koja je razlika između dogme Boga i dogme Yilema??? Ili. koja je razlika između dogme Boga stvratelja čovjeka i dogme Čovjeka stvaratelja čovjeka ???, ili, Yilem i Čovjek možda nisu dogme ??? Ili, što je s dogom molekularne biologije??? Je li to dogma ili nije dogma ?? Gdje je taj i tko je taj koji će relativizirat AGCT formaciju nukleotoda u DNA molekuli?? Panteizema i teizam religija, analogan je panteizmu i teizmu znanosti, i obratno! Samo te panteizme i teizme treba prepoznati i povezati kao kofunkcionalne, a ne kao ono što se isključuje.
Naravno, da je to samo dokaz više kako su zananost i teologija komplementarne umne discipline: dok je znanost umnost o čovjeku, teologija je umnost o Bogu - kretaoru čovjeka, a čovjek znanosti postaje kretaor čovjeka. Suprostvljanje znanosti teologiji, ili teologije znanosti u svijetlu te činjenice je apsolutno besmisleno!
Ovo pišem stoga što smatram da je Skeptik otvorio vrlo aktualnu temu o kojoj se u svijetu ( masovno ) uveliko pozitivno raspravlja, a moje uplitanje u raspravu s ovih nekoliko postova motivirano je isključivo skretanjem rasprave u tom smjeru, za one koji su za to sposobni. Šteta je što toliko zaostajemo u mnogoćemu za svijetom, pa tako i za procesom koji se opisuje ovakao:
" Živimo u vremenu kada se velike tradicije i ideje izmjenjuju i mijenjaju. Zapad susreće istok, kao što jug utjeće na sjever. Zapadna judeo - kršćanka - islamska tradicija, Confučije, budizam, amerikanizam te Afrički koncept pokazuju se u politici, medicini, ekologiji, ekonomiji te u intelektualnoj razmjeni stvarajući vrlo kompleksan mentalni susutav svijeta gdje se pokazuje natjecanje u idejama i donosi nove kretaivne potencijale nepoznate u starim i lokalnim tradicijama. "

Možda Skeptik tim putom donosi novu ideju znanstvenog dokazivanja stvaranosti sa slikom stavrnosti, stvarnosti sa nepostojanjem stvarnosti. Jasno je da po toj logici Skeptika virtualni Skeptik dokazuje živog stvarnog Skeptika koji se prepire s gezom. Možda je i to moguće, kada već imamo i virtualni sex: rođeno dijete u tom seksu umjesto da dreči postaje " Amonova " znanstvena masturbacija.

[Delfino]

geza, imas interesanta i zanimljiva gledista.

[geza]

Delfino,
Hvala na zapažanju . Ja pokušavam istarživati i razmišljati na temelju pojava, činjenica, dokaza i nastojim govoriti o predmetu rasprave, a ne o ljudima, dakle potpuno obratno od ponekih žustrih osporavatelja. Deset tisuća godina povijesti je 10,000 godina religijske percepcije svijeta, dok je svega 100 godina znanstvene percepcije svijeta. Broj ljudi koji su mislili svijet religijski i broj ljudi koji misle svijet znanstveno je obratnoproporcionalan. Jednostavno nije moguće da su svi religiozni ljudi blesavi i glupi, a svi znanstvenici lucidni i pametni. To bi već trebalo biti polazište svakom inteligentnom čovjeku da poveže religijsku priču sa svojom vlastitom, pa između ostalog, da na taj način otkrije i spozna kako su Adam i Eva univerzalni pojmovi biologije koji se mogu naći kod čina začeća, plesa, vjenčanja, roditelja pa sve do molekularnog i atomskog adama i eve, a ne da naduto, da bi se pokazali znanstveno pametani izjavljuju: " Ja ne vjerujem u Adama i Evu ". Svako tko tako što izjvaljuje, istodobno izjavljuje " Ja ne vjerujem u svog oca i majku ". A to je katastrofalno ništa!
Ako ti se neka moja ( ja nemam " mog " gledišta ) gledišta dopadaju nastavimo raspravu ovdje ili privatno, jer ima još puno toga vrlo zanimljivog! Naprimjer, vrlo je zanimljiva dionica : egipatska, židovska, krščanka, islamska religija s kontrapunktom kineskog i indijskog misticizma u korelaciji sa znanosti i obratno, a to je zapravo dionica ljudske mentalne povijesti.

[geza]

Kod 3 D sve rotacije su u jednoj osi. Kod 4D rotacije nema osi, čak ni D osi. Kod 4D rotacije moguće su 2D osi , ali kod 4D rotacije imamo simultanu rotaciju dvije ravnine time da je jedna točka fiksirana u 4D. Kiralnost je orijentacija u prostoru i referira se na prostorni par komplementarnih ortogonalnih rotirajućih ravnina. Takav rotirajući par, ili kiralnost, moŽE se podijeliti na negativ i pozitiv ovisno o smjeru rotacije, ali čim se podijele, više nije moguće te ravnine asocirati sa L ili D u 4D.
Lorentzove transformacije

Ovakve transformacije trebale bi se odigarti i u tvom mozgu, ali za tako što nema nikakve nade, jer ti si fizičar iz teretane!

[_th_]

Delfino kaže:
geza, imas interesanta i zanimljiva gledista.

Offtopic, ali nisu li interesantno i zanimljivo sinonimi?

[Grom]

Teologija (od grčkog θεος Bog i λογος logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i čovjeka.

Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama. Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem. Također, znanost nije samo skup znanja, već i način razmišljanja i gledanja stvarnosti. Taj se pogled temelji na razumu, logici, kritici, sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmišljanju.

