Zbor podrugljivaca 2.0

[addx]

distanca kaže:

Da ti kažem ovdje, zatrolao si temu koju sam otvorila jer me zanimalo razmijeniti mišljenja o tome s nekim ako još uopće ima itko, iole filozofski ozbiljnijim, a nisi dobio ni opomenu, a topic ekspresno zaključan. I još si se našao predbaciti mi neprimjerenost.
Ti svoje 'gegove' možeš isfuravati i na Kokošinjcu a ja problem dovoljno dobro izložen za početak u uvodnom postu, mogu samo na filozofiji.
Sramno je da se to zapravo ne može niti je ostavljena prilika da se uključi netko tko razumije o čemu govorim.

buhuhu

nasalio sam se na temi koja ionako nije bila ni za sta drugo. nije to ni bilo nesto zlonamjerno nego eto, bezveze da se nasalim i da dobijes makar neki post. ako mene pitas, mislim da si pretjerala svojom reakcijom, umjesto da pojasnis temu ti vrlo vazno digla nos.

sto se toga tice, moram ti ispuhati balon: tvoja vrlo vazna misija je samo tebi vrlo vazna. forum ne prepoznaje veliku vaznost tvoje misije vec tretira sve jednako a to znaci da zahtijeva formu upotrebljive teme - tvoja to nije bila - a nisam ju ja ni zatvorio vec moderator. nitko te ne sprijecava da otvoris novu temu kako treba, umjesto da tu dramis i izmisljas nekakve sramove i krivice kao da je kraj svijeta a ti si propustila zadnju priliku... spusti se malo na zemlju. ajde da si otvorila nekakvu temu o nestalom djetetu, ali ti otvorila nedorecenu temu o oxymoronu u koju si ulozila citavih 2-3 nabrazaka sklepane recenice i sad tu dramis.

P.S. moderaturu ti je zabranjeno komentirati, cisto prijateljski. ovo da ti posramljujes moderiranje koje se desilo nad tobom ti lagano spada u to, a inace bas na ovoj temi je nerijetko bilo takvih kartona

[La Baba yaga]

Zasrao si addx-e i sad se tu vadis. Nadam se da si sad sretan. Inace to je isti q kad se izrazimo npr "necu nista"....sto bi zapravo trebalo znaciti "ocu nesto".
Nego sad sam se syetio kako jedna moja profesorica ( inace riba je za katedru pobrisat ) nije kuzila kako moze "izuzetak potvrditi pravilo". Pa sam joj obyasnio.

[Nea--]

"Nacionalizam i kapitalizam su uvezani. Nacionalisti su najprije opljačkali državu, a taj plijen sada žele učniti legitimnim za što im idealno služi liberalni kapitalizam. Mi imamo legitimnu državu, ali građani nisu njeni vlasnici nego grupe domaćih i stranih pojedinaca"

http://zadarski.slobodnadalmacija.hr...lastitu-naciju

[Apemant]

Jbt koji amater


Podsjetio me malo na čuveni albanski virus, ono kad dobiješ na mail poruku

"Hi! I am an Albanian Computer Virus. Please delete one of your files and forward this message to some of your friends.
Thank you."

[Templarski red]

Kick your shoes off
Do not fear
Bring that bottle over here

Ajjjjjjl bi joooor bejbi tunajt!!!

[addx]

La Baba yaga kaže:

Zasrao si addx-e i sad se tu vadis. Nadam se da si sad sretan. Inace to je isti q kad se izrazimo npr "necu nista"....sto bi zapravo trebalo znaciti "ocu nesto".
Nego sad sam se syetio kako jedna moja profesorica ( inace riba je za katedru pobrisat ) nije kuzila kako moze "izuzetak potvrditi pravilo". Pa sam joj obyasnio.

Dosao si u bijelim carapama i sandalama na predavanje?

[cestar]

Nea-- kaže:

"Nacionalizam i kapitalizam su uvezani. Nacionalisti su najprije opljačkali državu, a taj plijen sada žele učniti legitimnim za što im idealno služi liberalni kapitalizam. Mi imamo legitimnu državu, ali građani nisu njeni vlasnici nego grupe domaćih i stranih pojedinaca"

http://zadarski.slobodnadalmacija.hr...lastitu-naciju

Sve ovo odavno znamo...

