Vlaga - savjeti

[tanveer]

je li moguće napraviti dodatni otvor za prozračivanje ili prozor na istočnoj ili južnoj strani stana?

vidim da i sami spominjete tu opciju (za jug) - da li pitate bi li to pomoglo? apsolutno, čim veći prozor na jugu tim bolje; ali toplinska izolacija zidova i krovišta bi još uvijek bila potrebna, vjerojatno i hidroizolacija poda. ovolika količina vlage i plijesni u prostoru u kojem boravite je jako nezdrava. a nisu ni isparavanja klora puno bolja ...

[vlovrec]

I ja imam problem sa vlagom, par stvari sam primijetila na koje bi te rado upozorila.
Prvo je ovo otvaranje prozora na kip, to ti samo pogoršava problem, ne znam na žalost objasniti zašto (neki hladni most je u pitanju), ti moraš barem 5 puta dnevno otvoriti sve prozore u stanu na 5 minuta. Znači propuh ful. Ovo 5 minuta je cca, ako je vani -10 i puše sjeverac onda ti je dosta minuta. Vele, toliko da se ohladi zrak ali ne i stvari u stanu. Ima neka fora da hladan zrak pobire vlagu iz stana. I nipošto ne ostavljati prozore na kip, sve otvori pa sve zatvori.

Druga stvar je, ne čistiti tu plijesan onak da ga stružeš - pobrišeš dolje sa zida. Te spore onda lete svuda naokolo i to je jako štetno za dišne puteve i širi se na druge površine. Ja sam kupila jedan odličan sprej zove se Mufa kiler ( ) košta cca 35kn. Našpricam zid s tim i sve je bijelo za par minuta. Ali ima jedan veliki ali, jako smrdi, onak po kloru užas. Pa ako nisi protiv kemije...

Svi ovi savjeti koje je dao Da, ali - su super.
Ja bi još nadodala da ti oni odvlaživači tipa Ceresit ne valjaju ništa. Meni stoji na prozorskoj dasci, sa prozora teku potoci, a u njemu nakon tjedan dana par kapi vode. Mislim da je isti efekat ako staviš običnu kuhinjsku sol u plitku posudicu, onak 1 prst. Sol će skupljati vlagu i čak će mokra biti ko da si je polijala s vodom. Pa za prvu ruku to probaj.

Ako imaš ikakvu mogućnost kupi električni odvlaživač. Mi našli u Obi-ju na sniženju zadnji primjerak za 900kn. Nakon par sati rada izlijem 2dl vode iz njega.
Sretno, znam kako ti je

[kanjar]

bloodyone kaže:

To je iza garaže. Zapravo nastavak garaže. Prizemlje. Gore na krovu je ono crno mislim da se to zove ljepenka.

očito si u toplinskim mostovima svugdje odozgor, sa strana stari moj ništa bez termoizolacija

[bloodyone]

Hvala puno na odgovorima! Ovdje je stvar takva da sam ja podstanar. Tražio sam riješenje da se bar malo smanji vlaga ne da se ukloni jer znam da bi mi uklanjanje bilo preskupo. Vidio sam neke odvlaživače ili štajaznam kako se to zove po cijeni od 2-3 tisuće kuna pa se mislim ma daj netreba mi toliko. Vjerujte ne isplati se. Dakle pomislio sam da bi mi bar za prvu pomoć pomoglo to što bi popravio prozore da brtve 100%. Sa onom gumom polijepit ili tako nešto slično. Neznam jesam li spomenuo sva 3 prozora su pokvarena i nitijedan ne sjeda na svoje mjesto 100%.Jebiga što je previše previše. Roba mi nakon pranja nema više svježinu. Dakle moram opet ponovit pranje na prazno sa pola litre domestosa u bubnju na 90 stupnjeva.
I još jedna stvar koju neznam da li sam spomenuo (neda mi se čitat vlastiti post od muke). naime ,kada grijem sa jedinom grijalicom, tj radijatorom od 2500kwh koji je u dnevnom boravku i kada zatvorim vrata od kupaonice u kojoj je veš mašina i kada zatvorim prozor od kupaone nakon što sam dobrano prozračio i obrisao SVE 4 strane, sve pločice u kupaoni. Opet se u kratkom roku pojavi rosa po zidovima i to u količini da kad poliješ zid vodom nebi bilo toliko rose, ej cijedi se sa pločica i sam pod je mokar. Nevjerojatno.
Da bar ima centralno...