Pošto se ove dvije definicije u svemu suprotstavljaju zanima me vaše mišljenje zašto je teologija znanost.
Ovo mi nekako najviše vuce na filozofsku raspravu,
odnosno od društvenih znanosti rađe bi ju ugurao na psihologiju ali bi bilo preuvredljivo za neke religiozne ljude.

[Pezhetairos]

Grom kaže:

Pošto se ove dvije definicije u svemu suprotstavljaju zanima me vaše mišljenje zašto je teologija znanost.

Teologija je kao dio metafizičko-ontološke tradicije isprva bila shvaćena kao znanost (logos/govor o najvišem biću, Bogu i bogovima kao misaono utemeljen nauk za razliku od mitskog pjesništva: usp. Aristotelovo shvaćanje 'prve filozofije' kao znanosti o biću (ontologija) ali ujedno i najvišem biću (tj onom božanskom) = teologija). Ugl. pojam znanosti na koji se ovdje cilja nešto je sasvim drugo od ovog današnjeg pojma i novovjekovno-empirističkog shvaćanja znanosti i znanja koji navodiš.

[Lastan]

Grom kaže:

Pošto se ove dvije definicije u svemu suprotstavljaju zanima me vaše mišljenje zašto je teologija znanost.

Teologija nije znanost.

Točnije, ako je teologija znanost, onda je to nužno i astrologija.

[Hekatonhir]

A po čemu je filozofija znanost?

[colbert]

AnteNas vise nema pravo pisati na DZ.

[blue bird]

Teologija (od grčkog θεος Bog i λογος logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i čovjeka.

Pa i iz ovog se vidi da je rijec 'znanost' samo nabrojena u nizu jednog od 'znacenja' rijeci logos, a ne u smislu pretpostavki koje nesto mora ispunjavati da bi bilo znanost...ukratko 'religiozno naucavanje' je priti mac pogodeno objasnjenje.

Wiki kaze i ovo:
Theology is the study of a god or, more generally, the study of religious faith, practice, and experience, or of spirituality.

...dakle studija, stori-teling, interpretacija odredenog ljudskog iskustva koje ne moze biti niti dokazano nit opovrgnuto, tu nema 'true' ili 'false, nema testa falsifabilnosti...just a story...

[Shain]

Grom kaže:

zašto je teologija znanost?

Pa nije svaka -logija znanost i nije svaki -log znanstvenik.

Npr. grafologija, frenologija. A uz to antologija, haplologija, tautologija, ideologija, kronologija, apologija ...

[soadfan]

Hekatonhir kaže:

A po čemu je filozofija znanost?

Pa nije, barem ne u uobičajenom značenju te riječi (inače, ja oduvijek tvrdim da je filozofija u stvari najobuhvatnija i najvažnija znanost, no to je drugo ). Svejedno, ima i filozofija sličnosti sa znanošću u svojoj metodologiji, argumentaciji, etc. . Nije istina da nema.

A ako filozofija nije znanost (a nije), onda to još više nije teologija, koja je vrlo uska i bitno izopačena verzija filozofije. U filozofiji se baš ništa ne pretpostavlja u startu, dok je za smislenu teologiju nužna pretpostavka postojanja Boga. Istina, sama metoda "dokazivanja" u teologiji ima puno zajedničkog (ako ne i istog) sa filozofskom, ali služi sasvim drugoj svrsi.

A to što se može biti "doktor znanosti sa područja teologije" je više formalna stvar. U anglofonom svijetu tu titulu (dr.sc.) zovu "doktor filozofije" (Ph.D) za sve discipline znanosti (i ne-znanosti e.g. teologija) iako one očito nemaju direktne veze sa filozofijom. Isto tako ne znači da je teologija znanost samo jer je eto, neko doktor znanosti teologije.

[Daniel.N]

Teologija i filozofija definitivno nisu znanosti, a matematika je granični slučaj.

Što se tiče filozofije, jednako je vrijedno ono što je napisao Kant i ono što je napisao Platon, dakle nema ni nekog napretka već samo dodavanja stavova i gledišta koja su zapravo posve neprovjeriva. Znam da postoje i suprotna mišljenja od ovog, znam da su neki filozofi (prvo mi pada na pamet Hume) pokušavali biti vrlo strogi u rezoniranju... ali svejedno, nedovoljno za cijelu disciplinu.

[Shain]

Grom kaže:

Ovo mi nekako najviše vuče na filozofsku raspravu.

Ne, to je i jezikoslovna rasprava. Zbrka nastaje kad se značenje riječi promatra statički, a ono ima svoju dinamiku. U sadašnjosti, a pogotovo dijakronijski.

Znanost je u najširem smislu označavala "skup znanja", "sistematizirano znanje", bilo koje znanje. Pa imamo npr. rečenicu iz 1872: "On je nudio svoga posinka za šegrta hvaleći majstoru njegovu pismenu znanstvenost."

Poslije se značenje riječi znanost sužava samo na znanja stečena strožom metodologijom.

U onom prvom značenju riječi i teologija je znanost, a tako će svoja znanja nazvati i ljubitelji igranja šaha, bridža, Doba Vodenjaka, ezoterizma, new agea, parapsihologije, šamanizma, wicce itd. I bez strože metodologije.

Pravo je pitanje: koja metodologija obilježava znanost u užem smislu, i da li teologija udovoljava toj metodologiji?

[krnk]

Ako je teologija znanost , što je onda teokracija?
Nije li onda po vjerničkom shvačanju stanja stvari svako državno uređenje teokratsko tj. bogom dano ili se teokracija odnosi samo na institucije koje neko religijsko učenje održavaju na životu ?