Ovo mi je interesantnije...

Ovo je vaš prvi razgovor za hrvatske medije. S obzirom na vaš kreativni portfelj začuđuje da ste u Hrvatskoj praktički nepoznati. Smeta li vam što vas čitateljima predstavljamo kao srpsku verziju Olivera Frljića?

- Hvala na usporedbi. Između nas dvojice ima sličnosti, ali i razlika. On više provocira, što je O.K., a ja više volim obodriti publiku tako da izađe s predstave u uvjerenju da nešto može promijeniti. Osim toga ja već godinama, od 2009., radim izvan institucija. Frljić radi u institucijama, ali dosta subverzivno. Inače jako cijenim Frljića iako ne mislim da su mu sve predstave savršene.

Dakle, nadam se da ono prvo boldano nije istina, a ovo drugo jest... bez obzira na sličnu političku matricu.

Jer...

Teško je izbjeći sličnosti s Hrvatskom. I ovdje se oni koji ne misle kao nacionalističko krdo nalaze na udaru, i vladajuće politike, ali i brojnih paravladinih konzervativnih udruga koje javno etiketiraju "neprijatelje nacije", nariču o ugroženosti većine nad manjinom i provode otvoreni nacionalistički kulturkampf. U tom kontekstu vaš angažman je prilično heretičan i može se ukratko definirati kao tri "A": antifašizam, antikapitalizam i antinacionalizam.

... ovo boldano već odavno nije heretično i mainstream je... na muci se poznaju junaci i nadam se da Paković u svojim predstavama pruža "još nešto" i bodri publiku... jer "anti-" prefiks već dugo nije dovoljan.

[nitko drugi]

distanca kaže:

Da ti kažem ovdje...

Odgovorio bih na to o "pogrešnom prividu", kad je već ovdje nastavljena rasprava a nisam stigao tamo. Ipak bi trebao kontekst da se jasnije vidi o čemu se radi. Vjerojatno je samo redundantnost kao npr. "to je kradljivi lopov" i sl., ali ima jedan kontekst gdje se može govoriti o nečemu poput "ispravnog privida" (a budući da se radi o Gadameru, moguće je da je on taj kontekst imao u vidu).

Grčka riječ za "mnijenje", "uvjerenje" je doxa, a ona je kod Parmenida i nadalje dobila i značenje "privida" (nasuprot istini i znanju). Kod Platona se može govoriti o orthos doxa, "ispravnom mnijenju/uvjerenju", koje nije znanje, jer je za znanje potreban još i logos, da možemo obrazložiti (logon didonai) to svoje ispravno mnijenje. Utoliko to jest "privid" jer nije znanje, ne može opravdati samo sebe, ali jest "ispravno" jer ga može opravdati netko drugi tko zna. Nasuprot tome, pogrešno/lažno uvjerenje ne može opravdati nitko.

Konkretniji primjer imamo u Platonovom ranom dijalogu Kriton, gdje Sokrat u prvome dijelu dijaloga pokušava racionalno obrazložiti neke stvari svom dugogodišnjem prijatelju Kritonu. To su iste one stvari koje mu je čitav život obrazlagao. No, sad je Sokrat osuđen na smrt, a Kriton i dalje budalaši o ugledu u društvu, o podmićivanju čuvara pa da Sokrat pobjegne itd. I Sokrat tad, nakon toliko godina, svjestan predstojeće smrti, odustaje od toga da kod prijatelja Kritona pobudi "opravdano istinito vjerovanje" i zadovoljava se s manjkavim "istinitim vjerovanjem" (orthos doxa, što bi se moglo vrlo uvjetno prevesti i kao "ispravan privid"). I kaže mu naprosto: "Zakone valja poštovati!" Što će, kad ovaj već ne kuži, bolje da postupa po zakonu nego po popularnim mnijenjima. (Onda oni interpreti koji kuže koliko i taj Sokratov prijatelj stoljećima tupe kako Platon zastupa stav da zakone i državu treba bezuvjetno poštovati, kakvi god da jesu, jer da tako piše u Kritonu. )

[Nea--]

cestar kaže:

... ovo boldano već odavno nije heretično i mainstream je... na muci se poznaju junaci i nadam se da Paković u svojim predstavama pruža "još nešto" i bodri publiku... jer "anti-" prefiks već dugo nije dovoljan.

