Varanje na ispitima

[shtefy]

Dlapek kaže:

ovo je vrlo kontradiktorno.
kako se može komunicirati sadržajno i uvjerljivo ako nisi u stanju napisati ili izgovoriti sadržaj na način da berem nije iritantan.
Poznavati vlastiti jezik i znati se izražavati nisu nikakva "picajzliranja" nego neophodna vještina želiš li se baviti iole zahtjevnijom profesijom.
Čak i čuvari parkirališta prolaze osnovnu obuku komunikacijskih vještina.

Poznavanje jezika i izrazavanja nisu nikakve garancije da ce netko znati sadrzajno komunicirati. Ili da bez obzira na savrsenu dikciju, elokventnost, pravilno gramaticko izrazavanje i sl. nece mozda biti dozlaboga iritantan.

[JohnDoe-25]

Dlapek kaže:

Ja radim u djelatnosti u kojoj je od izuzetne važnosti da zaposlenici znaju kvalitetno komunicirati.
Nepismena osoba je unaprijed diskvalificirana.

Ne znam o kakvom je poslu riječ, ali nepismenost(u smislu nepoznavanja slova) je u svakom poslu diskvalificirajuća i to nije sporno. Kvalitetna komunikacija nije samo u tome je li netko napisao pravilno svako č i ć ili ije i je, već općenito u komunikativnosti osobe, a to je više karakterna osobina, nego nabubana činjenica.

A ti ako pri natječaju za zapošljvanje kao razlog nezapošljavanja napišeš to gore, naučit ćeš se komunicirati s odvjetnicima, kao i s bankama dok tražiš kredit da mu isplatiš odštetu.

manchild kaže:

bravo! primjena znanja u školama je očajna

a zanimljivo da u životu puno bolej prođu oni koji su bili slabiji u školi jer su se znali snaći

Škola je djetetov "posao", danas je u školi, sutra će isto tako doći na radno mjesto. Umjesto učitelj(ice), bit će šef(ica), umjesto drugih učenika i učenica bit će "kolege" s posla, umjesto gradiva, bit će radni zadaci. U oba slučaja, načela iz knjiga neće uvijek vrijediti, a još manje će vrijediti ona iz Andersena ili braće Grimm.
Stvari funkcioniraju 100 % identično, samo nastavnici misle kako je obrazovni sustav svijet za sebe, u kojem vrijede neka druga pravila, što prije shvate da su u krivu, to bolje za sve, ali bojim se kako će prije toga mnogo generacija biti upropašteno ovakvim "obrazovnim" sustavom.

Termin snalaženje je u Hrvatskoj poprimio ružnu konotaciju, ali snalaženje nikog nije ubilo. Dodatni problem je što snalaženje u školama znači "rad na drugačiji način od onoga koji je pokazala učiteljica".

[Dlapek]

JohnDoe-25 kaže:

A ti ako pri natječaju za zapošljvanje kao razlog nezapošljavanja napišeš to gore, naučit ćeš se komunicirati s odvjetnicima, kao i s bankama dok tražiš kredit da mu isplatiš odštetu.

.

To naprosto nije točno.
Jer u natječajima se ne pišu razlozi nezapošljavanja nego uvjeti koje kandidat mora ispunjavati.
Testovi su vrlo egzaktni i tvoja tvrdnja o tužbama nema nikakve veze sa stvarnošću.
poslodavci imaju pravo izabrati kandidata koji je ispunio najviše traženih uvjeta i to na najvišoj razini.

[JohnDoe-25]

Samo ti kao razlog napiši:" izabrane je osoba A, jer je osoba b nepismenija od nje#, pa ćeš vidjeti.

[Dlapek]

JohnDoe-25 kaže:

Samo ti kao razlog napiši:" izabrane je osoba A, jer je osoba b nepismenija od nje#, pa ćeš vidjeti.

ma daj molim te...
pa tko piše takve stvari u obrazloženje natječaja? Otkud li ti takve informacije ili to ti misliš da se tako radi.
Firma procjenjuje koji joj kandidat odgovara. Nezakonite su jedino neadekvatne valorizacije obrazovanja i radnog iskustva.
Testovi provjere su vrlo egzaktni i nema tu prostora za ovakve besmislice koje ti pišeš.

