Anglizmi

[marmont]

Baš mi je uber kul kad navečer u Otvorenom najavljuju kolegu iz deska koji počne priču o skriningu, ili ove primitivne emisije poput Red carpeta u kojem mi pričaju o iventima koji su se dogodili prošlog tjedna, ili o novom mejk-apu, đres koudu, onome što je in ili aut, ili još gore, totalno nat kul, ono što si nijedan selebriti ne smije dopustiti jer je totalno fejk ... Pa pogledajte samo ovaj forum, koliko ljudi napiše cijelu rečenicu na engleskom, oni su toutli fensi

[aqualung]

marmont kaže:

Baš mi je uber kul kad navečer u Otvorenom najavljuju kolegu iz deska koji počne priču o skriningu, ili ove primitivne emisije poput Red carpeta u kojem mi pričaju o iventima koji su se dogodili prošlog tjedna, ili o novom mejk-apu, đres koudu, onome što je in ili aut, ili još gore, totalno nat kul, ono što si nijedan selebriti ne smije dopustiti jer je totalno fejk ... Pa pogledajte samo ovaj forum, koliko ljudi napiše cijelu rečenicu na engleskom, oni su toutli fensi

svidja mi se tvoj vocabulary, so rad

[odjednom ja]

marmont kaže:

Baš mi je uber kul kad navečer u Otvorenom najavljuju kolegu iz deska koji počne priču o skriningu, ili ove primitivne emisije poput Red carpeta u kojem mi pričaju o iventima koji su se dogodili prošlog tjedna, ili o novom mejk-apu, đres koudu, onome što je in ili aut, ili još gore, totalno nat kul, ono što si nijedan selebriti ne smije dopustiti jer je totalno fejk ... Pa pogledajte samo ovaj forum, koliko ljudi napiše cijelu rečenicu na engleskom, oni su toutli fensi

a baš je superkul preformulirati tuđi (emericzyjev) post

[mili vanili]

Ma, to mi je već tako prežvakana tema. Ne zamjeram ljudima što ne vole koristiti svoj jezik, pa tako ni Hrvatima. Nemam ništa protiv onih koji koriste i anglizme, germanizme i sl., u slučaju da su spomenute riječi pravilno i s mjerom upotrijebljene. Puno mi je bolje pročitati ili čuti nekakav pristojan anglizam, nego recimo psovke, vrijeđanja, vulgarizme, turpizme i itd. na hrvatskom jeziku. I što ti znači to - Tashan? Čemu to sh u sredini?

Činjenica jest da su anglizmi sad u modi. Oni neće nestati sami od sebi, ne možemo ih iskorijeniti, može se samo naći neka alternativa istima.

A i svi smo mi na neki način pomodni i povodimo se za nekim trendovima, tako da ne trebamo prstom upirati u one koji koriste anglizme, samo zato što ih ne koristimo jer nismo ni mi u nekim drugim stvarima ništa bolji...

[Hroboatos]

http://jagor.srce.hr/esperanto-kel/e...tisucljece.htm

ESPERANTO NA KONCU TISUĆLJEĆA
............
Uzmimo za primjer Hrvatsku, prvenstveno sjevernu i zapadnu. Nema sumnje da danas više ljudi natuca njemački jezik nego što se njime služilo prije sto ili sto pedeset godina. To je istina koje smo svi svjesni. No nismo svjesni činjenice da je u Hrvatskoj ta razmjerno skromna manjina koja se služila njemačkim jezikom, odličnim njemačkim jezikom, predstavljala ujedno i izrazitu većinu među društveno odgovornim pismenim ljudima, a da je njihov njemački jezik bio neusporedivo pravilnijim, bogatijim, fleksibilnijim i svestranijim nego što je to današnji hrvatski prosjek u znanju njemačkoga jezika. Danas savršeno ili bar zadovoljavajuće znanje njemačkoga posjeduju samo profesionalci, to jest filolozi germanisti, specijalizirani korespondenti, prevoditelji i slično, a nekada su se njemačkim jezikom odlično služili akademski građani svih struka, pa i svaki iole odgovorniji činovnik. Prije sto pedeset godina ozbiljnu intelektualcu nije ni padalo na pamet da svoj znanstveni ili stručni tekst (ako nije filološki, povijesni ili vjerski) piše na hrvatskome, imao je izbor između latinskoga (rjeđe rješenje) i njemačkoga (češće rješenje), no u jadranskome bi pojasu najvjerojatnije izabrao talijanski. A jezik onih što su na nekim humanističkim poljima pisali hrvatski, bio je najčešće mucav, hrapav, siromašan, nategnut, današnjemu čitatelju naprosto neprobavljiv. Dapače, jezik Kačićev ili Reljkovićev iz druge polovice osamnestoga stoljeća suvremenomu je čitatelju glađi i prirodniji nego jezik u "Danici" i "Zori dalmatinskoj" sredinom devetnaestoga. To ne znači da su njihovi suradnici bili nepismeni i neobrazovani, baš naprotiv, prosjek je možda i bolji nego danas, no pisali bi dobro njemački (ili talijanski), a u hrvatskome su bili nemoćni izvan razine jednostavne komunikacije, ili, u najboljem slučaju, folklornoga izraza. U to se sve lako može uvjeriti uzme li tko u ruke danas svakomu dostupne reprinte spomenutih izdanja.

