Čemu služi lektira?

[Urbanna]

La_LuNa kaže:

kao knjiga.
kao medij koji izumire.

Možda će mijenjati oblik, ali neće nikad nestati.
Jednostavno nije moguće.

La_LuNa kaže:

kao nesto sto su mnogi od nas jako voljeli, a zamjerilo nam se zbog lektire.

S ovim se ne mogu složiti.
Možda miješam kruške i jabuke, ali mislim da je sve na leđima profesora koji predaje u školi i čija je dužnost približiti učeniku lektiru/knjigu, a ne mu zgaditi.

A kako se točno zgadi lektira?
Glupim testovima u kojima su pitanja zadanja debilana:
Koje boje je Anina haljina?
S koje strane u sobi je glasovir?
Koliko ima ovog i ovog itd.

Svesti lektiru na deset pitanja kojima se eliminiraju oni koji nisu pročitali je veća šteta od bilo čega. Zašto? Zato što se učenike pretvara u neke strojeve koji ne čitaju, nego traže (moguće) zamke u koje će možda upasti ako bude to i to pitanje i onda to pamte. To je problem. Po meni, naravno.

Ne mislim da bi bilo išta bolje da su lektira Potter i Sumrak itd.

Da odmah napomenem, ne smatram da ovako rade svi, ali dosta profesora.

[manchild]

koje su boje zavjese? - prezakon pitanje

[Urbanna]

Mi govorimo ovdje o osnovnoj i srednjoj školi, mogli bi malo o fakultetu.

Imala sam kolokvije za koje smo morali pročitata određena djela i onda bi dobili tri ili četiri citata za koje smo morali znati iz kojeg su dijela pojedinog djela, kako se dalje nastavlja taj dio itd.

Ako su bili citati poezije, onda su bile prazne crte na koje se morala upisati riječ koja nedostaje u stihu.

[borntobewinner]

manchild kaže:

koje su boje zavjese? - prezakon pitanje

Ja sam u srednjoj imala takve testove iz lektire.
"Koje je boje bila haljina koju je majka tog i tog lika nosila na njegovu krštenju?"
"Koliko je dukata netko ukrao iz škrinje?"

itd. Dok se jednom nisam itekako posvađala s profesoricom.

[La_LuNa]

@nosorog, nemoj sad uplitati moj osobni preferans (trenutni ) ja sam zakljucila da ja zapravo sada nastvaljam tamo gdje sam kao dijete stala :O citalacki sam na nivou tinejdjera (zato mi je valjda na goodreadsu vecinom YA zanr u prevagi
salu na stranu, zanimljivu si stvar navela.. pravci, razdoblja, povijest.. u redu, slazem se, ali, opet pitam, je li zaista neophodno ta djela citati cjelovita kao lektire, zaista ih je nedovoljno obraditi na satu? to mi je, ono, kao da gimnazijalac na satu glazbene kulture mora preslusati i znati cijeli bachov koncert u g duru (bubam napamet), a ne samo njegov najvazniji dio.
pricam iz perspektive jednog tinejdjera, mlade osobe koja je ionako "u sukobu sa svima". ono, meni je to k'o da citas "sadako hoce zivjeti" vrticarcima od 5 godina dobar dio tih djela jednostavno nije pisan za tu dob djece - a mi i dalje pricamo o djeci
i o knjigama. koje bi se trebale procitati s razumijevanjem. malo vas je ovdje spomenulo fausta. mi ga, srecom, nismo citali, ali cuh o njemu, znam da ima onih kojima je bio obvezan, i zaista, TO je stivo za srednjoskolca? ne postoji primjereniji nacin da se "docara" taj pravac u povijesti knjizevnosti i da se nauce cinjenice i znacajke?