[buditedobro]

JohnDoe-25 kaže:

Da, vojska radnika u kulturi, i cijela je na proračunu?
I što kad dobiješ mail iz kojega vidiš da netko ne zna gramatiku? Kažeš gazdi da ne surađuje s njim jer je nepismen, i da njegova lova manje vrijedi, i gazda kaže tko ga jebe nepismenog?

Nije uopće toliko problem u malo, premalo rada, problem je u korisnosti rada. Ti možeš raditi cijeli dan, a da ne napraviš baš ništa, ili da dođe drugi sa strojem za rad i napravi 5 puta više od tebe. Lijepo je što si ti radio, ali i Sizif radi. Djeci, a i odraslima itekako može biti nešto ako ih se previše forsira, pogtovo ako se forsira sranjima.

Ipak, djelomično se slažem s tobom da su znanje i rad kod nas slabo na cijeni, a s druge strane svaki Hrvat je čim se rodi, liječnik, građevinski inženjer, i selektor za sve sportove.

Mnoge smo odbili jer su u molbi imali dvije-tri jezične pogreške ili zato što su imali dva-tri tipfelera. To govori o nekoliko osobina:
-osoba nije u stanju zapamtiti i primijeniti ono s čime se susrela barem 50 puta tijekom školovanja, pojam paradigme joj je nepoznat - kako će zapamtiti i primijeniti nešto iz struke ako joj se kaže jedanput ili dvaput
-osoba nije bila u stanju zamoliti nekoga da joj pregleda tekst koji je "ulaznica" za posao - tašta je, nemarna ili nema stvarnu volju za posao
-osoba je šlampava, neuredna, zbrkana - bit će svega i u poslu kojim se bavimo
-bit će joj potrebna stalna supervizija - to je dodatni trošak itd.
Naravno, u obrazloženju se to ne piše, ali uopće ne ulazi u uži izbor. Tek kad se uđe u uži izbor, a za to treba, naravno imati i druga znanja, sposobnosti i vještine, tada se neznatna neznanja mogu tolerirati.
U obrazloženju se piše da je bilo 520 molba, da je 518 kandidata zadovoljilo osnovne uvjete natječaja i da je 20 kandidata, po mišljenju Nadzornoga odbora/Uprave/ravnatelja, ušlo u uži izbor. Ako bilo koji od kandidata traži obrazloženje odluke, tijelo koje ga zapošljava očituje se, ali ne tako da govori koji su nedostatci kandidata, nego zašto se odlučilo za odabranoga.

To da se u školi ne uči djecu da znanje primjenjuju nije točno. Točno je da neki dobiju nezasluženu četvorku na osnovi koje su i dijete i roditelj uvjereni da je vrlo dobro u tom predmetu, dakle gotovo genijalac, a prava je istina da je došlo do devalvacije ocjena i znanja i da više ni petica nije neka garancija. Kad se uračuna i varanje, laganje, pritisak da svi moraju biti najbolji i upisati se u gimnazije, dobivamo populaciju koja ima kompleks više vrijednosti, dobre laktove, manjak morala, a uspjeli su se probiti do vrha našega društva.

[JohnDoe-25]

Koja crna primjena znanja? Nabubaj sve od točke do točke, izrecitiraj to, dobij 5 i priča za tebe završava. Ponovi proceduru s novim gradivom i 13-14 predmeta.

Već za mjesec dana to ne moraš više znati, a kako ćeš to primijenit kasnije je još veće pitanje.

[Dlapek]

JohnDoe-25 kaže:

Koja crna primjena znanja? Nabubaj sve od točke do točke, izrecitiraj to, dobij 5 i priča za tebe završava. Ponovi proceduru s novim gradivom i 13-14 predmeta.

Već za mjesec dana to ne moraš više znati, a kako ćeš to primijenit kasnije je još veće pitanje.

ne znam u koju si ti školu išao ali ima puno predmeta u kojima ovaj tvoj komični recept ne prolazi:

matematika
fizika
kemija
strani jezici
...

[JohnDoe-25]

Sad si pogodila prstom u pekmez, inače imam završenu srednju elektrotehničku školu, i ETF i pravo.

Sve se svodilo na to, čak i u predmetima u kojima ne bi trebalo. Matematika je bila, izbiflaj-dobij 2, idemo dalje.
Fizika, više se inzistiralo na bubanju glupih definicja i formula nego primjena istih.
Kemiju nisam imao u srednjoj, ali sjećam se previše stvari iz osnovne, isto je bilo, nabubaj definicije i idi dalje.