[sonata-LPG]

Možda i vlaga (relativna) nije tolika koliko su zidovi sa unutarnje strane hladni. Znam da ovo ne predaju u svim školama, pa možda nije na odmet za pojasniti. Zrak je u stanju apsorbirati određenu količinu vlage, ovisno o parcijalnom tlaku pare u zraku. Što je temperatura veća, zrak može "primiti" više vlage, a količina vlage se obično izražava u postotku od maksimalne količine vlage koju zrak za neke uvjete temperature i tlaka može primiti, pa se to naziva relativnom vlagom. Neki normalni uvjeti u stanu su 22°C sa cca 60% vlage. No, ako se tom istom zraku spusti temperatura na cca 12°C (hlađenjem sloja zraka uz hladni zid), smanji mu se "moć upijanja" vlage do granice zasićenosti od 100% te dolazi do kondenzacije. Gdje se kondenzira voda, gljivice rastu i nema pomoći osim podizanja temperature zida, a to se može postići samo toplinskom izolacijom.

Dakle, izolacija iznad svega. Provjetravanjem se neće postići mnogo, a ako bi se provjetravalo toliko da se ne kondenzira vlaga na hladnom zidu, zrak u prostoriji bi već bio "bolesno suh" za disanje.

Mali dijagram dočarava priču. Granica zasićenja (saturation 100%) se jasno vidi.



Desno su postotci vlage (10, 20, 30....%), dolje je temperatura

[da,ali]

Bloodyone
Mjere za sprječavanje vlage (iz mog prethodnog posta) sigurno će pomoći. Međutim, ako je stanje baš tako drastično, vjerovatno obodna konstrukcija nema nikakvu toplinsku izolaciju i zato površine zidova s nutarnje strane imaju vrlo niske temperature ( niže od 10°C). Rješenje ove situacije u bilo kojoj varijanti je skupo. Obzirom da si podstanar preporučila bih da nađeš drugi stan.

sonata
Dijagram ne dočarava priču. Temperatura je prikazana u Fahrenheitima i nema prikaza temperatura iznad 18,3°C.

sonata-LPG kaže:

Provjetravanjem se neće postići mnogo, a ako bi se provjetravalo toliko da se ne kondenzira vlaga na hladnom zidu, zrak u prostoriji bi već bio "bolesno suh" za disanje.

Potpuno krivo. Preporučena relativna vlažnost zraka sa zdravstvenog gledišta je 45-50%. Zrak temperature 22°C koji ima relativnu vlažnost 45 %, ohlađen na 12°C tj uz zid, još uvijek neće dostići relativnu vlažnost 100% tj neće doći do kondenzacije. Dakle, generalno, provjetravanjem se postiže jako puno, tj vlažnost zraka ostaje u preporučenim vrijednostima, a količina vlage u zraku ne izaziva kondenzaciju na plohi zida temperature 12°C (granična temperatura bila bi oko 10°C).

[sonata-LPG]

Jes, krivi dijagram. Ne kužim kak nisam primijetio da temp. nije u °C

Ne znam za preporučene vrijednosti vlage, ali znam da kod mene (mjerim vlagu) nema kondenzacije na dnu prozorskog stakla (pvc-izo) sve dok je vlaga na 55-60%, a temp. je uvijek na 22-22.5°C. Doduše imam jedan do neizoliranog vanjskog zida gdje s vremena na vrijeme uzgajam vrganje

No, kad prečesto luftam u hladnim i suhim zimskim danima i kad vlaga padne ispod 50%, već primijećujem da nemrem normalno disati. Nisam građevinac, ali mi se čini da je 45% već fina podloga za suho grlo i kašljanje...