Ma svakako...
Antifašisti i antinacionalisti su mejnstrimovski uništili sve partizanske spomenike, izmijenili imena ulica i trgova, falsificirali povijest do te mjere da ni oni koji su se borili u WW2 ne bi danas, da su živi, više bili sigurni nisu li sve to samo sanjali ili izmislili ....

Antinacionalisti mogu samo piskarati i vikati, nitko ih ionako ne shvaća ozbiljno; no dozvoljeno im je pjevati i zabavljati raju, pošto se nacionalisti još uvijek sjećaju vlastitih bolnih iskustava kada im je bilo uskraćeno pjevati što su htjeli kada su htjeli... pa empatično i puni razumijevanja oni to sada dozvoljavaju svojim protivnicima jer ne ponovilo se nikad, puj puj puj.

[distanca]

nitko drugi kaže:

Odgovorio bih na to o "pogrešnom prividu", kad je već ovdje nastavljena rasprava a nisam stigao tamo. Ipak bi trebao kontekst da se jasnije vidi o čemu se radi. Vjerojatno je samo redundantnost kao npr. "to je kradljivi lopov" i sl., ali ima jedan kontekst gdje se može govoriti o nečemu poput "ispravnog privida" (a budući da se radi o Gadameru, moguće je da je on taj kontekst imao u vidu).

Grčka riječ za "mnijenje", "uvjerenje" je doxa, a ona je kod Parmenida i nadalje dobila i značenje "privida" (nasuprot istini i znanju). Kod Platona se može govoriti o orthos doxa, "ispravnom mnijenju/uvjerenju", koje nije znanje, jer je za znanje potreban još i logos, da možemo obrazložiti (logon didonai) to svoje ispravno mnijenje. Utoliko to jest "privid" jer nije znanje, ne može opravdati samo sebe, ali jest "ispravno" jer ga može opravdati netko drugi tko zna. Nasuprot tome, pogrešno/lažno uvjerenje ne može opravdati nitko.

Konkretniji primjer imamo u Platonovom ranom dijalogu Kriton, gdje Sokrat u prvome dijelu dijaloga pokušava racionalno obrazložiti neke stvari svom dugogodišnjem prijatelju Kritonu. To su iste one stvari koje mu je čitav život obrazlagao. No, sad je Sokrat osuđen na smrt, a Kriton i dalje budalaši o ugledu u društvu, o podmićivanju čuvara pa da Sokrat pobjegne itd. I Sokrat tad, nakon toliko godina, svjestan predstojeće smrti, odustaje od toga da kod prijatelja Kritona pobudi "opravdano istinito vjerovanje" i zadovoljava se s manjkavim "istinitim vjerovanjem" (orthos doxa, što bi se moglo vrlo uvjetno prevesti i kao "ispravan privid"). I kaže mu naprosto: "Zakone valja poštovati!" Što će, kad ovaj već ne kuži, bolje da postupa po zakonu nego po popularnim mnijenjima. (Onda oni interpreti koji kuže koliko i taj Sokratov prijatelj stoljećima tupe kako Platon zastupa stav da zakone i državu treba bezuvjetno poštovati, kakvi god da jesu, jer da tako piše u Kritonu. )