Stručni predmeti su bili, nabubaj sheme, nabubaj ono što ti izdiktiraju i idemo dalje. 80 % stvari nisam vidio ni na slikama, a kamo li primjenu u praksi.

Što se tiče stranih jezika, engleski govorim vrhunski(bez lažne skromnosti), dok ne počnem razmišljati o definicijama pojmova, istina potkrade mi se ponekad pogrešan particip ili nepravilni glagol, ali se odmah sjetim. U svakodnevnoj komunikaciji, bilo na poslu ili u online igranju(i jedno i drugo radim svakodnevno), gotovo sve greške primjetim samo ja, a sugovornici ne reagiraju.

Argumentacija većine profesora na pitanja zašto to učimo je bilo zato što će vam to trebati u srednjoj, u srednjoj zato što će vam to trebati na faksu, a na fakstu zato što vam to sve može trebati jednom i nekad.

Pogodi koliko mi svakodnevno u poslu trebaju stvari koje sam učio.

[shtefy]

Dlapek kaže:

ne znam u koju si ti školu išao ali ima puno predmeta u kojima ovaj tvoj komični recept ne prolazi:

matematika
fizika
kemija
strani jezici
...

Itekako prolazi. Iz svakodnevnog iskustva sa djetetom u drugom razredu osnovne...

Nabubaj sto uciteljica trazi, donesi u skolu sve sto joj se cefne (vecinom ono sto klinci ne mogu sami vec im naprave roditelji na poslu - oni koji mogu i znaju), kupi sve sto uciteljica zamisli (najnovija zelja joj je kaubojski sesir), i eto ti odlikasa.

Umalo zaboravih: i ne ocekuj da ces nauciti ista vise od onoga sto je strogo zacrtano u udzbeniku. Cak i ako pokusavas. Jebemu, dijete mi je bilo vise animirano za ucenje i zeljno znanja u vrticu.

[Dlapek]

shtefy kaže:

Itekako prolazi. Iz svakodnevnog iskustva sa djetetom u drugom razredu osnovne...

Nabubaj sto uciteljica trazi, donesi u skolu sve sto joj se cefne (vecinom ono sto klinci ne mogu sami vec im naprave roditelji na poslu - oni koji mogu i znaju), kupi sve sto uciteljica zamisli (najnovija zelja joj je kaubojski sesir), i eto ti odlikasa.

Umalo zaboravih: i ne ocekuj da ces nauciti ista vise od onoga sto je strogo zacrtano u udzbeniku. Cak i ako pokusavas. Jebemu, dijete mi je bilo vise animirano za ucenje i zeljno znanja u vrticu.

mda
Zanimljivo da većina djece ima upravo probleme iz prirodne grupe predmeta. U čemu je onda problem?
Zašto ne "nabiflaju" kad je to tako jednostavno?
Ne volim generalizacije. I sama sam imala dva školarca ali "biflanje" je prolazilo samo ponegdje i samo u nekim predmetima.

[onix]

buditedobro kaže:

Mnoge smo odbili jer su u molbi imali dvije-tri jezične pogreške ili zato što su imali dva-tri tipfelera. To govori o nekoliko osobina:
-osoba nije u stanju zapamtiti i primijeniti ono s čime se susrela barem 50 puta tijekom školovanja, pojam paradigme joj je nepoznat - kako će zapamtiti i primijeniti nešto iz struke ako joj se kaže jedanput ili dvaput
-osoba nije bila u stanju zamoliti nekoga da joj pregleda tekst koji je "ulaznica" za posao - tašta je, nemarna ili nema stvarnu volju za posao
-osoba je šlampava, neuredna, zbrkana - bit će svega i u poslu kojim se bavimo
-bit će joj potrebna stalna supervizija - to je dodatni trošak itd.
Naravno, u obrazloženju se to ne piše, ali uopće ne ulazi u uži izbor. Tek kad se uđe u uži izbor, a za to treba, naravno imati i druga znanja, sposobnosti i vještine, tada se neznatna neznanja mogu tolerirati. U obrazloženju se piše da je bilo 520 molba, da je 518 kandidata zadovoljilo osnovne uvjete natječaja i da je 20 kandidata, po mišljenju Nadzornoga odbora/Uprave/ravnatelja, ušlo u uži izbor. Ako bilo koji od kandidata traži obrazloženje odluke, tijelo koje ga zapošljava očituje se, ali ne tako da govori koji su nedostatci kandidata, nego zašto se odlučilo za odabranoga.