Evo i "°C" dijagrama



Dakle, kako rekoh, ako je vlažnost 60% na 22°C, kondenzacija nastupa na 12-13°C. Točno je i da za 45% vlage na toj temperaturi kondenzacija nastaje na 10°C.

I dalje stoji da se provjetravanjem neće postići previše (glede gljivica) ako se zid ne dovede na višu temperaturu, tim više što neizolirani (hladni) zidovi izazivaju osjećaj hladnoće, budući da dobar topline čovjek sa okolinom izmjenjuje radijacijom, pa se i sa grijanjem prostora (zraka) tada često pretjera.

Ugodnije je kad je zrak na 21 sa izoliranim (toplim) zidovima nego kad je zrak na 25, a prostor je okružen sa hladnim zidovima.

Da ne bude zabune - i provjetravanje pomaže, dakako, ali bez izolacije se čovjek neće riješiti vrganja.

EDIT: Malo prošvrljah po netu i ispada da je zaista preporučena vlažnost 40-50% (iako osobno osjećam da je zrak suh kad padne ispod 50%, valjda stvar navike). DOdouše, nailazi se i na vrijednosti 35-60% (granično 20-70%), a ispada da oni koji prodaju ovlaživače daju malo drugačije vrijednosti od onih koj prodaju oDvlaživače .

[perica1234567]

imam sličan problem.
Naime, kuća u kojoj živim sagrađena je 2004 godine, i ove godine, prvi puta, na katu, iznad kojeg je negrijan tavan, na sva četiri kuta kuće pojavila se vlaga i plijesan. Vlage nema u prizemlju, nema je ni na stropu kata, već na "međudeki".
Imam fasadu, ali nije termo, stolarija je drvena, ali sa izo staklima i dobro dihta.
Uz sve to, spavaća soba koja je na katu, nikako da je zagrijem na željenu temperaturu...
U odnosu na prizemlje, razlika je 3-4 stupnja, mada je radijator za tu sobu debelo prekapacitiran. Grijanje je plinsko.

imate li nekakvu ideju što da se napravi, a da riješi taj problem?

[kanjar]

perica1234567 kaže:

imam sličan problem.
Naime, kuća u kojoj živim sagrađena je 2004 godine, i ove godine, prvi puta, na katu, iznad kojeg je negrijan tavan, na sva četiri kuta kuće pojavila se vlaga i plijesan. Vlage nema u prizemlju, nema je ni na stropu kata, već na "međudeki".
Imam fasadu, ali nije termo, stolarija je drvena, ali sa izo staklima i dobro dihta.
Uz sve to, spavaća soba koja je na katu, nikako da je zagrijem na željenu temperaturu...
U odnosu na prizemlje, razlika je 3-4 stupnja, mada je radijator za tu sobu debelo prekapacitiran. Grijanje je plinsko.

imate li nekakvu ideju što da se napravi, a da riješi taj problem?

uzmi mineralne vune u roli i rasprostri je na običan najlon na tavan

[petra00]

Moj savjet kao podstanar ti je da se sleliš odatle, dok niste navukli kakve zdravstvene probleme.

U stanu sam 13 godina kao podstanar, i sve je bilo uredu do prije par godina kad se cijeli stan počeo znojiti i problemi tako kao kod tebe. U jutro nakon spavanja sam morala ručnicima skupljati vodu sa vrata i prozora. Život je postao katastrofa, pola namještaja zbog pjesni smo pobacali. Kuhinju puno drvo spašavali, kako smo znali.