Hvala ti! Razumjela sam. Ali pročitat ću još koji put ovo što si napisao. I mislila sam da je tako nešto, da sama ta riječ privid možda korijenski ima značenje drugačije nego ono uvriježeno samorazumljivo u našem shvaćanju, kao kad kažemo da je nešto iluzija. Pa mi, iako mi je iz konteksta bilo jasno da hoće reći kako je nešto pogrešno, nije bilo jasno kako može biti 'pogrešan privid' (jer privid bi po defaultu trebao biti prividno nešto, dakle, nešto što se čini ali nije tako, nije istinito). A iz čega bi se onda logično moglo izvesti i da postoji 'ispravan privid', što bi zvučalo otprilike kao ispravna iluzija, pričinjavanje. Ali, kako si pojasnio, ako bi namjesto 'privid' rekli 'uvjerenje' onda mi je posve jasno, blisko, i razložno, logično, da može biti 'pogrešno uvjerenje' odn. ispravo uvjerenje. Pomišljala sam možda i na nedovoljno dobar prijevod ali ipak je to Barbarić kao redaktor prijevoda knjige Ogledi o filozofiji umjetnosti od Gadamera (koju sam ja poodavno dobila na poklon od nekog). ...
Nisam ni dobila priliku reći nešto više i razviti, ako je trebalo napisati i u kojem je kontekstu, prepisati taj dio, jer su ekspresno zaključali temu.
Ali nema veze, važno je da si me uputio na pravi način, na to što mi je bilo nejasno i što sam željela znati; baš me živo zanimalo, a bar ti znaš da je za filozofiju najvažnije (ili među najvažnijem) da komuniciraš problem koji te istinski i živo zanima, a ne da se pitanja postavljaju/ domišljaju tek onako - da bi se nešto raspravljalo (to nisu moje motivacije) isl. a ne zasnivaju se na toj osnovi, ne izviru iz onog što bi bio filozofski eros.
Hvala još jednom, i pozdravljam te!

[Sigmund]

distanca kaže:

Hvala ti! Razumjela sam. Ali pročitat ću još koji put ovo što si napisao. I mislila sam da je tako nešto, da sama ta riječ privid možda korijenski ima značenje drugačije nego ono uvriježeno samorazumljivo u našem shvaćanju, kao kad kažemo da je nešto iluzija.

Kod Hegela je privid (Schein) kategorija povezana s pojavom (Erscheinung) i esencijom. Odnosno, pojava ili fenomen je "privid" (Schein) koji je ispunjen esencijom. Znači, nije više bezesencijalna pojava (tj. privid, Schein).
Hegel kaže u enciklopedijskoj logici:

"Ono neposredno nije ono što mi mislimo da u njemu imamo, ono nije nešto samodovoljno što se oslanja na sebe, nego je umjesto toga puki privid (Schein), te je, kao takav, sabran u jednostavnost esencije koja je po-sebi."

"Pravi privid" bi prema tome mogao značiti onaj privid koji je povezan s esencijom, za razliku od onog koji nije.

[addx]

@parsifal

Život poslije smrti je nemoguć, tvrdi poznati fizičar

SEAN CARROLL, kozmolog i profesor fizike s uglednog sveučilišta California Institute of Technology (Caltech), tvrdi da je život poslije smrti, ideja koju promoviraju brojne svjetske religije, fizički nemoguć.

"Mi potpuno razumijemo zakone fizike koji stoje u pozadini svakodnevnog života", rekao je Carroll, dodavši kako sve ono što se događa u stvarnosti mora biti unutar okvira mogućeg.

Da bi život poslije smrti postojao, svijest bi morala biti odvojena od našeg fizičkog tijela, a to nije slučaj, tvrdi fizičar.



Materija tvori svijest

Svijest je, na vrlo elementarnom nivou, niz atoma i elektrona koji tvore ono što nazivamo umom.

Zakoni fizike ne dozvoljavaju tim česticama da funkcioniraju na taj način nakon ljudske smrti, smatra Carroll.

"Ideja da neka vrsta svijesti postoji nakon što naša tijela umru i raspadnu se na atome koji ih konstituiraju ima jedan velik, nepremostiv problem. Naime, mi potpuno razumijemo zakone fizike koji određuju naš svakodnevni život i ne postoji nijedan način da ti zakoni dozvole "preživljavanje" informacija pohranjenih u našim mozgovima nakon smrti", napisao je Carroll za Scientific American.