To da se u školi ne uči djecu da znanje primjenjuju nije točno. Točno je da neki dobiju nezasluženu četvorku na osnovi koje su i dijete i roditelj uvjereni da je vrlo dobro u tom predmetu, dakle gotovo genijalac, a prava je istina da je došlo do devalvacije ocjena i znanja i da više ni petica nije neka garancija. Kad se uračuna i varanje, laganje, pritisak da svi moraju biti najbolji i upisati se u gimnazije, dobivamo populaciju koja ima kompleks više vrijednosti, dobre laktove, manjak morala, a uspjeli su se probiti do vrha našega društva.

I kod mene je ovako, a ne radim u školi.

JohnDoe-25 kaže:

Koja crna primjena znanja? Nabubaj sve od točke do točke, izrecitiraj to, dobij 5 i priča za tebe završava. Ponovi proceduru s novim gradivom i 13-14 predmeta.

Već za mjesec dana to ne moraš više znati, a kako ćeš to primijenit kasnije je još veće pitanje.

Mi smo u srednjoj školi imali jednu curu koja je doslovno ovako funkcionirala - mogao si je pratiti po knjizi od riječi do riječi. Nije imala petice, jedva je završila srednju školu.

shtefy kaže:

Itekako prolazi. Iz svakodnevnog iskustva sa djetetom u drugom razredu osnovne...

Nabubaj sto uciteljica trazi, donesi u skolu sve sto joj se cefne (vecinom ono sto klinci ne mogu sami vec im naprave roditelji na poslu - oni koji mogu i znaju), kupi sve sto uciteljica zamisli (najnovija zelja joj je kaubojski sesir), i eto ti odlikasa.

Umalo zaboravih: i ne ocekuj da ces nauciti ista vise od onoga sto je strogo zacrtano u udzbeniku. Cak i ako pokusavas. Jebemu, dijete mi je bilo vise animirano za ucenje i zeljno znanja u vrticu.

Niste imali sreće s učiteljicom. Nisu sve učiteljice takve.

[shtefy]

onix kaže:

Niste imali sreće s učiteljicom. Nisu sve učiteljice takve.

Opcenito, to mi je jasno. Ali nju takvu stiti sistem, a djeca iz njenog razreda su u svemu tome ostecena. I ja tome (bar mi tako izgleda) ne mogu nista. I to me boli jer svom djetetu, kao i svoj ostaloj djeci, zelim puno vise.

[buditedobro]

JohnDoe-25 kaže:

Koja crna primjena znanja? Nabubaj sve od točke do točke, izrecitiraj to, dobij 5 i priča za tebe završava. Ponovi proceduru s novim gradivom i 13-14 predmeta.

Već za mjesec dana to ne moraš više znati, a kako ćeš to primijenit kasnije je još veće pitanje.

Radim u školi kao učiteljica hrvatskoga jezika u višim razredima. Sve što radim usmjereno je da stjecanje vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja.
Upravo od 5. do 8. razreda vidljiv je znatan napredak u stjecanju navedenih vještina i kompetencija.
Da bi ih stekli, moraju proći i ono što ti se čini besmislenim, a pridonosi upravo primjeni znanja. Djecu nikad ne ispitujem definicije ni teoriju, no očekujem da ih znaju primijeniti: da znaju pročitati tekst i prokomentirati ga, da znaju izraziti svoj stav, da mogu slušati sugovornika i čuti ga i razumjeti, da mogu odabrati knjigu koja im se sviđa ili koja im je potrebna, da se mogu snaći u literaturi, da znaju objektivno i subjektivno, sažeto i opširno, statično i dinamično itd. opisati, ispripovijedati nešto ili o nečemu raspraviti, da mogu razlikovati i razumjeti verbalni i neverbalni iskaz, prepoznati udio jednoga u drugomu, njihovu povezanost, moguće kontradikcije, učinkovitost, da mogu kritički gledati/čitati/slušati medije i pomoću njih komunicirati itd.