Na kraju prije 2 mjeseca se doznao problem. Cijevi su stare i loše napravljene u startu. Susjedova odvodna cijev od wc školjke i odvoda je popuštala, močila postupno zidove. Moj suprug je stavio masnu farbu koja je zakamuflirala problem ( nikad više masne farbe). I na kraju nam je ta smrdljiva prljava voda izbila u spavaću vodi. Živa katastrofa.

Onda je sljedilo kopanje i razvaljivanje zida, užas ( ali slatki jer je rješio problem). S tim da smo imali probleme sa susjedima iznad nas, nisu dozvoljavali kopanja i radove. Ali srećom njihov gazda je i naš, pa ih nije ni pitao to se moralo rješiti uz puno ružnih riječi od susjeda. Tko ga hebe kad je glup, ja ne bi ni pitala zašto ako se mora.

Maistor, koji je dobar, je rekao da se sve cijevi moraju mjenjati jer su loše.
Kod sljedećeg problema se selimo, valjda smo i Bogu dosadili nakon 13 godina.

Ništa nije pomagalo, samo Algocid je održavao plesan pod kontrolom. Zračenje i propuh tu ne pomažu, plivali smo u vodi. Naći problem i rješiti ga, ili se seliti.

[zoran1973]

Vlaga. Imao sam je i ja na jednom zidu sa istočne strane, po zimi je čitav zid bio mokar, u kući centralno, pvc stolarija. Ostali zidovi su bili dupli sa stiroporom 3 cm između i nije bilo znojenja,morao sam kraj postojećih zidova raditi novi temelj i dići zidove jer kuća je stara i nije bilo betonske deke pa nisam htio riskirat pucanje postojećeg temelja a sa njim i kuće jer sam stavljao betonsku deku (mont grede, uloške, mreža i onda 5 cm betona) taj zid koji se znojio je bio tanak i bez izolacije. Na taj zid sam stavio izvana stiropor 8 cm debljine, a na ove zidove koji su dupli 5 cm. Kuća je prizemnica, tavan se ne koristi za ništa pa sam na deku na tavanu stavio kamenu ili staklenu vunu (nebitno kak se zove znamo na šta mislim) debljine 5 cm i evo već drugu zimu ni trunke vlage, radijatori ne griju stalno(automatski ventili), potrošnja drva manja mada ne pazim puno na to jer u kući hoću da mi je ugodno i toplo i da mogu bit u majici kratkih rukava, stalna mi je temperatura od 26 do 27, tu se stalno vrti sa tim da par puta dnevno otvorim i prozor na kipu da uđe friški zrak. Znači jedino rješenje je izolacija što je vama podstanarima preskupa investicija jer objekat nije vaš a rješenje za to je tražit drugi stan ili razgovarati sa vlasnikom da nešta napravi jer to je uistinu živa boleština kad je sve puno vlage.

[b500]

sonata-LPG kaže:

Možda i vlaga (relativna) nije tolika koliko su zidovi sa unutarnje strane hladni. Znam da ovo ne predaju u svim školama, pa možda nije na odmet za pojasniti. Zrak je u stanju apsorbirati određenu količinu vlage, ovisno o parcijalnom tlaku pare u zraku. Što je temperatura veća, zrak može "primiti" više vlage, a količina vlage se obično izražava u postotku od maksimalne količine vlage koju zrak za neke uvjete temperature i tlaka može primiti, pa se to naziva relativnom vlagom. Neki normalni uvjeti u stanu su 22°C sa cca 60% vlage. No, ako se tom istom zraku spusti temperatura na cca 12°C (hlađenjem sloja zraka uz hladni zid), smanji mu se "moć upijanja" vlage do granice zasićenosti od 100% te dolazi do kondenzacije. Gdje se kondenzira voda, gljivice rastu i nema pomoći osim podizanja temperature zida, a to se može postići samo toplinskom izolacijom.