@urbanna, ja nisam optimisticna kao ti. ja sam nekako uplasena da ce knjiga kao takva pred poplavom tehnoloskih dostignuca jednostavno - nestati. ili ostati vrlo, vrlo rijetka pojava - nesto kao narodna predaja prije izuma tiskarskog stroja
mozda je to, zapravo, neizbjezno
kako se tu uklapa srednjoskolska lektira? po meni, ni najmanje ne potice ucenike na citanje, vec ih odbija. svojim obimom i sadrzajem.
jos jednom ponavljam, pricamo o djeci (koliko god tinejdjeri smatrali da su odrasli).
koja se u masi djela trebaju "uzivjeti" u likove preljubnika, ubojica i sl koji su zivjeli u nekim drugim vremenima.

edit: i zaista, u obranu mojih srednjoskolskih profesorica ja moram reci da nama nikad nisu postavljale (ili su to cinile iznimno, iznimno rijetko) pitanja o boji zavjesa, tapeta i sl. nase su se srednjoskolske lektire svodile na diskusiju na blok satu, ponekad je znalo biti nekog resetanja napreskoce, nekad cak i "testova", ali u globalu, to su bile diskusije. nimalo los pristup. zaista. ja za svoju averziju prema srednjoskolskim lektirama ni malo ne mogu kriviti profesorice. ja krivim sadrzaj kao takav. jesam bila gimnazijalka, ali sam bila i tinejdjerica, podivljalih hormona i zeljnja neceg bliskog kad je nesto intimno, individualno, podlozno interpretaciji, poput knjige u pitanju.

u hrvatskom jeziku imamo gramatiku, imamo knjizevnost, imamo zadacnice, i sve to (izuzev gramatike) obuhvaca skoro pa istu stvar - razdoblje i pravac koji se trenutno obradjuju. zasto bas i lektira - koja je, realno, ionako sve vecem broju djece odbojan i stran pojam, mora biti vezana uz to konkretno gradivo?

[Aruena]

mimma7 kaže:

ne demantiram ja sebe, nego ti čitaš postove kao i lektiru. ja sam samo ustvrdila to da su roditeljima loši profesori najčešća izlika za sve, a da vlastite propuste, te propuste i ograničenja vlastite djece niti vide niti priznaju.

A,ne-ne.

Ti si iskljucila svaku mogucnost da su za necitanje lektire krivi i losi profesori,izmedju ostalog.

Za jednu nacitanu profesoricu hrvatskog,kakvom se svo vrijeme zelis predstaviti,razmisljas,hmmm...prilicno kruto.

[Urbanna]

La_LuNa kaže:

@urbanna, ja nisam optimisticna kao ti. ja sam nekako uplasena da ce knjiga kao takva pred poplavom tehnoloskih dostignuca jednostavno - nestati.

Nisam ja optimistična, koliko sam uvjerena da knjiga može mijenjati samo oblik u kojem dolazi, ali ne može izaći iz upotrebe ili pak iz mode (ako hoćeš totalno banalizirano). Knjiga postoji tisućama godina i mijenjala je svoj oblik - ali nikad nije nestala.

La_LuNa kaže:

kako se tu uklapa srednjoskolska lektira? po meni, ni najmanje ne potice ucenike na citanje, vec ih odbija. svojim obimom i sadrzajem.

Ovo je sad pretjerivanje.
Tolstoj, Dostojevski i još svega nekoliko autora imaju djela koja ima 500+ stranica.
Koliko stranica ima Harry Potter?
Koliko Sumrak?

Misliš da nastavnici ne bi uspjeli zgaditi i te knjige neprilagođenim načinom rada?

La_LuNa kaže:

u hrvatskom jeziku imamo gramatiku, imamo knjizevnost, imamo zadacnice, i sve to (izuzev gramatike) obuhvaca skoro pa istu stvar - razdoblje i pravac koji se trenutno obradjuju. zasto bas i lektira - koja je, realno, ionako sve vecem broju djece odbojan i stran pojam, mora biti vezana uz to konkretno gradivo?

Čitanje, čitanje i čitanje!
Bogaćenje rječnika, razvijanje mašte, oživljavanje nekog drugog vremena itd.

Školska zadaća je neusporediva s lektirom.

Ako krenemo logikom što je djeci teško ili nezanimljivo, onda bi trebalo ukinuti matematiku. Matematika je uglavnom najteži predmet svima.

... a to nema smisla.