Opisano stanje nije samo hrvatska specifičnost. U Sloveniji i Slovačkoj bilo je još gore, isto tako i s rumunjskim jezikom u Sedmogradskoj (madžarski Erdely, rumunjski Transilvania), a nešto je bolje bilo u Češkoj i Madžarskoj i s poljskim jezikom u Austro-Ugarskoj i Rusiji, ali gore u Njemačkoj. Mislim da ne treba ni govoriti o stanju izvan zone njemačkoga, to jest u Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji, u današnjim novooslobođenim republikama bivšega Sovjetskog Saveza, a na svoj način i u Grčkoj. Danas gotovo nemamo predodžbe kakva je bila tadanja jezična situacija. Nacionalnim su se jezicima služili pučki svećenici, seoski učitelji, političari (ali ne za političke rasprave), pjesnici i drugi književnici (čak ni oni ne isključivo). Natpisi na ulicama bili su u Zagrebu njemački, čak i nazivi ulica, a kad je nepoznat čovjek ušao u trgovinu ili gostionicu (jasno, s njemačkim natpisima), prodavač ili konobar obratio bi mu se njemački. Nepoznatu bolje odjevenu čovjeku obraćalo bi se na ulici njemački, zakoni su bili pisani njemački, u školama je prevladavao njemački, o vojsci da i ne govorimo. Istina jest da su se rodoljubi borili protiv takva stanja i da ih je puk uglavnom slijedio, ali pretežni je dio javnog mnijenja bio ili nezainteresirano promatrački raspoložen, neutralan ili čak protiv nacionalnih aspiracija. I kada bi u tridesetim, četrdesetim ili čak pedesetim godinama prošloga stoljeća putniku iz zapadne Europe tko ozbiljno rekao da će za manje od sto godina u spomenutim zemljama osnovnim jezičnim instrumentom sevukupne civilizacije biti domaći nacionalni jezik, taj bi se putnik veoma začudio takvoj neobičnoj tvrdnji, primio bi je s nevjericom, ili bar sa skepsom, i zaključio bi da se radi o fantaziji, da njegov sugovornik nije realist, da se zanosi nekim romantičkim idejama bez stvarne podloge.

Mi danas, naravno, znamo da je ta "romantična" tvrdnja bila točna.

[fug]

Ha čuj, još je bolja fora kad skužiš da je jako velik postotak engleskih riječi ustvari francuskog ili latinskog (e.g. romanskog porijekla).

Konzervativnije ljude smeta anglizam više nego cvikcange, šarafciger, mišafla, nahtkasla, rajsfešlus (malo kako se u Osijeku govorilo do unazad tridesetak godina ), štoviše spomenuti ponosno pokazuju kako vladaju i učenim jezikom pa se razbacuju s izrazima poput tete-a-tete, faux pas, randez vous, deja vu, ili pak ad hoc, ex abrupto...

Priznajem da me bole uše već od iventa, partija, konzaltinga, itd. jer je riječ o izrazima koji imaju sasvim zadovoljavajuć, često rabljen, u potpunosti moderan hrvatski ekvivalent za razliku od zrakomlata, ili štatiga ja znam nategnutih novokovanica koje su bile presmiješne.

Riječ je o globalnom trednu koji u povijesti(ma) jezika nije novost i pokazatelj je koja je kultura dominantna. Tko zna za koje desetljeće će možda fora biti koristiti neke tehničke ili svakodnevne pojmove azijskog porijekla. Ljudi budime spremni na sve!

[Shain]

Na stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje mogu se naći zamjene i za neke anglizme. Evo link: Bolje.hr.

A ovo je uvodni tekst:

"Poštovani korisnici mrežnih stranica Bolje je hrvatski! Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na ovim stranicama nalaze se prijedlozi hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskome jeziku."

"S obzirom na to da je takvih riječi u posljednje vrijeme u hrvatskome javnom i medijskom prostoru sve više, nastojat ćemo za neke od njih predložiti odgovarajuće hrvatske riječi."

"Pritom valja uzeti u obzir da su hrvatske zamjene u prvome redu prijedlozi za koje smatramo da su primjereniji za uporabu u neutralnoj standardnojezičnoj komunikaciji jer se značenje svake strane riječi i tuđice može jednako dobro izraziti i na hrvatskome jeziku."

[Shain]

Dobili smo i wrestling. Pa zar ga je bilo tako teško prevesti?

(...) "obratio" na wrestling, jer to je Trumpovo polje (bio je i organizator wrestlerskih nadmetanja, a javno je 2007. prebio wrestlera i wrestlerskog producenta Vincea McMahona...)