Dakle, izolacija iznad svega. Provjetravanjem se neće postići mnogo, a ako bi se provjetravalo toliko da se ne kondenzira vlaga na hladnom zidu, zrak u prostoriji bi već bio "bolesno suh" za disanje.

Mali dijagram dočarava priču. Granica zasićenja (saturation 100%) se jasno vidi.



Desno su postotci vlage (10, 20, 30....%), dolje je temperatura

Ljudi Pozdrav!
Vidim da su ovdje neka znanstvena pojašnjenja, pa ima li tko odgovor na ovo???

Mi smo kupili staru kuću iz 1959god i dali si truda i "malo" renovirali.
Uz SVE NOVE vodovodne, kanalizacijske, električne i plinske instalacije, novu vanjsku PVC stolariju i unutarnju drvenu, presjekli smo sve zidove u temeljima(koji su visoki 125cm iznad površine), podvukli hidroizolaciju, razbili stare betone u cijeloj kući, stavili novi kamen,šljunak, nabili sve to, pa nanovo betonitali a na taj beton stavili "kondor" hidroizolaciju i sa brenerom spojili tu Novu zidnu izolaciju i Novu podnu izolaciju, tako da smo dobili jednu veliku nepropusnu "kadu" ispod cijele kuće. Zatim stiropor na betonske podove, cijevi grijanja na podove, najlon, armaturu + glazuru.
Obili staru žbuku-stavili novu(pijesak-namal), ogletali sve skupa, ....stajalo i zračilo se (uz svakodnevno otvaranje PVC prozora)od 01.10.2010 pa sve do 01.10.2011. Na plafone stavili rigips iznad kojeg je izolacijska vuna a iznad toga je ostala stara štukatura. Na to sve skupa na kraju je išao klasičan hrastov parket. Nakon lakiranja parketa bojali 2 puta sa Jupol bojama u koje smo umješali nekakvo Jupolovo sredstvo za sprečavanje i suzbijanje plijesni i gljivica i mislili da je to - to!!!
Na žalost -PORAZ!!!
Nakon samo 2 mjeseca življenja u kući u 4 ugla kuće (svi vanjski) se pojavila plijesan! 3 od 4 prostorije grijemo (klinci su 3 i 1 godinu stari)a samo jednu ne grijemo, a pljesan je u sve 4 prostorije u 4 vanjska ugla SZ, SI, JZ i JI(naravno uglovi unutar soba). Na kući je demit fasada sa dvije strane stavljena(I i J) a sa dvije nije(tako smo kupili).

Ima li netko sličnu kuću i slična iskustva?
Da li će kompletna fasada išta popraviti problem?
-napomena: CIJELU 1god za vrijeme radova kuća nije grijana i nije bilo nikakvih pljesni ni gljivica nakon gletanja (glet= teranil plavi), nego se pojavila sa početkom grijanja 11/2011god
-06.09.2010.je žbukano a 06.11.2010.je gletano

[da,ali]

Kompletna demit fasada izvedena po PS zajedno s TI završne stropne (ili krovne) ploče će sigurno riješiti problem.

Međutim, čudno je da se plijesan javlja i u JI uglu koji je toplinski izoliran s vanjske strane i zato kao i zbog vrijednosti radova koji su napravljeni bih preporučila da pozovete arhitekta – specijalista za fiziku zgrade ili energetskog certifikatora koji će utvrditi u čemu je stvar i dati rješenje.

Btw normalno je da se plijesan javila tek kad je počelo grijanje.

[sonata-LPG]

b500 kaže:

Ljudi Pozdrav!
Vidim da su ovdje neka znanstvena pojašnjenja, pa ima li tko odgovor na ovo???