Carroll se poziva na kvantnu teoriju polja koja, pojednostavljeno rečeno, kaže da svaka vrsta čestica stvara vlastito polje.

Primjera radi, svi fotoni u svemiru imaju svoje polje, baš kao i svi elektroni i ostale vrste čestica.

Da postoji život poslije smrti, mogli bismo ga izmjeriti

Carroll pojašnjava da bi, ako se život na bilo koji način nastavlja nakon smrti, testiranja kvantnih polja otkrila "duhovne sile" ili "duhovne čestice", a to se ne događa.

"Ako stvarno postoje samo atomi i poznate sile, ne postoji način da ljudska duša preživi smrt", napisao je Carroll.

"Vjerovanje u život poslije smrti zahtijeva, blago rečeno, fiziku koja nadilazi Standardni model. I najvažnije od svega, trebao bi postojati način da ta "nova fizika" na neki način interagira s atomima koji nas čine. U kvantnoj teoriji polja ne može postojati kolekcija "duhovnih čestica" i "duhovnih sila" koje interagiraju s našim običnim atomim jer bismo ih u protivnom detektirali u postojećim eksperimentima", smatra Carroll.

Život poslije smrti je "dramatično nekompatibilan" s modernom znanošću

Jednom kad to prihvate svi znanstvenici, moći ćemo početi razumjeti način na koji ljudski um funkcionira, uvjeren je fizičar s Caltecha.

"Ne postoji razlog da budemo agnostici oko ideja koje su dramatično nekompatibilne sa svime što znamo o modernoj znanosti. Jednom kad predvladamo našu nevoljkost da se suočimo sa stvarnošću po ovom pitanju, možemo se pozabaviti puno zanimljivijim pitanjima, poput onih o načinu na koji ljudska svijest zaista funkcionira", zaključuje Carroll.

Eto ga na, poznati fizicar to kaze!

[Apemant]

Slažem se s cijelim postom osim s ovom čudnovatom, optimističnom rečenicom koja strši kao govno u punču:

"Jednom kad to prihvate svi znanstvenici, moći ćemo početi razumjeti način na koji ljudski um funkcionira, uvjeren je fizičar s Caltecha."


Gdje će 'smjestit' to 'razumijevanje' funkcioniranja uma? U iste te neurone i sinapse o kojima upravo 'razmišlja'?

Što uopće misli pod 'razumijevanje funkcioniranja uma'? Ja znam što znači 'razumjeti funkcioniranje' quick-sort algoritma, ali što bi bilo 'razumijevanje funkcioniranja uma' - nemam blagog pojma. Ali svejedno imam opak dojam da ni taj fizičar zapravo ne zna što uopće misli pod tom sintagmom.

[addx]

Ah da, to smo vec prolazili, evo ti mentalni eksperiment onda

Da li bi hipotetska "jaka AI" mogla shvatiti kako ona sama funkcionira? Da li bi ta "jaka AI" mogla spoznati ono sto mi, njegovi kreatori, znamo o tom jakom AI tj. znanje pomocu kojeg smo ga napravili, principe na kojima funkcionira?

[Sigmund]

addx kaže:

Eto ga na, poznati fizicar to kaze!

https://en.wikipedia.org/wiki/Clarke%27s_three_laws

[addx]

Sigmund kaže:

https://en.wikipedia.org/wiki/Clarke%27s_three_laws

Eh sad nisam siguran, ovaj ima 50 godina, jel on elderly?

Btw. onaj moj post o privatnom/unutrasnjem i vanjskom mi jos uvijek oduzima mentalnu paznju, a ti nisi htio odgovoriti, smrc. Imam neki osjecaj da je na jako dobrom tragu necega... mozda bi trebao temu otvoriti, ali nisam siguran..