(Inoslav Bešker, Jutarnji list, 2. 1. 2017.)

[KRIN1]

karenjina kaže:

... kad čujem za sve one fancy partyje na koje idu make-up artisti itd. itd. dobijem sijede!!

ali, bože moj, i to će izaći iz mode. tako je bilo s i latinskim, i s njemačkim, talijanskim...

ovo neće izaći iz "mode".
izaći će hrvatski, njemački, talijanski, ...
globalizacija svoje pute utire

[Shain]

Anglizam, miko fo!

"pa ustanovljuje da je ona iz 1967. bila (...) 'stručno artikulirana, nacionalno-kulturno opravdana, (...) dok je rad na njoj bio 'strukovan', 'stručan', 'metikulozno obavljan' uz potporu 'eminentnih književnika-korisnika i sukreatora jezika'." (Jerko Bakotin)

Metikulozan (engl. meticulous):

1. krajnje brižan i precizan
2. previše zaokupljen detaljima, cjepidlački, sitničav.

[judolino]

Shain kaže:

Anglizam, miko fo!

"pa ustanovljuje da je ona iz 1967. bila (...) 'stručno artikulirana, nacionalno-kulturno opravdana, (...) dok je rad na njoj bio 'strukovan', 'stručan', 'metikulozno obavljan' uz potporu 'eminentnih književnika-korisnika i sukreatora jezika'." (Jerko Bakotin)

Metikulozan (engl. meticulous):

1. krajnje brižan i precizan
2. previše zaokupljen detaljima, cjepidlački, sitničav.

IMHO, mislim da akceptiram koja ti je intencija bila...

[sunshinestar]

Meni je bolesnije kad se izmišljaju nove riječi za postojeće u hrvatskom

[Shain]

Zašto bi u nazivu festivala bila Stella Maris ili nedajbože Morska zvijezda kad može Sea Star?

Iz novina 30. V. 2017.

"Oko 50 tisuća ljudi iz ukupno 70 zemalja pohodilo je četverodnevni Sea Star Festival u Umagu protekli vikend (...) Podsjetimo, u četiri je dana u kompleksu Stella Maris u Umagu nastupilo više od 70 izvođača."

[Shain]

Zanimljiv anglizam, metafora: seksualna industrija - link.

"Japanske vlasti obrušile su se na kafiće u kojima kao konobarice rade školarke (...) Školarke, tvrde upućeni, često nisu svjesne da je riječ o mjestima koja su povezana sa seksualnom industrijom."

("Jutarnji list" 29. V. 2017.)

Seksualni obrt prerastao u industriju!

[Shain]

Holywin je alternativa za Halloween.

Izgleda da su i riječ i aktivnost smislili na Kaptolu jer na internetu ne vidim da ga ima u drugim zemljama. (Je li to onda anglizam ili kroatizam /kaptolicizam/?)

Iz medija:

"Holywin je bdjenje mladih uoči blagdana Svih svetih, koje je prvi puta održano 2003. godine u župi bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Pešćenici (...). Od 2006. godine u Zagrebačkoj nadbiskupiji održava se svake godine, a projekt se širi i na druge biskupije Lijepe Naše.

Cilj je Holywina obnoviti običaj okupljanja na molitvu i bdjenje uoči velikih svetkovina, a pritom i kontrirati običaju koji se sa zapada polako infiltrira i u naše društvo, a to je Halloween ili Noć vještica."

[Wikiceha]

Nives Opačić napisala je knjige o engleskim/američkim riječima u hrvatskom jeziku:

- "Hrvatski u zagradama" - link

- "Hrvatski ni u zagradama". - link

[Shain]

Prije nego što počnem tražiti po literaturi i internetu, postavljam pitanje na ovoj temi: što znači "komodifikacija nacionalizma"? Kako bi se to reklo običnim riječima.

U medijima sam našao ovu rečenicu o "Večernjem listu":

- Devedesetih su kao državne novine čerečili nedovoljno domoljubne individue u ime Domovine, a danas rade na komodifikaciji nacionalizma.

[MmeTipfeler]

Potpuno isto značenje kao i englesko commodification: trženje nečime, pretvaranje nečega u tržišnu robu (što je zapravo pleonazam). Možda će ovo pomoći.

[Shain]

Iz nedavnih novina:

"(...) u nastojanju da švedsku predškolsku dob senzibilizira za egzotične arapske maritalne prakse..."

Umjesto "maritalna praksa" mogao je napisati bez anglizma: "bračna praksa" i sl.

Engleski pridjev: marital.

[Martian7]

Shain kaže:

Iz nedavnih novina:

"(...) u nastojanju da švedsku predškolsku dob senzibilizira za egzotične arapske maritalne prakse..."

Umjesto "maritalna praksa" mogao je napisati bez anglizma: "bračna praksa" i sl.

Engleski pridjev: marital.

Više od toga me zabrinjava sadržaj te rečenice , ali to je za neki drugi podforum (možda Društvene znanosti).