Taj je proces jedva vidljiv kad gledaš od danas do sljedećega tjedna, no kad usporediš petaša i osmaša, jasno ti je da su ipak svi znatno napredovali, a stupanj napretka i konačno postignuće dijelom se očituju i u ocjeni.
Ne misliš valjda da im to padne s neba i da im, primjerice, pisanje molbe za posao ili kritički odnos prema pogledanom filmu (i artikulacija stavova s argumentima) dođe prirodno, samo od sebe, samo zato što se u obitelji govori hrvatski?

[SaritaSarita]

buditedobro kaže:

Radim u školi kao učiteljica hrvatskoga jezika u višim razredima. Sve što radim usmjereno je da stjecanje vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja.
Upravo od 5. do 8. razreda vidljiv je znatan napredak u stjecanju navedenih vještina i kompetencija.
Da bi ih stekli, moraju proći i ono što ti se čini besmislenim, a pridonosi upravo primjeni znanja. Djecu nikad ne ispitujem definicije ni teoriju, no očekujem da ih znaju primijeniti: da znaju pročitati tekst i prokomentirati ga, da znaju izraziti svoj stav, da mogu slušati sugovornika i čuti ga i razumjeti, da mogu odabrati knjigu koja im se sviđa ili koja im je potrebna, da se mogu snaći u literaturi, da znaju objektivno i subjektivno, sažeto i opširno, statično i dinamično itd. opisati, ispripovijedati nešto ili o nečemu raspraviti, da mogu razlikovati i razumjeti verbalni i neverbalni iskaz, prepoznati udio jednoga u drugomu, njihovu povezanost, moguće kontradikcije, učinkovitost, da mogu kritički gledati/čitati/slušati medije i pomoću njih komunicirati itd.

Taj je proces jedva vidljiv kad gledaš od danas do sljedećega tjedna, no kad usporediš petaša i osmaša, jasno ti je da su ipak svi znatno napredovali, a stupanj napretka i konačno postignuće dijelom se očituju i u ocjeni.
Ne misliš valjda da im to padne s neba i da im, primjerice, pisanje molbe za posao ili kritički odnos prema pogledanom filmu (i artikulacija stavova s argumentima) dođe prirodno, samo od sebe, samo zato što se u obitelji govori hrvatski?

Potpisujem. Jako lijepo napisano. Često mi se čini da je problem kod većine roditelja da žele vidjeti rezultate od danas do sutra. Problem kod prosvjete je da moramo učenicima postaviti hrpu (možda njjima) besmislenih zadataka da dođu do višeg cilja: stvarnog znanja/vještina.... a varanjem na ispitima se to ne može postići jer je učenicima/roditeljima ipak još uvijek važniji ishod/ocjena od znanja/vještina (pritom ne mislim na vještinu prepisivanja). Sustav ih tjera na to. Ja iskreno mislim da će doći vrijeme kad se bude pokazalo tko što zna/umije, da će doći kraj zapošljavanju preko veza, varanje, prepisivanje te sve već prije navedeno.

A što se tiče učitelja, u svojih 8 godina iskustva (5 različitih škola) vidim da većina učitelja stvarno radi predano svoj posao iako ih se blati sa svih strana. Roditelji, nadam se da ste u biti uvidjeli da smo na istoj strani.

[Dlapek]

buditedobro kaže:

Radim u školi kao učiteljica hrvatskoga jezika u višim razredima. Sve što radim usmjereno je da stjecanje vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja.
Upravo od 5. do 8. razreda vidljiv je znatan napredak u stjecanju navedenih vještina i kompetencija.
Da bi ih stekli, moraju proći i ono što ti se čini besmislenim, a pridonosi upravo primjeni znanja. Djecu nikad ne ispitujem definicije ni teoriju, no očekujem da ih znaju primijeniti: da znaju pročitati tekst i prokomentirati ga, da znaju izraziti svoj stav, da mogu slušati sugovornika i čuti ga i razumjeti, da mogu odabrati knjigu koja im se sviđa ili koja im je potrebna, da se mogu snaći u literaturi, da znaju objektivno i subjektivno, sažeto i opširno, statično i dinamično itd. opisati, ispripovijedati nešto ili o nečemu raspraviti, da mogu razlikovati i razumjeti verbalni i neverbalni iskaz, prepoznati udio jednoga u drugomu, njihovu povezanost, moguće kontradikcije, učinkovitost, da mogu kritički gledati/čitati/slušati medije i pomoću njih komunicirati itd.