Zbraja mi se na to teorija melanie klein, na razvoj uma koji je inicijalno u maloj bebi ominpotentan i smatra da je citava stvarnost on sam tj. njegovo bice nema granice i obuhvaca sve u okolini. u takvom stanju mala beba ne zna da su njene misli privatne vec to polako uci, kad vidi da njena okolina ne reagira tek na njene misli vec je potrebno vise od toga. Tu se vec, u ranoj dobi, stjece sponzaja o tome da su misli privatne, tajne, posjedovane, nedostupne, neprobojne izvana i ta razvojna spoznaja iz rane dobi prozimlja tj. u podlozi je svog kasnijeg misljenja. Ne samo da je ta spoznaja u podlozi nego je i nuzna razvijanju ega (granica/ogranicenja pocetne omnipotencije) te kapaciteta za empatiju tj. inferenciju sta drugi (privatno) misli i/ili zna, tu sposobnost djeca stjecu cini mi se u drugoj, trecoj godini zivota ako se dobro sjecam.

Nekako mi se cini da "duhovnost" tj. nematerijalnost duhovnog svijeta zapravo proizlazi iz tog iskustva privatnosti misli i naseg unutrasnjeg svijeta. A tu mi je pak zanimljivo da inicijalno zapravo ne postoji unutrasnji svijet nego je sve jedan svijet u kojem slobodna volja svojim djelovanjem spoznaje svoja ogranicenja i u kroz to dijeli svijet na unutrasnji(jastvo) i vanjski.

[distanca]

Sigmund kaže:

Kod Hegela je privid (Schein) kategorija povezana s pojavom (Erscheinung) i esencijom. Odnosno, pojava ili fenomen je "privid" (Schein) koji je ispunjen esencijom. Znači, nije više bezesencijalna pojava (tj. privid, Schein).
Hegel kaže u enciklopedijskoj logici:

Quote:
"Ono neposredno nije ono što mi mislimo da u njemu imamo, ono nije nešto samodovoljno što se oslanja na sebe, nego je umjesto toga puki privid (Schein), te je, kao takav, sabran u jednostavnost esencije koja je po-sebi."

"Pravi privid" bi prema tome mogao značiti onaj privid koji je povezan s esencijom, za razliku od onog koji nije.

Hvala, također!
Da ti kažem kako sam ja ovo shvatila:
Iz gornjeg zaključujem da pojava nikad nije bezesencijalna jer je Erscheinung 'sastavljen' od Schein i esencije. Pa bezesencijalna može biti samo u našem opažanju, kao 'puki privid' ili u tom smislu može se reći 'pogrešan privid'? A opažamo li esenciju, tad može stajati 'pravi privid'? Znaš na što me ovo podsjeća? Na ono razlikovanje kad kažemo za nešto 'nije tako kako se čini' ili 'baš tako je kako se čini'?

[Apemant]

addx kaže:

Ah da, to smo vec prolazili, evo ti mentalni eksperiment onda

Da li bi hipotetska "jaka AI" mogla shvatiti kako ona sama funkcionira? Da li bi ta "jaka AI" mogla spoznati ono sto mi, njegovi kreatori, znamo o tom jakom AI tj. znanje pomocu kojeg smo ga napravili, principe na kojima funkcionira?

Nemam pojma. Sve skupa zvuči kao da veću konzervu pokušavaš ugurat u manju.

Rekoh, prvo razmišljaj o tome što točno misliš pod 'shvatiti' (funkcioniranje mozga/AI).

[addx]

Apemant kaže:

Nemam pojma. Sve skupa zvuči kao da veću konzervu pokušavaš ugurat u manju.

Rekoh, prvo razmišljaj o tome što točno misliš pod 'shvatiti' (funkcioniranje mozga/AI).

Pa ono nuzno da bi znao replicirati/stvoriti/kreirati umjetni um koji bi funkcionirao dovoljno slicno prirodnom.

[Apemant]

addx kaže:

Pa ono nuzno da bi znao replicirati/stvoriti/kreirati umjetni um koji bi funkcionirao dovoljno slicno prirodnom.

To ti je kroki odgovor. 'Razumiju' li tvorci AlphaGo-a kako on 'funkcionira'?

Ja bih rekao da ne 'razumiju' zbilja. Ne na onoj razini na kojoj, primjerice, programer klasičnog šahovskog algoritma 'razumije' funkcioniranje tog (šahovskog) programa.