Mi smo kupili staru kuću iz 1959god i dali si truda i "malo" renovirali.
Uz SVE NOVE vodovodne, kanalizacijske, električne i plinske instalacije, novu vanjsku PVC stolariju i unutarnju drvenu, presjekli smo sve zidove u temeljima(koji su visoki 125cm iznad površine), podvukli hidroizolaciju, razbili stare betone u cijeloj kući, stavili novi kamen,šljunak, nabili sve to, pa nanovo betonitali a na taj beton stavili "kondor" hidroizolaciju i sa brenerom spojili tu Novu zidnu izolaciju i Novu podnu izolaciju, tako da smo dobili jednu veliku nepropusnu "kadu" ispod cijele kuće. Zatim stiropor na betonske podove, cijevi grijanja na podove, najlon, armaturu + glazuru.
Obili staru žbuku-stavili novu(pijesak-namal), ogletali sve skupa, ....stajalo i zračilo se (uz svakodnevno otvaranje PVC prozora)od 01.10.2010 pa sve do 01.10.2011. Na plafone stavili rigips iznad kojeg je izolacijska vuna a iznad toga je ostala stara štukatura. Na to sve skupa na kraju je išao klasičan hrastov parket. Nakon lakiranja parketa bojali 2 puta sa Jupol bojama u koje smo umješali nekakvo Jupolovo sredstvo za sprečavanje i suzbijanje plijesni i gljivica i mislili da je to - to!!!
Na žalost -PORAZ!!!
Nakon samo 2 mjeseca življenja u kući u 4 ugla kuće (svi vanjski) se pojavila plijesan! 3 od 4 prostorije grijemo (klinci su 3 i 1 godinu stari)a samo jednu ne grijemo, a pljesan je u sve 4 prostorije u 4 vanjska ugla SZ, SI, JZ i JI(naravno uglovi unutar soba). Na kući je demit fasada sa dvije strane stavljena(I i J) a sa dvije nije(tako smo kupili).

Ima li netko sličnu kuću i slična iskustva?
Da li će kompletna fasada išta popraviti problem?
-napomena: CIJELU 1god za vrijeme radova kuća nije grijana i nije bilo nikakvih pljesni ni gljivica nakon gletanja (glet= teranil plavi), nego se pojavila sa početkom grijanja 11/2011god
-06.09.2010.je žbukano a 06.11.2010.je gletano

Kao što reče i "da, ali", kompletna toplinska izolacija će riješiti problem.

Jedan detaljčić nisam shvatio - strop je riješen tako da je na postojeću površinu dodan rigips sa vunom, dakle, prvo profili, onda vuna i na kraju rigips? Nisam primijetio da se spominje parna brana, tj. PE folija ("najlon") između vune i rigipsa (tj. prije zadnjeg sloja prema interijeru). Ako nema parne brane, vlaga iz zraka prodire kroz vunu do hladne strane i kad dosegne točku rosišta, kondenzira se voda, "kvasi vunu", izolacijska svojstva vune se smanjuju, vuna je sve hladnija i "mokrija" i na kraju se rigips namoči, a pred toga se i ohladi sa strane interijera do točke rosišta jer vuna više ne izolira ništa. Možda se zato i "gljiviči" na mjestu gdje je vanjska izolacija odrađena. (?)

(Usput, za relativnu vlažnost u prostoru od 50% na nekoj temperaturi, temp. kondenzacije/rosišta je cca 10°C manja temperatura, dakle, ako je na 22°C u zraku 50% vlage, kad se taj zrak ohladi na cca 11°C, dolazi do kondenzacije).

Koliko god izgledalo apsurdno, i danas postoje "majstori" koji nemaju pojma o vlazi i o parnim branama, bez obzira što su "10 godina radili u Njemačkoj". Kod mene su uglavnom svi koji su radili na adaptaciji imali ni više ni manje nego 10-godišnje iskustvo u Njemačkoj

Svađao sam se i za ventiliranu izolaciju krovišta (to se ne radi, reče majstor koji je napravio 100 krovova - dakako, krivo) i za parnu branu na unutarnjoj izolaciji (na zidu koji je izvana bio nedostupan zbog međe) - "to nitko ne stavlja", reče meštar sa 10-godišnjim iskustvom, dakako, u Njemačkoj... "Meni stavi", rekoh...