[Dlapek]

miss daisy kaže:

a zašto lektira ne bi djeci omogućila uvid u suvremenu književnu produkciju?

zašto ne bi jedan njezin dio u srednjoj školi bio povijesni prikaz razvoja književnosti, a drugi, bar jednako velik dio, moderna i suvremena književna produkcija?

lektirom se dođe do početka 20 stoljeća, mislim da se ne čitaju niti djela međuratnog razdoblja.. suvremena se uopće ne radi.
što se toga tiče, jedva da se na faksu radi.


zanimaju me tvoji argumenti zašto je to tako.
meni se čini da bi svatko radije čitao djela s kojima se može identificirat jer obrađuju probleme njegovog vremena, pristup moralu iz vizure današnjice itd.

ja ne vidim razloga osim lijenosti onih koji sastavljaju program i uporno guraju isti princip (povijesni pregled) usprkos tome što se mnogi (na struku mislim) s time ne slažu.

Moji argumenti?
Nije to moja osobna tvrdnja nego prosvjetnoodgojni stav kojim se rukovode većina odgojnoobrazovnih sustava u svijetu.
To što kod nas nema opcije izborne lektire je jedini odmak od toga principa,ali ne u svim školama.

[mimma7]

Aruena kaže:

A,ne-ne.

Ti si iskljucila svaku mogucnost da su za necitanje lektire krivi i losi profesori,izmedju ostalog.

Za jednu nacitanu profesoricu hrvatskog,kakvom se svo vrijeme zelis predstaviti,razmisljas,hmmm...prilicno kruto.

o, mili bože.. ni u jednom trenutku kao krivce za probleme s lektirom nisam isključila loše profesore, između ostalog.
samo sam se malo više orijentirala na to ostalo. radi ravnoteže.
ono što sam isključila je mogućnost da netko zbog lošeg profesora generalno zamrzi čitanje jer uza svu fleksibilnost, ne vidim kako bi to bilo moguće. dobar profesor može pomoći da otkriješ neke sklonosti i predispozicije, loš profesor ih ne može ugušiti.
ja sam u srednjoj školi imala groznu profesoricu baš iz hrvatskog jezika. nije imala loša predavanja, ali je bila sadist. maltretirala nas je ni krive ni dužne, uzduž i poprijeko. u to vrijeme roditelji nisu imali običaj urgirati po školama, tako da sam bila poprilično frustrirana situacijom u kojoj sam se našla, a iz koje nije bilo izlaza dok ne završim školu.
jesam li zbog nje zamrzila njezin predmet? ne. diplomirala sam ga. u općem poretku stvari ona je bila i ostala potpuno nebitna.

Dlapek kaže:

Moji argumenti?
Nije to moja osobna tvrdnja nego prosvjetnoodgojni stav kojim se rukovode većina odgojnoobrazovnih sustava u svijetu.
To što kod nas nema opcije izborne lektire je jedini odmak od toga principa,ali ne u svim školama.

evo!

[jednokratna nika]

meni je glupo sto je sve poredano kronoloski a to nije prilagodjeno dobi ucenika. recimo u prvom srednje ta nesretna ilijada i odiseja. zar ne bi bilo logicnije da u prvom razredu imas recimo lovca u zitu i dnevnik ane frank a ovo radis kad malo sazrijes? mislim da je sada ana frank u osmom razredu i ne stigne se uopce obraditi jer je medju zadnjima a lovac u zitu je u cetvrtom srednje i isto se ne stigne zato jer sve mora ici po redu pa se dvadeseto stoljece uopce ne obradjuje. a zivimo u dvadeset i prvom vec dosta dugo. ne znam, meni to jednostavno nema smisla.

[mimma7]

jednokratni nik kaže:

meni je glupo sto je sve poredano kronoloski a to nije prilagodjeno dobi ucenika. recimo u prvom srednje ta nesretna ilijada i odiseja. zar ne bi bilo logicnije da u prvom razredu imas recimo lovca u zitu i dnevnik ane frank a ovo radis kad malo sazrijes? mislim da je sada ana frank u osmom razredu i ne stigne se uopce obraditi jer je medju zadnjima a lovac u zitu je u cetvrtom srednje i isto se ne stigne zato jer sve mora ici po redu pa se dvadeseto stoljece uopce ne obradjuje. a zivimo u dvadeset i prvom vec dosta dugo. ne znam, meni to jednostavno nema smisla.

dvadeseto stoljeće se obrađuje krajem trećeg i čitavi četvrti razred.
lovac u žitu se čita u prvom razredu.
od čitavih ilijade i odiseje, čita se samo par pjevanja ilijade. ostalo se obradi na satu.