Taj je proces jedva vidljiv kad gledaš od danas do sljedećega tjedna, no kad usporediš petaša i osmaša, jasno ti je da su ipak svi znatno napredovali, a stupanj napretka i konačno postignuće dijelom se očituju i u ocjeni.
Ne misliš valjda da im to padne s neba i da im, primjerice, pisanje molbe za posao ili kritički odnos prema pogledanom filmu (i artikulacija stavova s argumentima) dođe prirodno, samo od sebe, samo zato što se u obitelji govori hrvatski?

Upravo tako.
Samo što većina roditelja ne razumije ili to ne želi razumjeti .

[writer123]

ja cu sve kratko reći: 70% gradiva u školama je nepotrebno npr. povijest geografija glazbeni likovni tehnički TOTALNE GLUPOSTI. neznam baš koliko će nam činjenica da je Karlo Veliki spavao s knjigom ispod jastuka pomoći u životu...

[manchild]

writer123 kaže:

ja cu sve kratko reći: 70% gradiva u školama je nepotrebno npr. povijest geografija glazbeni likovni tehnički TOTALNE GLUPOSTI. neznam baš koliko će nam činjenica da je Karlo Veliki spavao s knjigom ispod jastuka pomoći u životu...

tako možemo reći za svaki predmet!

kao da će meni trebati ikad kompleksni brojevi i tam nekakve asimptote na funkciji itd.

[JohnDoe-25]

I to što si naveo, ti zbilja treba kao i ribi bicikl.
Ljudi se čude kako se olako dižu krediti, i kako ljudi ne kuže kredite, kamate niti ništa, a kamatni račun se radi doslovno na par sati matematike u osnovnoj i to je sve. Al Hrvati zato znaju cijeli tok funkcije napamet.


Kao što sam naveo ranije, ono u osnovnoj će trebati u srednjoj, ono u srednjoj će trebati na faksu, ono na faksu će trebati-nigdje.

[Anna xD]

JohnDoe-25 kaže:

Kao što sam naveo ranije, ono u osnovnoj će trebati u srednjoj, ono u srednjoj će trebati na faksu, ono na faksu će trebati-nigdje.

Uopće se ne slažem s tim

Ako si toliko uvjeren da ti stečeno znanje neće biti nigdje od koristi, zašto si uopće upisao faks? Zapravo, mogao si upisati faks gdje je puno veći naglasak na teoretsku primjenu ako te toliko muči "štrebanje". Pa ja da nakon svog faksa ne znam ništa od naučenog nitko me ne bi htio zaposliti, što bih točno radila ako će mi ono što sam naučila na faksu trebati - nigdje?
Najbolje su mi takve izlike kolega - pa meni to neće trebati nigdje, okej onda nemoj to učiti i makni se s ovog faksa ako smatraš da to nema koristi.

Dakle ako polazimo od tvrdnje da će ti ono što naučiš na faksu trebati za zapošljavanje i budućnost, gledajući ono što si ti napisao, itekako je bitno znanje iz srednje i osnovne.

Ja sam očito imala jako dobre profesore, smatram da mi je sve što sam učila kroz osnovnu i srednju pomoglo u razvoju i načinu razmišljanja, ne bih mogla takvo znanje okarakterizirati kao nepotrebno. S obzirom da sam, dok pogledam osnovnu i srednju školu, imala dosta slobodnog vremena, drago mi je da je dio toga otišao na učenje i da, smatram da je bilo korisno.

I kamatni račun sam imala i u srednjoj i na faksu, za osnovnu je to u toj mjeri prekomplicirano, a s obzirom da srednju i fakultet biraš sam, prema onome što te zanima, onda uzmi područje za koje smatraš da će ti biti korisno.

writer123 kaže:

ja cu sve kratko reći: 70% gradiva u školama je nepotrebno npr. povijest geografija glazbeni likovni tehnički TOTALNE GLUPOSTI. neznam baš koliko će nam činjenica da je Karlo Veliki spavao s knjigom ispod jastuka pomoći u životu...

da, pa nabolje je biti fah idiot koji ništa osim svoje grane djelatnosti ne zna