[TONI-VU]

- Vanjski zidovi,obavezna izolacija

- ne kuhati bez nape

- zimi ne sušiti veš unutri

- ne pretjerano puno cviječa unutra

- bar jednom dnevno zračiti i problem riješen

[bloodyone]

TONI-VU kaže:

- Vanjski zidovi,obavezna izolacija

- ne kuhati bez nape

- zimi ne sušiti veš unutri

- ne pretjerano puno cviječa unutra

- bar jednom dnevno zračiti i problem riješen

Ajme meni

- nemam napu
- zimi sam znao sušit unutra jer vani nebi za 7 dana
- nemam cvijeće
- ako zračim uzalud mi grijanje (2500kwh) sve ode vani.
Kad je jako hladno "stan" se nemože cijeli zagrijat. Ja tada moramzatvorit vrata od kuhinje i wc-a, ali tada je u wc-u i kuhinji LEDARA, kad uđem sve me hladni i vlažni zrak podlije po kostima i na prozorima u kuhinji i wc-u se rosi previše.

[TONI-VU]

bloodyone kaže:

Ajme meni

- nemam napu
- zimi sam znao sušit unutra jer vani nebi za 7 dana
- nemam cvijeće
- ako zračim uzalud mi grijanje (2500kwh) sve ode vani.
Kad je jako hladno "stan" se nemože cijeli zagrijat. Ja tada moramzatvorit vrata od kuhinje i wc-a, ali tada je u wc-u i kuhinji LEDARA, kad uđem sve me hladni i vlažni zrak podlije po kostima i na prozorima u kuhinji i wc-u se rosi previše.

Bježi iz tog stana,pod hitno!

[bloodyone]

Upravo radim na tome. Rapidno! Mada je sve to sranje jer ono što ljudi iznajmljuju nema previše veze sa stanom osim što ima perilicu,fružider i kuhalo. Zar zbog te tri stvari ljudi nešto nazivaju stanom?! Ej od garaže napravit stan je oke ako je za tebe, i to privremeno i to preko ljeta kao što je ovdje slučaj.ali to iznajmljivat je bezumno.
Za moj slučaj moram napomenit da me čak i preko ljeta svaka 2-3 dana osvježavao "zeleni andy warhol" - (tako ja zovem fleke od glivica) sa zabačenih djelova kućice. Ovo je sam ZA ODRŽAVANJE i plaćanje režija koje bi u tom slučaju bile preko 1000kn ja to smatram najrazumnijim.
Jer velika je potražnja takva su vremena došla, mladi ljudi se gibaju, sele, traže neku vrstu sigurnosti koja je ništa drugo nego fatamorgana u ovoj pustinji tuđeg iskvarenog interesa.

[bloodyone]

Preselio sam se , hvala svima na odovorima. Poslušao sam savjet i preselio se i ovdje sam u stanu u stambenoj zgradi i već mjesec dana mi je glavna rabota pranje robe od mirisa vlage.... ej svu robu sam morao prat.

U stanu sam primjetio da roba što više stoji u ormaru ima više svježine.
Ne budim se više sa punim nosom kao da sam prehlađen.
Nema više smrzavanja dok se zagrije grijalica.
Nema više posebne procesure zagrijavanja kupaone prije kupanja i poslije ...
Napokon mogu gol po kući u podne u ponoć ,preko najčiče zime !!
Malo ću prizdravit.
Stvarno je patetika što sve ljudi izdavaju za stan, ajme šta sam sve obilazio dok nisam našao ovo...nebi stalo prevelik post.

Sve vas pozdravljam...

[hcerinski]

ajde drago mi je za tebe... da malo živiš u stanu "vlaga free"