[jednokratna nika]

e pa to se onda promijenilo mozda.

[Aruena]

Urbanna kaže:

Ako krenemo logikom što je djeci teško ili nezanimljivo, onda bi trebalo ukinuti matematiku. Matematika je uglavnom najteži predmet svima.

... a to nema smisla.

Naravno da nema smisla (kao ni ukidanje lektire,uostalom) ,ali bi bilo potrebno i tu odvojiti bitno od nebitnog gradiva.

Zbog preobimne matematike koja kao takva treba samo buducim inzenjerima (a koliko ih je medju stanovnistvom ) vecina ljudi danas ne zna bez kalkulatora podijeliti dva trocifrena broja.
Da ne govorim o postotnom i kamatnom racunu...

[mimma7]

jednokratni nik kaže:

e pa to se onda promijenilo mozda.

nije mi poznato da se u tom smislu išta značajno mijenjalo još od vremena kad sam ja pohađala školu.

[manchild]

Urbanna kaže:

Mi govorimo ovdje o osnovnoj i srednjoj školi, mogli bi malo o fakultetu.

Imala sam kolokvije za koje smo morali pročitata određena djela i onda bi dobili tri ili četiri citata za koje smo morali znati iz kojeg su dijela pojedinog djela, kako se dalje nastavlja taj dio itd.

Ako su bili citati poezije, onda su bile prazne crte na koje se morala upisati riječ koja nedostaje u stihu.

vrhunac idiotizma

[chocolatecookie]

mimma7 kaže:

za manjak čitalačkog afiniteta najmanje je kriva lektira.

Mda, ja sam nekad nakon pročitane lektire znala trčat po neku normalnu knjigu da mi se ne smuči čitanje, ko ono kad nakon prometne moraš odmah sjest za volan.

mimma7 kaže:

da se nisu u školi bavili rukama i marinkovićem, velika je šansa da 90 posto njih nikad ne bi dragovoljno u ruke uzelo ništa tako složeno i lijepo. zašto bi to bilo šteta, ne trebam govoriti nikome tko je ruke pročitao.

Sigurna sam da je na popisu lektire bilo dobrih knjiga, koje nikad nisam pročitala iako, da nisu bile lektira, možda do vjerojatno i bih, baš zato što su bile lektira, pa sam podrazumijevala da su katastrofa kao i ostatak.

[jednokratna nika]

mimma7 kaže:

nije mi poznato da se u tom smislu išta značajno mijenjalo još od vremena kad sam ja pohađala školu.

joj ne znam, mi smo cekali tristo gladnih godina da konacno dodjemo do neke zanimljive knjige a onda smo jednostavno izgubili volju.

[mimma7]

chocolatecookie kaže:

Mda, ja sam nekad nakon pročitane lektire znala trčat po neku normalnu knjigu da mi se ne smuči čitanje, ko ono kad nakon prometne moraš odmah sjest za volan.

i gle kako si se lijepo načitala!

chocolatecookie kaže:

Sigurna sam da je na popisu lektire bilo dobrih knjiga, koje nikad nisam pročitala iako, da nisu bile lektira, možda do vjerojatno i bih, baš zato što su bile lektira, pa sam podrazumijevala da su katastrofa kao i ostatak.

evo, kažu da ti ne zamjeraju ništa. neke su ti čak i zahvalne.

[chocolatecookie]

A svašta nama u školama radi, zato nam i je tako kako nam je.

[Dlapek]

manchild kaže:

vrhunac idiotizma

Idiotizma?
Za studenta književnosti poznavati dijelove iz djela relevantnih pjesnika nije nikakav idiotizam nego elementarna stvar.

Kao što matematičari moraju znati formule ili kemičari kemijske simbole.